Poboljšanje S&T statisti ke u Hrvatskoj: ostvareni rezultati i dalje aktivnosti Dr. Emira Bečić

1. R&D projekat u BiH: izgradnja kapaciteta i institucionalno jačanje nauke i istraživanja u BiHRadionica na temu naucno-tehnologijske i inovacijske politike, Sarajevo, 29. januar 2010. Poboljšanje S&T statistike u Hrvatskoj:ostvareni rezultati i dalje aktivnosti Dr. Emira Bečić Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatska

2. Sadržaj • S&T statistika: ključna pitanja • Zvanična STI statistika u Hrvatskoj: institucije; izvori podataka; glavna istraživanja (R&D, CIS, CDH, GBOARD, HRST, PATSTATS) • Buduća istraživanja i planovi • Zaključci i primjedbe

3. S&T statistika: ključna pitanja • Da li su STIpodaci relevantni za mjerenje S&T sistema Hrvatske? Usklađenost u Hrvatskoj! • Jake potrebe za ulaganjem i međuinstitucionalnom saradnjom i širenjem informacija. • Hrvatska STI statistika već na raspolaganju na nivou Eurostat/OECD: koja je uloga CBS-a i drugih institucija?

4. Usklađenost u Hrvatskoj • R&D: od 2002Potpuna pokrivenost u New Cronosu • CIS: od 2008Potpuna pokrivenost u New Cronosu (CIS 2006/2008) • CDH: sirovi podaci na raspolaganju, ali još uvijek nisu objavljeni • HRST:LFS podaci na raspolaganju. Potpuna pokrivenost u New Cronosu • GBOARD:pilot istraživanje pokrenuto 2009  • Patenti: DZIV u EPO-u od 2008. Potpuna pokrivenost u PATSTAT-u i New Cronosu • TBP:sirovi podaci su možda na raspolaganju, ali nisu još proizvedeni • High-Tech: COMEXT podaci na raspolaganju ili problemi u vezi sraspoloživošću SBS-a. Pokrivenost u New Cronosusamo djelimično • Regionalizacija: tek djelimično razvijena

5. Zvanična statistika u Hrvatskoj: institucije • Središnji statistički biro (CBS) je glavni proizvođač zvaničnih statističkih podataka u Hrvatskoj • Druge institucije: • Hrvatska narodna banka • Druga ovlaštena tijela

6. Zvanična statistika u Hrvatskoj • Da bi bio potpuno u skladu s uredbama EU, CBS je morao poboljšati postojeću proizvodnju podataka i uvesti nekoliko novih istraživanja i statistiku u oblasti S&T • U SRC-u, oblast S&T je definirana preko “Teme 5.06: nauka, tehnologija i inovacije” koja se sastoji od dvije module: • 5.06.01 Statistika o nauci i tehnologiji • 5.06.02 Statistika o inovacijama

7. S&T statistika u Hrvatskoj: glavna statistička istraživanja • Istraživanje i razvoj (Research&Development (R&D)) • Anketa o inovacijama u Zajednici (Community Innovation Survey (CIS)) • Anketa o karijeri doktora nauka (Survey on Careers of Doctorate Holders (CDH)) • Izdvajanja iz vladinog budžeta ili izdaci za R&D (GBAORD) – pokrenuto

8. S&T statistika u Hrvatskoj: administrativni podaci • Trenutno, S&T statistika bazirana je na istraživanjima provedenim od strane CBS • Mogli bi se koristiti dodatni izvori za proizvodnju drugih S&T statističkih podataka, bez novih istraživanja • Statistički podaci iz CBS-a • Administrativni podaci iz drugih institucija: SIPO i CNB

9. R&D statistika (1) Godišnji pregled istraživanja i razvoja (Research & Development) R&D se sastoji od kreativnog rada poduzetog na sistematskoj osnovi kako bi se povećale zalihe znanja, uključujući i poznavanje čovjeka, kulture i društva i korištenje te zalihe znanja za koncipiranje novih aplikacija. Koncept R&D obuhvata tri aktivnosti: osnovno istraživanje primijenjeno istraživanje eksperimentalni razvoj

10. R&D statistika (2) Izvještajne jedinice su sve pravne osobe koje obavljaju R&D aktivnosti u Hrvatskoj Pokrivenost: poslovni sektor (kompanije i njihove jedinice), javni sektor (institucije, bolnice), visokoobrazovne institucije, kao i neprofitne organizacije Istraživanje se provodi prema Frascatijevompriručnikuiz 2002. – “Prijedlog standardne prakse ispitivanja istraživanja i eksperimentalnog razvoj”

