1 / 18

T eorija i politika razvoja poduzetništva

Sveučilište J.J . Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Prof.dr.sc. Vladimir Cini Prof.dr.sc. Ivana Barković Bojanić Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar. T eorija i politika razvoja poduzetništva. 2013./2014. 4. P oduzetništvo u suvremenim uvjetima.

bianca
Download Presentation

T eorija i politika razvoja poduzetništva

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Prof.dr.sc. Vladimir Cini Prof.dr.sc. Ivana Barković Bojanić Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar Teorija i politika razvoja poduzetništva 2013./2014.

  2. 4. Poduzetništvo u suvremenim uvjetima

  3. suvremeno poduzetništvo sve više poprima obilježja generatora ekonomske i tehnološke transformacije, a poduzetnici i mala poduzeća postaju značajnim činiteljima (posrednici i izvršitelji) brojnih promjena (Kružić, 2008.); • bitni elementi novoga poduzetništva su: razvijenost tržišta, pristup rizičnom kapitalu, platežno sposobna potražnja, konkurencija poslovnih subjekata, sloboda poduzeća da zaključuju poslove i snose rizike svojih prosudba i poduzetničkih aktivnosti, aktivne vladine politike poticanja poduzetništva i slično

  4. Tom Peters: “Thriving on Chaos” (1987.) • Neizvjesnostkoja prati tehnološke promjene na području cijena, proizvodnje, dizajna, distribucije, organizacije i sl. zahtijeva dinamičnost, visoku razinu inovativnosti, fleksibilnost i kontinuirano prilagođavanje. • Vrijeme postaje ključni element konkurentske borbe na lokalnim i svjetskim tržištima, a u kombinaciji s neizvjesnošću zahtijeva od poslovnih subjekata brzinu i fleksibilnost, adaptabilnost i proakciju na osnovi informacijskih i tehnoloških promjena (tzv. just-in-time, zero response time company, stock management). • Dominaciju masovnog tržišta u kojemu skupina potrošača pokazuje približno ista ponašanja pa je predvidljivost prodaje velika zamjenjuju fragmentirana tržišta s kolebljivim ponašanjem potrošača. Ekonomiku proizvodnje zamjenjuje ekonomika proizvoda jer se proizvodi za poznate kupce različitih ukusa. Tom Peters – business’s best friendandworstnightmare (BusinessWeek)

  5. Dizajn, kvaliteta i servispostaju važniji od cijene i funkcionalnosti, a kroz to nestaju uobičajene tržišne niše na kojima je strategiju poslovanja gradio tradicionalni manager. • Zbog razvijanja proizvoda za svaki tržišni segment, velike organizacije su prisiljene na restrukturiranjeu domeni konkurencije kvalitete, novih proizvoda, dizajna i usluga, organizacijsko-tehnološke fleksibilnosti i tržišne prilagodljivosti. Od njih se zahtijeva takvo organiziranje koje će osigurati fleksibilnost u reakciji na nove zahtjeve potrošača, a transformacija se ogleda u osamostaljivanju dijelova organizacije kao zasebnih cjelina, tzv. mrežna organizacijaproizvodnje i kreiranjem novih linija autonomnih poduzeća. • Nova organizacijska struktura poduzeća negira klasične organizacijske forme hijerarhijsko-organizacijske prirode koje su bile sposobne za radikalne tehnološke promjene, ali trome u prilagođavanju novim uvjetima koji rezultiraju iz pojačane konkurencije s vremenom, kvalitetom, dizajnom i uslugama. Organizacije su prisiljene decentralizirati se, raščlaniti se na mrežu vanjskih i unutarnjih autonomnih jedinica dok u samom poduzeću tradicionalnu hijerarhiju zamjenjuje tzv. poduzetnička anarhija.

  6. Ekonomija velikih razmjera, kao glavna prednost moćnih korporacija, mijenja se pod utjecajem tržišne strukture i koncentracije, a jača trend malih i srednjih poduzeća koja su fleksibilnija za potrebe stalnih promjena. • Pojedinačne organizacije postaju dijelovi kooperativnih mreža poduzećagdje se tržišni partneri sve više smatraju kao poslovni suradnici. Novi odnosi povezanosti, suradnje i tržišne koalicije razvijaju nove oblike partnerstva kao npr. partnerstvo dodane vrijednosti (tzv. valueaddedpartnerships). • Internacionalizacija zahvaća sve ekonomske procese dovodeći poslovne subjekte u međusobnu ovisnost na svjetskom tržištu. Strategija lokalnih poduzeća u sebi mora nužno uključivati informacijske tijekove i dobro usmjerenu konkurenciju kako bi se održala u uvjetima rastuće globalizacije. • Nastaju značajne promjene u procesu rada i u položaju radnika unutar poduzeća. Strojevi postaju višenamjenski uz mogućnost jednostavne adaptacije, a od radnika se ne insistira na rutinskom ponavljajućem obavljanju zadatka, već ga se potiče na inovativni i sofisticirani rad uz zahtjev kontinuiranog stjecanja novih znanja i vještina, generiranja novih ideja a sve u funkciji povećanja proizvodnosti i ekonomičnosti.

