380 likes | 623 Views
Znanstvene medicinske informacije. Jelka Petrak. Poslijediplomski znanstveni studij “BIOMEDICINA” akad. god. 200 3. /0 4. Medicina ovisi o. vrsnoći istraživanja i neprekidnom dotoku dobro obrazovanih stručnjaka dobro istraživanje = novi nalazi = nove informacije
E N D
Znanstvene medicinske informacije Jelka Petrak Poslijediplomski znanstvenistudij“BIOMEDICINA” akad. god. 2003./04.
Medicina ovisi o... • vrsnoći istraživanja i neprekidnom dotoku dobro obrazovanih stručnjaka • dobro istraživanje = novi nalazi = nove informacije • dobro obrazovani stručnjaci = znalačka uporaba i prosudba medicinskih informacija
Povećanje broja informacija • Istraživači i praktičari stvaraju i uporabljuju informacije • Najveći dio medicinskih istraživanja odvija se, uz državnu potporu, na sveučilištima – rezultati se objavljuju i stavljaju u javnu uporabu • Liječnik koji skrbi o bolesnicima koristi i znanja drugih liječnika, a svoja znanja dijeli s drugima • U svijetu izlazi oko 20,000 medicinskih časopisa, a svake se godine objavi oko 17,000 novih knjiga.
Objavljivanje- završna faza istraživanja • Objavljivanje rezultata znanstvenoga istraživanja – ključno značenje u širenju znanja • Tijek istraživanja i njegovi rezultati moraju biti dostupni u svrhu provjere i uporabe u daljnjim istraživanjima • Pronalaženje izvornih radova potrebnih za znanstveni rad važna zadaća svakog znanstvenika
Tko komunicira i kako? • Znanstvenik : znanstvenik • Znanstvenik : liječnik praktičar • Praktičar : praktičar • Praktičar : znanstvenik
Osobitosti medicinskoga priopćajnoga sustava • Iz naravi medicine proistječu 4 temeljne značajke njezina priopćajnoga sustava: • javnost • rast i zastarijevanje • specijalizacija • internacionalnost
Formalni priopćajni sustav • Do pojave znanstvenog časopisa u 17. st. znanstveni su se radovi objavljivali u obliku eseja (exercitatio) ili traktata (tractatus), kao zasebne publikacije • Prvi medicinski časopis (Nouvelles Decouvertes sur toutes les Parties de la Medecine), Pariz, siječanj 1679. • Časopis postaje najvažniji medij znanstvene komunikacije, u kojemu objaviti znači zaštiti intelektualno vlasništvo i uputiti svoj rad u dostupni i indeksirani arhiv znanja • Tijekom 19. st. uspostavlja se današnji obrazac objavljivanja novih rezultata i njihova bibliografskog nadzora
Sa stanovišta oblika: knjige časopisi digitalni dokumenti Sa stanovišta načina obrade materijala: primarne, sekundarne Vrste publikacija
Primarne : znanstveni časopis monografija doktorska radnja patenti standardi statistička izvješća Sekundarne: enciklopedije, leksikoni, rječnici, priručnici, kazala, časopisi sažetaka Primarne i sekundarne publikacije
Što su primarne publikacije? • Sadržavaju neposredne rezultate znanstvenoistraživačkoga rada tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica • Sadržaj predočuju onako kako su ga stvorili/osmislili autor/i • Nazivaju se često i “izvornima”
Znanstveni časopis • objavljuje nove spoznaje • arhivira testirano i integrirano znanje • instrument za uspostavljanje profesionalnog intelektualnog vlasništva • znanstveni članak, pregledni članak, prethodno priopćenje, pismo • raspršenost vs. koncentracija , jesu li svi časopisi podjednako značajni?
Kakvi su medicinski časopisi? • Znanstveni časopisi bilježe nova opažanja, eksperimentalne rezultate i rezultate kliničkih ispitivanja te imaju temeljnu ulogu u napretku medicine. • Proces filtriranja u kojem su selektivnost, kritički osvrt i prosudba kvalitete iznimno važni (recenzija) • Časopisi koji imaju ulogu novina: informirati, interpretirati, kritički se osvrtati • Uloga preglednih radova: Annual Reviews, Current Opinion journals i sl.
