140 likes | 258 Views
„Iznenađenja“ panela I Utjecaj kretanja stanovništva Globalno brzi rast stanovništva Brzi rast stanovništva u II i III svijetu Brzi rast stanovništva u najnerazvijenijim zemljama, Americi i Kini Nulti rast u EE, CIS, Japanu i EU Značajan pad u Rusiji
E N D
„Iznenađenja“ panela I • Utjecaj kretanja stanovništva • Globalno brzi rast stanovništva • Brzi rast stanovništva u II i III svijetu • Brzi rast stanovništva u najnerazvijenijim zemljama, Americi i Kini • Nulti rast u EE, CIS, Japanu i EU • Značajan pad u Rusiji • Dok globalni BDP per capita raste za manje od 1/3, globalni BDP se utrostručuje • BDP u I svijetu će se udvostručiti što će biti zasjenjeno uvećanjem za osam puta u II svijetu • BDP u II svijetu premašit će za 15% I svijet-izjednačena bipolarnost • III svijet – mali (apsolutni) napredak u agregatnom outputu – s (relativnim) padom udjela u svjetskom BDP od 29-14% • Uzroci zaostajanja III svijeta koncentrirani u CIS i EE • Nekad moćni Sovjetski blok tone u zaborav
„Iznenađenja“ panela II • Japan i EU se mogu revitalizirati usprkos sistemskoj ranjivosti • Rusija može transformirati svoju kulturu i pridružiti se Zapadu • Kina može zastati; • Možda neće realizirati svoje potencijale čak i u slučaju da je statistika potencijala pouzdana • Podaci za Japan kao „prethodnicu“ pokazuju da na stanovitoj razini ekonomija počinje patiti od „loše probave“ unatoč • Kontinuiranoj disciplini • Marljivom radu • Visokoj/forsiranoj štednji • Azijska „čuda“ nisu stvarna • Stope rasta produktivnosti nisu fenomenalne • Ipak „azijske vrijednosti“ olakšale su globalnu tržišno-orijentiranu mobilizaciju faktora koja je izmakla III svijetu • Unatoč mogućim „iznenađenjima“ Kina i tigrovi će vjerojatno napredovati
Međunarodne usporedbe nisu potpuno valjane • Kompliciranost međunarodnih usporedba produktivnosti; • Problem PPP • Razlika između sati rada i sati provedenih na poslu • Manje sati rada (niža zaposlenost) = procijenjena niža produktivnost • Više sati rada (puna zaposlenost) = mjera participacije radne snage a ne produktivnosti • SAD; • OECD – 1966 sati („službeno“ provedenih na poslu) rada – Amerika na 10 mjestu po BDP/h – zaostatak 30% • Maddison – 1628 sati (praznici, odmori, bolovanja, skraćeno radno vrijeme) – Amerika na 4 mjestu po BDP/h –zaostatak 7%
Grafikoni slikovito prikazuju prognozirane trendove • Ograde glede usporedivosti • BDP i per capita BDP statistika bolje mjeri ekonomske potencijale nego životni standard ili korisnost koje je teže interpretirati • Investicije imaju značenja samo ako se isplate • Očekivani povrati se često ne dogode • Sovjeti su redovito investirali 35% BDP • Revizija rasta – UNDP 1980-95 – investicije protraćene • Javne je usluge teško valorizirati • Potrošnja samo mjeri izdatke namijenjene pribavljanju korisnosti, ali ne i razinu stvarno pribavljene korisnosti