  7. „Poduzetnička ekonomija” • Na poduzetništvu bazirana ekonomija „vapi“ za razvijenom "poduzetnički prijateljskom klimom" - u kojoj poduzetnik djeluje pod utjecajem manjih rizika, poduzetničke aktivnosti bujaju a privatne investicije rastu; • Maja Vehovec (2002., u: Kružić, 2008.) naglašava da se poduzetnik ni u jednomu poslovnom okružju ne oslobađa rizika (jer bi to značilo da ne postoji konkurencija i/ili da je neizvjesnost budućih događanja poznata). • Pozitivna poduzetnička klima poduzetnicima pruža jasno definirane uvjete funkcioniranja tržišta ili pravila igre koja on prihvaća ulazeći u poduzetnički rizik, ili ih odbacuje i ne prihvaća rizik investicije.

  8. Uz pozitivnu poduzetničku klimu, kao bitnu odrednicu poduzetničkih društava entrepreneurialsociety), mogu se spomenuti još i: kulturno prihvaćanje poduzetnika, umreženost poduzetničke infrastrukture, uspostavljanje financijskih tržišta, povećana ulaganja u istraživanje i razvoj, zaštita intelektualnog vlasništva, privrženost edukaciji i obrazovanju, otvorenost društva za nove poduzetničke inicijative i slično. • George Bernard Shaw jednom je primijetio da cjelokupan poslovni i društveni progres ovisi o ljudima čiji se postupci protive razumu (unreasonableman) (Handy, 1998., u: Kružić, 2008.).

  9. Novi profil organizacije: birokracija vs. inteligento poduzeće • Birokracija: • “...sitničava, uskogrudna, kruta i neliberalna...” (Haralambos, 1989) • Inteligento poduzeće: • “...nedostajuća veza između “premalo, prekasno” i “predaleko, prebrzo”...” (McGill, M.E., Slocum, J.W., 1996)

  10. Inteligentna poduzeća “Inteligencija, tvrde inteligentni, jest sposobnost prilagođavanja situacijama. Ako si neku knjigu uzeo naopako u ruke, nauči čitati naopako.” WieslawBrudzinski Prepoznaju zahtjeve novog gospodarskog doba: • Strategijska vizija i globalni pristup prioritetnim problemima; • Sposobnost za inovacije i prilagodbe promjenama; • Prihvaćanje etičkih načela; • Efektivnost u donošenju odluka, konzultacije i ocjenjivanje rezultata; • Sposobnost za kontinuiranim učenjem; • Hrabrost poduzimanja radikalnih promjena; • Sposobnost biti informiranima i informirati; • Sposobnost promjena strategija i taktika na promjene u mikro/makro okolini; • Spremnost na prihvaćanje mišljenja na svim strukturnim razinama.

  11. Ekonomski uvjeti • Ekonomska uvjetovanost podrazumijeva institucionalnu vezu između poduzetništva i osnovnih institucija tržišnog gospodarstva poput privatnog vlasništva i vlasničkih odgovornosti (npr. nosivost rizika), kapitala, tržišne konkurencije i sl. • Poduzetništvo u sklopu poduzeća predstavlja svrsishodan način povezivanja tržišnih, pravnih i inih institucija svojstvenih za tržišno gospodarstvo, koji stvara što je moguće povoljnije uvjete za maksimaliziranje profita i razvitka poduzeća. • Na poduzeća, kao fizička utjelovljenja poduzetništva, može se gledati s dvojakog aspekta: • kao na određenu političko-socijalnu asocijaciju u kojoj se stvara svojevrsna koalicija vlasnika imovine, radnika, rukovoditelja, partnera čiji interesi ne moraju nužno biti jednaki, te • kao na robu jer u razvijenim tržišnim gospodarstvima sama poduzeća imaju svoju vrijednost i uporabnu vrijednost, a koja se očituje u njegovim mogućnostima da stvara novu dodanu vrijednost, ili drugim riječima, profit.

  12. Sociološki uvjeti • Kako srž poduzetništva čine promjene, sa sociološkog aspekta najvažniji kriteriji razvitka poduzetništva su socijalna mobilnost ljudi (intrageneracijska i intergeneracijska) i njihovo obrazovanje. Poduzetništvo uvijek i iznova zahtijeva dinamično restrukturiranje društva na osnovi uvijek novih kriterija socijalne strukturiranosti. • Sustav vrijednosti, ili “ekonomska kultura” kao njegov širi pojam, važan je moment u “izgradnji” poduzetništva. Weberova analiza zapadne kulture je najpoznatiji elaborat o utjecaju sociokulturnih čimbenika i parametara ponašanja na razvitak poduzetničke civilizacije Zapada. • Postići društvenu stabilnost znači postići ravnotežu između ekonomsko-političke individualnosti, socijalne kohezivnosti i društvene solidarnosti između profitne orijentiranosti i socijalne pravde, što se ostvaruje u različitim regionalnim sustavima, obiteljskim vrijednostima i tradicijama ili sekularizacijom države i pravnih vrijednosti, slobode i demokracije.