Stoljeće 17. 18. 19. 1961. 2000 Broj časopisa 10 436 1147 oko 6000 oko 16000 Rast broja medicinskih časopisa
Razlozi • Veliki porast ulaganja u znanstveno istraživanje, porast broja znanstvenika, specijalizacija medicine • Publish or perish • Akademska i profesionalna promocija
Znanstvena produktivnost • Po nekim procjenama broj radova raste godišnje po stopi od 10%, a svake godine u biomedicini pojavi se 75-100 novih naslova • Znanstvenici teže koncentrirati i razmjenjivati znanje u malim ekspertnim interesnim skupinama
Kako dijelimo medicinske časopise? • Opći : specijalizirani : subspecijalizirani • Međunarodni : lokalni (domaći) • Znanstveni : stručni • Citirani (impact factor) : nisu citirani • Indeksirani : neindeksirani
Hrvatski medicinski časopisi • 43 časopisa na području medicine i njoj srodnim područjima?! • Kvaliteta recenzije? • Način financiranja? • Liječnički vjesnik vs. Croatian Medical Journal
Gdje smo danas? • Znanstveni časopis još uvijek u samome središtu priopćajnog sustava • Velika većina ima web inačice (e-only ?) • Integriraju se podaci s tekstom te se radovi povezuju s rezultatima kliničkih ispitivanja (EBM) i sl. • Prvi on-line arhiv medicinskih članaka (PubMed Central)
Prednosti e-časopisa • Dostupnost (bez obzira na vrijeme i mjesto) • Brzina objavljivanja radova • Hipertekst veze između srodnih članaka ili njihovih pojedinih sastavnica • Mogućnost priključenja komentara • Dijalog među znanstvenicima
Nedostaci e-časopisa • Dojam da nisu “prava” publikacija • Mogućnost mijenjanja teksta • Nesigurna pohrana • Sadržaji nisu uključeni u standardne indeksne publikacije
Budućnost • Tiskani i online • Besplatan pristup • Pisma uredniku zamijenit će online rasprava • Radovi – organski entiteti koji rastu s porastom znanja • Komunicirati se može na različite načine sve dok čitatelji znaju o čemu se radi (recenzija, prva verzija ???)
Ostali primari izvori • Disertacije - kvalifikacijski radovi, ali obrađuju nove probleme i izvorni su znanstveni doprinos • Monografske publikacije - bave se jednom zaokruženom temom sa svih ili s nekoliko aspekata • Statističke publikacije • Patentihttp://ep.espacenet.com/
Što su sekundarne publikacije? • Sekundarne publikacije nastaju odabirom, obradbom i preradbom primarnih publikacija te pomažu njihovu pronalaženju • Uređene su za potrebe određene kategorije korisnika • Međusobno se razlikuju po načinu na koji su u njima predstavljeni primarni izvori
Skupine sekundarnih publikacija • enciklopedije, • leksikoni, • rječnici, • priručnici, • kazala, • časopisi sažetaka
Sustavi za indeksiranje i sažimanje • Pronalaženje izvornih radova potrebnih za daljnji rad važna je zadaća svakog znanstvenika • U bazama podataka znanstveni radovi usustavljeni za pretraživanje po različitim ključevima (predmet, autor, ustanova, riječ iz naslova i sažetka itd.) • Danas toj svrsi služe baze podataka: • bibliografske • faktografske • izravna pohrana podataka - bioinformatika – (spoj računala, informacije i biomedicinske tehnologije)
Bibliografske baze podataka • Osnovni bibliografski podaci dostatni za identifikaciju izvora + sažetak Belev B, Aleric I, Vrbanec D, Petrovecki M, Unusic J, Jakic-Razumovic J. Nm23 gene product expression in invasive breast cancer--immunohistochemical analysis and clinicopathological correlation. Acta Oncol. 2002;41(4):355-61. The nm23 gene/protein is a putative metastatic suppressor identified a decade ago in a melanoma cell line. A number of laboratory,clinical and pathological studies...
Najznačajnije medicinske bibliografske baze podataka • Medline (PubMed) • Embase • Current Contents (Clinical Medicine, Life Sciences) • Web of Science (SCI, SSCI, AHCI)
Čimbenik odjeka (impact factor) • Čimbenik odjeka mjeri učestalost (omjer broja objavljenih radova i citata koje su ti radovi primili) kojom je “prosječni članak” koji onbjavi neki časopis citiran u nekoj određenoj godini • Izračunava se diobom broja citata u tekućoj godini s brojem članaka objavljenim prethodne dvije godine • Izračun: • A= ukupan broj citata u 1992 • B= broj citata u 1992. radova objavljenih u 1990-91. (podskupina skupa A) • C= broj radova objavljenih u 1990-91. • D= B/C = čimbenik odjeka za 1992.
Hrvatski indeksirani časopisi • Current Contents: Collegium Antropologicum, Croatian Medical Journal, Croatica Chemica Acta, Društvena istraživanja, Food Technology & Biotechnology • Medline: Acta Dermatovenerologica Croatica, Acta Medica Croatica, Acta Pharmaceutica, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, Collegium Antropologicum, Croatian Medical Journal, Liječnički vjesnik, Reumatizam
Faktografske baze podataka • Online Mendelian Inheritance in ManTM (katalog gena i genskih poremećaja) • Baza za pretraživanje proteina s podacima iz SwissProt, GenBank itd. • Zbirka pretraživih nukleotida