210 likes | 541 Views
Međunarodni dan materinskoga jezika. 21. 2. 2013. k ada, kako, tko, gdje, zašto?. 1999. god., na prijedlog Bangladeša UNESCO 21. veljače očuvanje, unapređivanje i učenje materinskoga jezika njegovanje jezične i kulturne raznolikosti. 2001. – Deklaracija o kulturnoj raznolikosti
E N D
Međunarodni dan materinskoga jezika 21. 2. 2013. Izradila: Mona Othman, prof.
kada, kako, tko, gdje, zašto? • 1999. god., na prijedlog Bangladeša • UNESCO • 21. veljače • očuvanje, unapređivanje i učenje materinskoga jezika • njegovanje jezične i kulturne raznolikosti
2001. – Deklaracija o kulturnoj raznolikosti »...svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskome jeziku...« Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima diljem svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se na taj način gubi u nepovrat.
Hrvatski jezik • U prošlosti: • spašavanje od nasilnog potiskivanja • Danas: • ravnodušnost • nebriga (pogrešno napisani nazivi na trgovinama, pogrešna uporaba pojedinih riječi u javnim medijima...)
Briga o hrvatskom jeziku • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta • Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), Zagreb • 33 lektorata hrvatskoga jezika na inozemnim sveučilištima • dva Centra za hrvatske studije (Kanada, Australija)
„Problemi” hrvatskoga jezika • 1954. Novosadski dogovor Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom, Matica hrvatska, ijekavski, latinica Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom, Matica srpska, ekavica, ćirilica • unitarističke ideje
1967. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika • potpisalo ju je 18 kulturnih i javnih institucija u Hrvatskoj • upozoreno je na neravnopravan položaj hrvatskoga jezika • zatražena je ravnopravnost svih jezika u Jugoslaviji • Deklaracija je doživjela žestoku političku osudu
Dva lica jezičnog purizma • državni jezik, 1990. • jezični purizam 90-ih • u želji da se hrvatski jezik učini što „hrvatskijim” pometene su i brojne hrvatske riječi • jezik kao sredstvo političke manipulacije • nesigurnost govornika „dobili smo nesigurne, mucave, mutave i jadne govornike materinskoga - hrvatskoga jezika” (Nives Opačić: Hrvatski jezični putokazi)
...danas... • još uvijek nemamo jedan, unificirani pravopis hrvatskoga jezika • velik utjecaj engleskoga jezika • hrvatskoengleski jezik (Maja Matković) • jezik virtualne zajednice i facebook pismenost lajkamo fora stvari akronimi: BRB – vraćam se odmah (Be Right Back) LOL - smijem se naglas ROFL – kotrljam se po podu od smijeha (Rolling On the Floor Laughing)
Spomenici hrvatskoga jezičnog razvoja • NSK, Zbirka starih rukopisa i knjiga • rječnik Šibenčanina Fausta Vrančića, koji stoji na samim počecima hrvatske leksikografije:Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae, 1595. • prva hrvatska gramatika, djelo isusovca Bartola Kašića: Institutionum linguae Illyricae libri duo, 1604. • pravopis Ljudevita Gaja iz 1830. godine: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa
Materinski jezici u Hrvatskoj • nije svim stanovnicima u Hrvatskoj materinski jezik hrvatski; Za 4,096.305 stanovnika hrvatski je materinski jezik. Srpski je materinski jezik za 52.879 građana, hrvatskosrpski za 3059 stanovnika, albanski za 17.069, bosanski za 16.856, bugarski za 293, crnogorski za 876, češki za 6292, mađarski za 10.231, makedonski za 3519, njemački za 2986, poljski za 639, romski za 14.369, rumunjski za 955, ruski za 1592, rusinski za 1472, slovački za 3792, slovenski za 9220, talijanski za 7822, turski za 342 te ukrajinski za 1008 stanovnika. PREMA USTAVNOM ZAKONU O NACIONALNIM MANJINAMA TEMELJNO JE PRAVO MANJINA UPRAVO PRAVO NA UPORABU MATERINSKOGA JEZIKA.
...i nekoliko zanimljivosti... • Iako je većini učenika u našoj školi materinski jezik hrvatski, nije svima – nekima je albanski, češki, njemački... • jezično bogatstvo i kulturna raznolikost • Gubitak znanja jezika – možemo li zaboraviti materinski jezik? • Najčešće zaboravljamo drugi, naučeni jezik (materinski jezik i strani jezik obično se uče u različito doba života, i to različitim setom neuronskih krugova). • Ipak, nakon oštećenja mozga (npr. kome, moždanog udara i sl.) možemo zaboraviti materinski jezik (slučaj trinaestogodišnje djevojčice iz Knina koja je nakon dva mjeseca kome progovorila je na njemačkome, a ne materinskome, hrvatskom jeziku.
Koji je tvoj materinski jezik? • Hrvatski standardni jezik nije nikome materinski govor! • Materinski – organski idiom (dijalekt)