  13. Politički uvjeti • Razvoj poduzetništva podrazumijeva postojanje vrijednosti poput demokracije, liberalizma, pluralizma, slobode i sl. kao vanjskog okvira razvitka poduzetništva. • Politička sloboda uvjet je ekonomske slobode pa je stoga očito da se logika tržišnih institucija mora ogledati i na političkom planu. • Za razvitak poduzetništva potrebna je “neutralna država” koja svojom socijalnom politikom, ekonomskim i političkim intervencionizmom ne nameće svojim građanima zajedničko shvaćanje općeg dobra, već osigurava takav pravni, neutralni, okvir koji dopušta konkurentske poduzetničke pothvate po dogovorenim pravilima igre. • Država i njezina regulativna uloga: • Slobodno tržište, a kroz njega i slobodno poduzetništvo, trebaju takvu državu koja će svojom pravnom regulacijom i razvojnom politikom poticati pozitivna ponašanja, a sprječavati i kažnjavati negativna poput monopola, autarkičnosti, pravne nesigurnosti i sl.

  14. Modeli poduzetništva • Američki model Slobodno poduzetništvo • Ekonomska sloboda: • Sposobnost stvaranja, zaključivanja i izvršavanja ugovora bez prethodnog vladinog odobrenja ili uključivanja; sposobnost stvaranja i samostalnog korištenja profita; sposobnost ulaženja u ekonomske aktivnosti s minimumom vladine kontrole. • Uloga vlade:npr. registracija poduzeća, inspekcija pridržavanja zakona o zapošljavanju i sl. • Socijalna sloboda: • Autonomija pojedinaca i poduzeća u pogledu posjedovanja i raspolaganja vlasništvom; • Sloboda izbora; • Sloboda govora i tiska;

  15. II. Europski model • Postavlja socijalne slobode ispred ekonomskih sloboda. • Ljudi imaju bitna prava u odnosu na poduzetnike. U slučaju spora izmeđz vlade i poduzetnika, društveni ciljevi (ciljevi ljudi) dobivaju prednost. • Uloga vlade: • kreirati okvirna pravila igre za poduzetništvo te pomoću zakonodavstva osigurati ostvarenje socijalnih ciljeva ravnopravnosti i kvalitete života; • osigurava detaljne instrukcije poduzećima o tome kako organizirati i tretirati zaposlenike, kako proizvoditi te kako i gdje moraju prodavati; • privatno vlasništvo egzistira, ali legalna moć pojedinaca (kao potrošača ili zaposlenika) veća je od one koju imaju poduzeća.

  16. III. Azijski model • Postavlja ekonomske slobode ispred socijalnih, te povezuje trgovce i vlade kako bi se izjednačili u društvenoj moći. • Poduzeće ima pravo baviti se poslom bez miješanja vlade, ali može imati direktnu potporu vlade. • Uloga vlade: • Zakonodavstvo (gdje postoji) služi za zaštitu lokalne industrije od uvoza. • Pojedinici imaju manje prava nego po američkom i europskom modelu; veći dio pravne i socijalne potpore pojedincima dolazi od samih poduzeća

  17. Pitanja za ponavljanje i diskusiju • Kakvi su to bitni elementi “novog poduzetništva”? • Objasnite tzv. poduzetničku anarhiju. • Objasnite osnovne faktore koji determiniraju suvremeno poduzetništvo. • Na koji način internacionalizacija utječe na poduzetništvo u novije doba? • Na što se odnosi “partnerstvo dodane vrijednosti”? • Na koji način srednje razvijene zemlje mogu pomoću FDI “preskočiti” određene faze razvoja i dostići razvijene zemlje? Objasnite na primjeru. • Objasnite kakva je to “poduzetnička ekonomija”. • Objasnite razliku između inteligentnog poduzeća i birokracije. • Objasnite ekonomske uvjete suvremenog poduzetništva. • Objasnite sociološke uvjete suvremenog poduzetništva. • Objasnite političke uvjete suvremenog poduzetništva. • Objasnite američki model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo doba? • Objasnite europski model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo doba? • Objasnite azijski model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo doba?

  18. Dodatna literatura: • Kružić, D. (2007), Poduzetništvo i ekonomski rast: Reaktualiziranje uloge poduzetništva u globalnoj ekonomiji: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33524 • Sharma, S., Koncul, N. (2013), Jesu li nas ekonomija i ekonomisti iznevjerili?: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=162483 • Stojanov, D., Jakovac, P. (2013), Ekonomska znanost u zamci globalizacije: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=162485 • Phills, J. (2009), RediscoveringSocialInnovation – prezentacija, Center for SocialInnovation: http://www.sdgrantmakers.org/members/downloads/PhillsSan%20Diego-Social%20Innovation.pdf • Škrtić, M., Mikić, M. (2007), O socijalnom poduzetništvu u svijetu i u RH: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41323

More Related