1 / 30

Poboljšanje S&T statisti ke u Hrvatskoj: ostvareni rezultati i dalje aktivnosti Dr. Emira Bečić

R&D projekat u BiH: izgradnja kapaciteta i institucionalno jačanje nauke i istraživanja u BiH Radionica na temu naucno-tehnologijske i inovacijske politike, Sarajevo, 29. januar 2010. Poboljšanje S&T statisti ke u Hrvatskoj: ostvareni rezultati i dalje aktivnosti Dr. Emira Bečić

betty
Download Presentation

Poboljšanje S&T statisti ke u Hrvatskoj: ostvareni rezultati i dalje aktivnosti Dr. Emira Bečić

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. R&D projekat u BiH: izgradnja kapaciteta i institucionalno jačanje nauke i istraživanja u BiHRadionica na temu naucno-tehnologijske i inovacijske politike, Sarajevo, 29. januar 2010. Poboljšanje S&T statistike u Hrvatskoj:ostvareni rezultati i dalje aktivnosti Dr. Emira Bečić Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatska

  2. Sadržaj • S&T statistika: ključna pitanja • Zvanična STI statistika u Hrvatskoj: institucije; izvori podataka; glavna istraživanja (R&D, CIS, CDH, GBOARD, HRST, PATSTATS) • Buduća istraživanja i planovi • Zaključci i primjedbe

  3. S&T statistika: ključna pitanja • Da li su STIpodaci relevantni za mjerenje S&T sistema Hrvatske? Usklađenost u Hrvatskoj! • Jake potrebe za ulaganjem i međuinstitucionalnom saradnjom i širenjem informacija. • Hrvatska STI statistika već na raspolaganju na nivou Eurostat/OECD: koja je uloga CBS-a i drugih institucija?

  4. Usklađenost u Hrvatskoj • R&D: od 2002Potpuna pokrivenost u New Cronosu • CIS: od 2008Potpuna pokrivenost u New Cronosu (CIS 2006/2008) • CDH: sirovi podaci na raspolaganju, ali još uvijek nisu objavljeni • HRST:LFS podaci na raspolaganju. Potpuna pokrivenost u New Cronosu • GBOARD:pilot istraživanje pokrenuto 2009  • Patenti: DZIV u EPO-u od 2008. Potpuna pokrivenost u PATSTAT-u i New Cronosu • TBP:sirovi podaci su možda na raspolaganju, ali nisu još proizvedeni • High-Tech: COMEXT podaci na raspolaganju ili problemi u vezi sraspoloživošću SBS-a. Pokrivenost u New Cronosusamo djelimično • Regionalizacija: tek djelimično razvijena

  5. Zvanična statistika u Hrvatskoj: institucije • Središnji statistički biro (CBS) je glavni proizvođač zvaničnih statističkih podataka u Hrvatskoj • Druge institucije: • Hrvatska narodna banka • Druga ovlaštena tijela

  6. Zvanična statistika u Hrvatskoj • Da bi bio potpuno u skladu s uredbama EU, CBS je morao poboljšati postojeću proizvodnju podataka i uvesti nekoliko novih istraživanja i statistiku u oblasti S&T • U SRC-u, oblast S&T je definirana preko “Teme 5.06: nauka, tehnologija i inovacije” koja se sastoji od dvije module: • 5.06.01 Statistika o nauci i tehnologiji • 5.06.02 Statistika o inovacijama

  7. S&T statistika u Hrvatskoj: glavna statistička istraživanja • Istraživanje i razvoj (Research&Development (R&D)) • Anketa o inovacijama u Zajednici (Community Innovation Survey (CIS)) • Anketa o karijeri doktora nauka (Survey on Careers of Doctorate Holders (CDH)) • Izdvajanja iz vladinog budžeta ili izdaci za R&D (GBAORD) – pokrenuto

  8. S&T statistika u Hrvatskoj: administrativni podaci • Trenutno, S&T statistika bazirana je na istraživanjima provedenim od strane CBS • Mogli bi se koristiti dodatni izvori za proizvodnju drugih S&T statističkih podataka, bez novih istraživanja • Statistički podaci iz CBS-a • Administrativni podaci iz drugih institucija: SIPO i CNB

  9. R&D statistika (1) Godišnji pregled istraživanja i razvoja (Research & Development) R&D se sastoji od kreativnog rada poduzetog na sistematskoj osnovi kako bi se povećale zalihe znanja, uključujući i poznavanje čovjeka, kulture i društva i korištenje te zalihe znanja za koncipiranje novih aplikacija. Koncept R&D obuhvata tri aktivnosti: osnovno istraživanje primijenjeno istraživanje eksperimentalni razvoj