11. R&D statistika (3) Finansijski indikatori: bruto domaći rashod na R&D, po sektorima i znanstvenoj oblasti; izvori sredstava za R&D Zaposlene osobe (na neodređeno i određeno vrijeme), kao i one koje rade na osnovu ugovora o radu ili ugovornog sporazuma, na R&D, po sektorima, znanstvenoj oblasti i rodu; Indikatori o istraživačima

12. R&D statistika (4) • Podaci o ljudskim resursima angažiranim na R&D prikupljaju se i objavljuju kao: • Ukupan broj zaposlenih osoba (headcount) i • Ekvivalent pune zaposlenosti (full time equivalent – FTE) (koji se izražava kao osoba-godine kao udio punog radnog vremena u kojem je zaposlena osoba angažirana na aktivnostima istraživanja i razvoja)

13. Statistika o inovacijama (1) • Istraživanje uzorka u cilju mjerenja inovativnih aktivnosti u hrvatskim preduzećima (prvi put provedeno 2007. za referentni period 2004.-2006.) • Druga runda istraživanja je provedena 2009. (referentna godina 2006.-08.) • Inovativne aktivnosti obuhvataju inovaciju proizvoda i procesa, kao i organizacione i marketinške inovacije • Glavna pitanja o novim ili znatno poboljšanim robama/uslugama ili o provedbi novih ili poboljšanih procesa, logistike ili metoda distribucije

14. Statistika o inovacijama (2) • Metodološka osnova ankete je Priručnik iz Osla iz 1997. • Statistička jedinica je preduzeće, kako je definirana u nacionalnom statističkom poslovnom registru • Ciljna populacija obuhvata sva preduzeća sa 10 ili više zaposlenih, u proizvodnom ili uslužnom sketoru • Papirnati upitnik, dostavljen poštom • Rezultati istraživanja su objavljeni u cijeloj zemlji preko Priopćenja (“First Release”) • Mikro podaci, tabele outputa i izvještaj o kvaliteti su dostavljeni Eurostatu

15. Karijera doktora nauka (1) Zajednički projekat kojeg provode UNESCO-ov Institut za statistiku (UIS), OECD i Eurostat Cilj izrade međunarodno uporedivih indikatora o karijeri doktora nauka i identificiranja i analize trendova u putanjama karijere i mobilnosti doktora nauka Anketa je prvi put provedena u Hrvatskoj 2008. (istraživanje uzorka) Ciljna populacija su doktori nauka, tj. osobe 6. razine obrazovanja prema ISCED klasifikaciji, koje su živjele u Hrvatskoj na dan 1. decembra 2006. i imale ispod 70 godina starosti

16. Karijera doktora nauka (2) Način prikupljanja podataka je bio on-line upitnik Upitnik obuhvata module: osobne karakteristike, obrazovni historijat, nedavno završen diplomski studij, postdoktorski studij, karakteristike zapošljavanja, percepirana situacija vezana za zapošljavanje, međunarodna mobilnost i iskustvo vezano za karijeru i znanstvena produktivnost Mikro podaci i državni metodološki izvještaj su dostavljeni Eurostatu

17. HRST statistika • Na nivou EU, LFS je osnovni izvor podataka o “ljudskim resursima u S&T” • U Hrvatskoj je najuobičajenija HRST statistika već na raspolaganju iz LFS • Statistika o HRST bi se mogla poboljšati kroz izradu dodatnih indikatora o obrazovanju, t.j., broja i karakteristika diplomanata u znanstvenim i inženjerskim studijama

18. Patentna statistika: šta je na raspolaganju • Evropski ured za patente: potencijalni izvor podataka o aktivnostima na patentiranju u Hrvatskoj • Osnovne indikatore o patentima su već Hrvatskoj stavili na raspolaganje EPO i Eurostat • PATSTAT: ova međunarodna baza podataka o patentima – kojom upravlja EPO – nudi dodatne opcije za proizvodnju međunarodnih podataka, poređenje i analizu

19. Statistički podaci o patentima: šta je na raspolaganju iz SIPO-a • Ključni izvor informacija: Godišnji izvještaj Državnog ureda za intelektualnu svojinu (SIPO) • Detaljnom elektronskom bazom podataka o patentima (strani i domaći podnositelji zahtjeva za priznavanje patenta, odobreni patenti, itd.) upravlja SIPO • Partnerstvo između CBS-a i SIPO-a je u razvoju kako bi se redovito proizvodili nacionalni statistički indikatori o aktivnosti patentiranja

