570 likes | 892 Views
Primjena računala u nastavi Doc. Dr. Sc. Marko Maliković Ak. god. 2013/2014. pretraživanje informacija na internetu. Danas prvi i glavni izvor informacija (Ne)organiziranost (problem?) Nema plan Nije regularno održavan Praktično je beskonačan Nema standardiziranog jezika
E N D
Primjena računala u nastavi Doc. Dr. Sc. Marko Maliković Ak. god. 2013/2014 pretraživanje informacija na internetu
Danas prvi i glavni izvor informacija • (Ne)organiziranost (problem?) • Nema plan • Nije regularno održavan • Praktično je beskonačan • Nema standardiziranog jezika • Nema kontroliranog rječnika • Svatko može staviti na internet što želi INTERNET
Knjiga odn. klasični udžbenik: • daje sustavan pregled neke problematike • pokriva sve sadržaje teme kojom se bavi • prilagođena tempu učenja i shvaćanja svakog učenika • S druge strane: • korištenje knjiga zahtijeva veću količinu vremena • knjige su skupe • u knjigama su moguće zastarjele informacije • Internet: • često daje površnu ili djelomičnu informaciju • je li to što smo pronašli na Internetu to što nam treba ili "ima još"? • jesu li Internetski izvori pouzdani? • velik dio Interneta je "nevidljiv" Internet tražilicama • Knjiga ostaje (ili bi trebala ostati) nezamjenjiv izvor informacija Knjige vs. Internet (kao izvori informacija)
Zašto dinamika promjene Interneta može predstavljati poteškoću? • Prema trenutnim procjenama - više desetina milijardi Web stranica • Neprestano enormno povećanje tog broja • Stranice se neprekidno mijenjaju ili nestaju bez upozorenja • Alati za pretraživanje se mijenjaju bez upozorenja • Pojavljuju se novi • Neki nestaju • Većina mijenja funkcionalne mogućnosti • Referiranje na informacije s Interneta DALJNJI PROBLEMI S INTERNETOM- DINAMIKA PROMJENE INTERNETA -
Imenici • Pretraživaći za opću namjenu (Tražilice) • (General Purpose Search Engine) • Metatražilice • Alati za pretraživanje tzv. “nevidljivog web-a” Glavni alati za pretraživanje
Stranice odabiru ljudi (stručnjaci) Organizirani su hijerarhijski Pregledavaju se preko kategorija Kvaliteta rezultata imenici
AboutUs – http://www.aboutus.org/ - Wiki baziran imenik Best of the Web Directory - http://botw.org/ JoeAnt-http://www.joeant.com/ Internet Public Library-http://www.ipl.org/ Open Directory Project- http://www.dmoz.org/- Najveći imenik na svijetu Starting Point Directory - http://www.stpt.com/directory/ World Wide Web Virtual Library (VLIB) - http://vlib.org/-Najstariji imenik na svijetu Yahoo! Directory- http://dir.yahoo.com/ - prvi servis kojeg je Yahoo! ponudio Najpoznatiji imenici opće namjene
Web mjesta koja služe za pronalaženje informacija pohranjenih na drugim Web mjestima • Pronalaze pojedinačne datoteke: • Web stranice, slike, druge vrste datoteka… • Najčešće se koriste za "uobičajeno" pretraživanje • Stranice skupljaju posebni algoritmi • Koriste ključne riječi • Ključne riječi su riječi koje najbolje opisuju temu nekog dokumenta • U znanstvenim i drugim bazama podataka ključne riječi određuju stručnjaci za područje u koje spada dokument • … ali većina sadržajana Internetu nijetako uređena • Kada pretražujemodokumente koji nemaju uređene ključne riječi tada tražilica pretražuje cjelovite tekstove Pretraživaći za opću namjenu
Google - 66.9 % Bing (Microsoft) – 18 % Yahoo! – 11.3 % Ask – 2.5 % AOL – 1.3 % Izvor: Search Engine Land, http://searchengineland.com Najpopularnije tražilice, rujan 2013
Previše rezultata!? • Možemo nastaviti nadopunjavanjem i preciziranjem ključnih riječi • Za nadopunjavanje i preciziranje pretraživanja moguće je korištenje: • Logičkih (Booleovih) operatora • Drugih pravila pretraživanja (fraze, zamjenski znakovi i sl.) • Ljudi većinom ne koriste gornje operatore i pravila • Postoji više razloga za to: • Općenito nepoznavanje operatora i pravila • Pojedine tražilice različito označavaju Booleove operatore i različito ih upotrebljavaju • Potrebno je na stranici pretraživača provjeriti kako se koji operator koristi • Međutim, većina tražilica nudi: • Osnovno (basic) pretraživanje • Napredno (advanced) pretraživanje Traženje informacija tražilicama
Web prostor je prevelik da bi ga mogla obuhvatiti pojedinačna tražilica • Nijedna tražilica ne pretražuje cjelokupni Internet nego samo njegov manji dio • Može se (teoretski) dogoditi da vam odabrana tražilica ne ponudi kvalitetnu stranicu o vašoj temi • Metatražilice sa jednim upitom simultano pretražuju veći broj pojedinačnih tražilica • Korisne su za: • Uspoređivanje različitih tražilica • Dobivanje informacija postoji li na Internetu išta o traženoj temi metatražilice