  10. R&D statistika (2) Izvještajne jedinice su sve pravne osobe koje obavljaju R&D aktivnosti u Hrvatskoj Pokrivenost: poslovni sektor (kompanije i njihove jedinice), javni sektor (institucije, bolnice), visokoobrazovne institucije, kao i neprofitne organizacije Istraživanje se provodi prema Frascatijevompriručnikuiz 2002. – “Prijedlog standardne prakse ispitivanja istraživanja i eksperimentalnog razvoj”

  11. R&D statistika (3) Finansijski indikatori: bruto domaći rashod na R&D, po sektorima i znanstvenoj oblasti; izvori sredstava za R&D Zaposlene osobe (na neodređeno i određeno vrijeme), kao i one koje rade na osnovu ugovora o radu ili ugovornog sporazuma, na R&D, po sektorima, znanstvenoj oblasti i rodu; Indikatori o istraživačima

  12. R&D statistika (4) • Podaci o ljudskim resursima angažiranim na R&D prikupljaju se i objavljuju kao: • Ukupan broj zaposlenih osoba (headcount) i • Ekvivalent pune zaposlenosti (full time equivalent – FTE) (koji se izražava kao osoba-godine kao udio punog radnog vremena u kojem je zaposlena osoba angažirana na aktivnostima istraživanja i razvoja)

  13. Statistika o inovacijama (1) • Istraživanje uzorka u cilju mjerenja inovativnih aktivnosti u hrvatskim preduzećima (prvi put provedeno 2007. za referentni period 2004.-2006.) • Druga runda istraživanja je provedena 2009. (referentna godina 2006.-08.) • Inovativne aktivnosti obuhvataju inovaciju proizvoda i procesa, kao i organizacione i marketinške inovacije • Glavna pitanja o novim ili znatno poboljšanim robama/uslugama ili o provedbi novih ili poboljšanih procesa, logistike ili metoda distribucije

  14. Statistika o inovacijama (2) • Metodološka osnova ankete je Priručnik iz Osla iz 1997. • Statistička jedinica je preduzeće, kako je definirana u nacionalnom statističkom poslovnom registru • Ciljna populacija obuhvata sva preduzeća sa 10 ili više zaposlenih, u proizvodnom ili uslužnom sketoru • Papirnati upitnik, dostavljen poštom • Rezultati istraživanja su objavljeni u cijeloj zemlji preko Priopćenja (“First Release”) • Mikro podaci, tabele outputa i izvještaj o kvaliteti su dostavljeni Eurostatu

  15. Karijera doktora nauka (1) Zajednički projekat kojeg provode UNESCO-ov Institut za statistiku (UIS), OECD i Eurostat Cilj izrade međunarodno uporedivih indikatora o karijeri doktora nauka i identificiranja i analize trendova u putanjama karijere i mobilnosti doktora nauka Anketa je prvi put provedena u Hrvatskoj 2008. (istraživanje uzorka) Ciljna populacija su doktori nauka, tj. osobe 6. razine obrazovanja prema ISCED klasifikaciji, koje su živjele u Hrvatskoj na dan 1. decembra 2006. i imale ispod 70 godina starosti

  16. Karijera doktora nauka (2) Način prikupljanja podataka je bio on-line upitnik Upitnik obuhvata module: osobne karakteristike, obrazovni historijat, nedavno završen diplomski studij, postdoktorski studij, karakteristike zapošljavanja, percepirana situacija vezana za zapošljavanje, međunarodna mobilnost i iskustvo vezano za karijeru i znanstvena produktivnost Mikro podaci i državni metodološki izvještaj su dostavljeni Eurostatu

  17. HRST statistika • Na nivou EU, LFS je osnovni izvor podataka o “ljudskim resursima u S&T” • U Hrvatskoj je najuobičajenija HRST statistika već na raspolaganju iz LFS • Statistika o HRST bi se mogla poboljšati kroz izradu dodatnih indikatora o obrazovanju, t.j., broja i karakteristika diplomanata u znanstvenim i inženjerskim studijama

  18. Patentna statistika: šta je na raspolaganju • Evropski ured za patente: potencijalni izvor podataka o aktivnostima na patentiranju u Hrvatskoj • Osnovne indikatore o patentima su već Hrvatskoj stavili na raspolaganje EPO i Eurostat • PATSTAT: ova međunarodna baza podataka o patentima – kojom upravlja EPO – nudi dodatne opcije za proizvodnju međunarodnih podataka, poređenje i analizu

  19. Statistički podaci o patentima: šta je na raspolaganju iz SIPO-a • Ključni izvor informacija: Godišnji izvještaj Državnog ureda za intelektualnu svojinu (SIPO) • Detaljnom elektronskom bazom podataka o patentima (strani i domaći podnositelji zahtjeva za priznavanje patenta, odobreni patenti, itd.) upravlja SIPO • Partnerstvo između CBS-a i SIPO-a je u razvoju kako bi se redovito proizvodili nacionalni statistički indikatori o aktivnosti patentiranja