20. Patenti i S&T indikatori: da li hrvatski R&D izvođači prijavljuju patente? (1) • CBS R&D istraživanje pruža podatke o patentima: veza može eventualno biti uspostavljena između CBS i SIPO podataka • Podaci o patentu se prikupljaju preko R&D istraživanja koristeći specifično pitanje o inovacijama i pravima intelektualne svojine (IPR)

21. Zahtjevi za priznavanje patenata podneseni od strane hrvatskih istraživača (2006.-2007.) po sektorima preduzeća vladavisoko obrazovanje

22. Patenti odobreni hrvatskim istraživačima (2006.-07.) po sektorima preduzeća vladavisoko obrazovanje

23. Zahtjevi za priznavanje patenata podneseni od strane hrvatskih istraživača (2006.-07.) po S&T oblasti Zahtjevi u Hrvatskoj Zahtjevi u inostranstvu poljoprivreda/biotehnologijaprirodne nauke nauka i inženjeringbiomedicina/zdravlje

24. Patenti odobreni hrvatskim istraživačima (2006.-07.) po S&T oblastima Zahtjevi odobreni u inostranstvu Zahtjevi odobreni u Hrvatskoj poljoprivreda/biotehnologijaprirodne nauke nauka i inženjeringbiomedicina/zdravlje

25. Aktivnost patentiranja u Hrvatskoj • Zahtjevi za priznavanje patenata dostavljeni SIPO-u po tehnologijiHrvatski inovatori, po prioritetnom datumu • Međunarodna klasifikacija patenata (IPC)-WIPO (2008) A-Humane potrebe / B- Izvođenje operacija; Transport / C-Hemija; Metalurgija D-Tekstil; Papir / E-Čvrsta gradnja / F-Mašinstvo; Rasvjeta; Grijanje; Oružje / G-Fizika / H-Električna energija • Izvor: EPO Worldwide Patent Statistical Database, April 2009 • Između 1992.-94. i 2002.-04. došlo je do promjene u osnovnim tehnologijama hrvatskih inovatora : 1/3 zahtjeva za priznavanje patenata se odnosi na humane potrebe, dva puta više u odnosu na nivo 1992.-94. 2006. patentiranje je bilo najviše u oblasti električne energije i humanih potreba

26. Statistički podaci o patentima: političke primjedbe • Privlačnost hrvatskog tržišta u smislu zaštite stranih inovatora • Zemlje koje su u Hrvatskoj najviše uključene u patentiranje • Tehničke oblasti na koje se hrvatski inovatori najviše fokusiraju • Relativna performansa/snaga hrvatskih inovatora/istraživača na međunarodnom nivou • Internacionalizacija aktivnosti S&T obavljenih u Hrvatskoj

27. Buduća istraživanja i planovi • 2009. pokrenuto je pilot istraživanje budžetskih izdvajanja ili troškova na ime R&D (GBAORD) (podaci bazirani na budžetu) • Nove aktivnosti će se uvesti kao rezultat nacionalnog PHARE programa 2006: ljudski resursi u nauci i tehnologiji (HRST),visokotehnološke industrije i proizvodi, tehnologijski balans plaćanja(TBP), patenti i regionalni indikatori • 2010. druga runda prikupljanja CDH podataka planirana • Upitnik o ERA indikatorima: eksperimentalno prukupljanje podataka o novom indikatoru ‘nacionalnim javnim finansiranjem do transnacionalnog koordiniranog istraživanja’

28. Dalje radnje • Procedure za proizvodnju indikatora o aktivnosti patentiranja u Hrvatskoj • Dokumentiranje praksi u Hrvatskoj koje su usvojene da bi se proizveo tehnologijski balans plaćanja • Studija izvodljivosti o proizvodnji regionalnih procjena ukupnih podataka HRST • Pilot istraživanje uzorka preduzeća iz visokotehnoloških industrija koje se temelje na znanju • Smjernice za regionalizaciju S&T indikatora

29. Zaključci i napomene • Povećati potražnju indikatora o S&T na nacionalnom i međunarodnom nivou • Jaka predanost međuinstitucionalnoj saradnji • Sve veća potreba za usklađenim pristupom (metodologija, indikatori) i proizvodnja/difuzija pouzdanih podataka kako bi se ispunili domaći i međunarodni uvjeti • Naglasak na interakciju između proizvođača podataka, davatelja i korisnika podataka kako bi se postogli rezultati visoke kvalitete • Pitanje troškova (kako ih podijeliti)

30. Hvala na pažnji! emira.becic@mzos.hr www.mzos.hr