Na stranicama svake metatražilice se može naći podatak o tome koje su sve tražilice uključene u pretraživanje Dogpile = Google + Yahoo! + Yandex Dogpile – http://www.dogpile.com
Dio weba do kojeg se ne može doći koristeći tražilice i večinu imenika • Najvažniji sadržaji koji spadaju u nevidljivi web: • Znanstvene baze podataka • Knjižnični katalozi • Nevidljivi web je potrebno pretraživati izravnim pristupom preko internetske adrese Nevidljivi web
Britannica's Internet Guide - http://www.britannica.com Encyclopedia.com - http://www.encyclopedia.com Information Please - http://www.infoplease.com Bartleby Reference - http://www.bartleby.com/reference Wikipedija - http://www.wikipedia.com Hrvatsko izdanje Wikipedije -http://hr.wikipedia.org enciklopedije
Osnovana 2001. godine • 365.000.000 čitatelja (procjena) • Razlikuje se od drugih izvora uređivačkom politikom • "Wiki"- web aplikacijakoja dopuštaljudimada dodaju, mijenjajuibrišusadržaje u suradnji s drugima • Dakle, ne postoji jedan urednik • Posljedica koncenzusa cijele zajednice • Većina studenata i učenika srednjih i osnovnih škola, pri pisanju radova se služi Wikipedijom • Barem kao prvim izvorom Wikipedija
Istraživanjeprovedeno 2009. godinenastudentimasašestAmeričkihsveučilišta [*] • Cilj je bio da odgovorinaslijedećapitanja: • KakočestostudentikoristeWikipediju? • ŠtostudentemotiviranakorištenjeWikipedije? • U kojojfaziistraživanjastudentikoristeWikipediju? • Kako se Wikipedijakoristi u odnosunadrugeizvoreinformacija? • Zakoji je tip studenatavišeilimanjevjerojatnoda ćekoristitiWikipediju? *Alison J. Head and Michael B. Eisenberg, "How Today's College Students Use Wikipedia for Course-Related Research" First Monday, March 2010, Volume 15, Number 3. Wikipedija - način korištenja
Kako često studenti koriste Wikipediju za pisanje nekog rada? Wikipedija - način korištenja
VećinaispitanihstudenataredovitokoristiWikipediju u svomistraživanju • Vrlo malipostotakstudenataWikipedijukoristirijetkoilinikada • Većiniispitanikaje veliki problem započetipisatinekiakademski rad bez da znajuosnoveteme o kojojmorajupisati • Wikipedija služi kao najjednostavniji način da se dođe do najosnovnijih informacija • Samo17% ispitanikakoristiWikipedijujersmatra da je onapouzdanija od drugih web izvora Wikipedija - načinkorištenja
Wikipedijaje"odskočnadaska" To se vidi iz faze pisanjarada u kojem se Wikipedijakoristi: Wikipedija - načinkorištenja Faze pisanjarada u kojojispitanicikoristeWikipediju
Koliko je Wikipedija zaista nepouzdana u usporedbi s tiskanim enciklopedijama i web verzijama enciklopedija poput npr. Britannice? • Časopis Nature je u usporednoj analizi Wikipedije i čuvene EncyclopediaeBritannice otkrio da je razlika u točnosti vrlo malena [*] • Michael Twidale,PhD,University of Illinois: "People will find it shocking to see how many errors there are in Britannica" • Wikipedijinnajjači adut je brzina kojoj se može obnoviti • Eksperimenti s namjernim greškama • Naravno, podaci u Wikipediji znaju biti pogrešni • Wikipedija više pati od nedostatka podataka nego od grešaka (hrvatska?) • Vrlo dobro služi kao polazište • Koristan je popis literature *Giles, J., Internet encyclopaedias go head to head, Nature, 2005. Wikipedija - pouzdanost
Wikipedijaje doistapouzdanijanegošto se to općenitosmatra Tiskaneverzijeenciklopedijasumanjepouzdanenegošto se to općenitosmatra Zaključci
YourDictionary.com - http://www.yourdictionary.com Dictionary.com - http://dictionary.reference.com Cambridge Dictionaries Online – Cambridge University Press - http://dictionary.cambridge.org riječnici
Uobičajeno pronalaženje slika se uglavnom temelji na: • Tekstualni informacijama (ključne riječi) • Neki (eksperimentalni) servisi omogućuju vizualno pretraživanje prema: • grubim skicama koje crta korisnik • zadanim slikama • Poznat i zahtjevan problem • U prošlih 10-20 godina su učinjeni manji pomaci u njegovom rješavanju Pretraživanje slikA prema obrascu
Retrievr - http://labs.systemone.at/retrievr
MindFinder– Microsoft- indeksira više od 2.000.000 slika sa Web-a -
Pretraživanje slikana Web-u koristeći Google • Omogučava: • otkrivanjefotografijamjesta • pronalaženje informacija o umjetničkimdjelima • identifikacijuznamenitosti • itd… Search By Image (by Google)