  20. Patenti i S&T indikatori: da li hrvatski R&D izvođači prijavljuju patente? (1) • CBS R&D istraživanje pruža podatke o patentima: veza može eventualno biti uspostavljena između CBS i SIPO podataka • Podaci o patentu se prikupljaju preko R&D istraživanja koristeći specifično pitanje o inovacijama i pravima intelektualne svojine (IPR)

  21. Zahtjevi za priznavanje patenata podneseni od strane hrvatskih istraživača (2006.-2007.) po sektorima preduzeća vladavisoko obrazovanje

  22. Patenti odobreni hrvatskim istraživačima (2006.-07.) po sektorima preduzeća vladavisoko obrazovanje

  23. Zahtjevi za priznavanje patenata podneseni od strane hrvatskih istraživača (2006.-07.) po S&T oblasti Zahtjevi u Hrvatskoj Zahtjevi u inostranstvu poljoprivreda/biotehnologijaprirodne nauke nauka i inženjeringbiomedicina/zdravlje

  24. Patenti odobreni hrvatskim istraživačima (2006.-07.) po S&T oblastima Zahtjevi odobreni u inostranstvu Zahtjevi odobreni u Hrvatskoj poljoprivreda/biotehnologijaprirodne nauke nauka i inženjeringbiomedicina/zdravlje

  25. Aktivnost patentiranja u Hrvatskoj • Zahtjevi za priznavanje patenata dostavljeni SIPO-u po tehnologijiHrvatski inovatori, po prioritetnom datumu • Međunarodna klasifikacija patenata (IPC)-WIPO (2008) A-Humane potrebe / B- Izvođenje operacija; Transport / C-Hemija; Metalurgija D-Tekstil; Papir / E-Čvrsta gradnja / F-Mašinstvo; Rasvjeta; Grijanje; Oružje / G-Fizika / H-Električna energija • Izvor: EPO Worldwide Patent Statistical Database, April 2009 • Između 1992.-94. i 2002.-04. došlo je do promjene u osnovnim tehnologijama hrvatskih inovatora : 1/3 zahtjeva za priznavanje patenata se odnosi na humane potrebe, dva puta više u odnosu na nivo 1992.-94. 2006. patentiranje je bilo najviše u oblasti električne energije i humanih potreba

  26. Statistički podaci o patentima: političke primjedbe • Privlačnost hrvatskog tržišta u smislu zaštite stranih inovatora • Zemlje koje su u Hrvatskoj najviše uključene u patentiranje • Tehničke oblasti na koje se hrvatski inovatori najviše fokusiraju • Relativna performansa/snaga hrvatskih inovatora/istraživača na međunarodnom nivou • Internacionalizacija aktivnosti S&T obavljenih u Hrvatskoj

  27. Buduća istraživanja i planovi • 2009. pokrenuto je pilot istraživanje budžetskih izdvajanja ili troškova na ime R&D (GBAORD) (podaci bazirani na budžetu) • Nove aktivnosti će se uvesti kao rezultat nacionalnog PHARE programa 2006: ljudski resursi u nauci i tehnologiji (HRST),visokotehnološke industrije i proizvodi, tehnologijski balans plaćanja(TBP), patenti i regionalni indikatori • 2010. druga runda prikupljanja CDH podataka planirana • Upitnik o ERA indikatorima: eksperimentalno prukupljanje podataka o novom indikatoru ‘nacionalnim javnim finansiranjem do transnacionalnog koordiniranog istraživanja’

  28. Dalje radnje • Procedure za proizvodnju indikatora o aktivnosti patentiranja u Hrvatskoj • Dokumentiranje praksi u Hrvatskoj koje su usvojene da bi se proizveo tehnologijski balans plaćanja • Studija izvodljivosti o proizvodnji regionalnih procjena ukupnih podataka HRST • Pilot istraživanje uzorka preduzeća iz visokotehnoloških industrija koje se temelje na znanju • Smjernice za regionalizaciju S&T indikatora

  29. Zaključci i napomene • Povećati potražnju indikatora o S&T na nacionalnom i međunarodnom nivou • Jaka predanost međuinstitucionalnoj saradnji • Sve veća potreba za usklađenim pristupom (metodologija, indikatori) i proizvodnja/difuzija pouzdanih podataka kako bi se ispunili domaći i međunarodni uvjeti • Naglasak na interakciju između proizvođača podataka, davatelja i korisnika podataka kako bi se postogli rezultati visoke kvalitete • Pitanje troškova (kako ih podijeliti)

  30. Hvala na pažnji! emira.becic@mzos.hr www.mzos.hr

More Related