250 likes | 395 Views
INOVACIJE I RUKOVOĐENJE REVIZIJSKIM INSTITUCIJAMA U 21. STOLJEĆU. Prezentant : IBRAHIM OKANOVIĆ. UVOD. Društvo se mijenja velikom brzinom........? Mijenjaju se i zadaci revizijskih institucija..! Potreba za inovacijom i promjenama u rukovođenju revizijskim institucijama.
E N D
INOVACIJE I RUKOVOĐENJE REVIZIJSKIM INSTITUCIJAMA U 21. STOLJEĆU Prezentant: IBRAHIM OKANOVIĆ
UVOD • Društvo se mijenja velikom brzinom........? • Mijenjaju se i zadaci revizijskih institucija..! • Potreba za inovacijom i promjenama u rukovođenju revizijskim institucijama. • Cilj je stalno poboljšanje i potreba za osiguranjem dodane vrijednosti. • Odgovoriti na promjene u društvu na proaktivan, a ne reaktivan način. • Da li trebamo preuzeti glavnu riječ, ili samo trebamo slijediti? • Ne postoji jedinstven odgovor, važno je sortirati relevantne teme, kako bi se definirali odgovori.
POTPUNA TRANSPARENTNOST • Vlada zna mnogo više o nama nego što mi znamo o njoj. • Da vjerujemo u ono što nam Vlada kaže, ili da pokrenemo dugotrajne procedure kako bi smo dobili informacije od Vlade. • Vladine informacije bi trebale biti dostupne stalno (24/7) za svakoga ko ima internet-konekciju. • Postavlja se pitanje kako isto postići? • Vlade veoma često kao skriveno blago čuvaju podatke o onome što rade, koliko sredstava troše i kakvi su učinci navedenog. • Većina ovakvih podataka nije dostupna za javnost.
OTVORENI PODACI/“POTROŠNJA“ Čineći navedene podatke javno dostupnim, bez neophodne registracije, troškova i zakonskih restrikcija stvorit će se mnogo bolja slika onoga što vlade rade. Moći ćemo pratiti Vladinu potrošnju, urednost javnog saobraćaja, kvalitet naših škola i implementaciju zakona.
POSTAVLJA SE PITANJE KAKO ĆE NAVEDENO UTICATI NA REVIZIJSKE INSTITUCIJE? • Da li će situacija, u kojoj građani mogu sa svojih kućnih računara pratiti Vladine podatke, učiniti postojeći način revizije zastarjelim? • U ovakvoj situaciji od revizijskih institucija se neosporno traže inovacije. • Čisto retrospektivna identifikacija nedostataka i slabosti više neće biti dovoljna, kako bi vrhovne revizijske institucije zadržale ulogu efikasnosti i efektivnosti. • VRI može iskoristiti svoj puni potencijal u borbi za bolju javnu upravu kombinacijom retrospektivnog revizijskog rada i davanja preporuka na osnovu predviđanja budućih trendova (revizija zasnovana na pogledu „u naprijed“).
VODIČ ZA VLADINE INSTITUCIJE • Ovaj vodič ima korisne efekte, kako za uposlenike javnih institucija, na način da im olakša rad na novim zadacima u smislu izbjegavanja uobičajenih grešaka, tako i za same revizore u situacijama kada revidiraju slične slučajeve. • Na ovaj način revizija će pokušati da reaguje „u naprijed“ i da na vrijeme spriječi nastanak uobičajenih grešaka. • U Uredu za reviziju Velike Britanije iz sličnih razloga su počeli mijenjati način rada, tako da se zajednički okupljaju vještine i ekspertiza finansijskih revizora i revizora učinka, uključujući i analitičare, kako bi se za potrebe Parlamenta osigurao revizijski izvještaj šireg spektra.
UKLJUČIVANJE GRAĐANA – NOVI MEDIJI • U posljednjim godinama svjedoci smo prave revolucije u svijetu medija. • Novi mediji su postali glavni kanal komunikacije. • Ova revolucija ima značajan uticaj i na aktivnosti revizijskih institucija. • Novi mediji su efektivan i izazovan vid dvosmjerne komunikacije. • Prije svega novi mediji mogu omogućiti efikasan način objave revizijskih nalaza bez uključivanja posrednika. • Također, novi mediji su se pokazali i kao efikasan način za prikupljanje informacija od javnosti.
BRZI PRENOS INFORMACIJA Poruka može biti poslana na različite načine i u različitom momentu. Promjene u društvu nalažu da revizijske institucije sve više komuniciraju sa subjektima revizije, stanovništvom, vladom i drugim zainteresiranim korisnicima izvještaja. Shodno navedenom u porastu je upotreba različitih tehnika vizualizacije, kao i različitih socijalnih i digitalnih medija.
INTERNET - STRANICE • Veliki broj vrhovnih revizijskih institucija aktivno je prisutan na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter. • Iste se koriste kao pouzdan i dobar izvor informacija, ali i kao način za aktivno prezentiranje svojih nalaza, zaključaka i preporuka. • Ipak novi mediji predstavljaju izazov za vrhovne revizijske institucije, jer se od njih zahtjeva da pronađu odgovarajući balans između novih alata i pravila koja su utvrđena za revizijsku instituciju.
RAZVIJENA KOMUNIKACIJA • Od načina i kvaliteta komunikacije revizijske institucije sa Parlamentom, Vladom, subjektima revizije, ekspertima, stanovništvom, značajno zavisi dodana vrijednost koju treba pružiti. • Bolja komunikacija ostvaruje veću dodanu vrijednost. • Iskustva su pokazala da je dobro poruku poslati i prije objave samog izvještaja - u fazi revizije. • Razgovori sa što više subjekata, te posebne fokus grupe sa stručnjacima i samim subjektima revizije mogu poslati poruku revizije i prije završetka iste. • Generalno gledajući za rezultate revizije su uvijek najviše zainteresovani oni koji su bili uključeni u procesu revizije.
REVIZIJSKE INSTITUCIJE I ODRŽIVOST • Postavlja se pitanje šta revizijske institucije čine i mogu učiniti u pogledu društvene odgovornosti i doprinosa održivom razvoju? • Moguće je pokazati dobar primjer i biti „vođa“ u okviru vlastite strategije, djelovanja i odgovornosti. • Možemo dati pozitivan doprinos uz pomoć konkretnih revizija iz oblasti održivog razvoja. • Možemo naučiti dobre prakse od privatnog sektora i naših partnera.
ISO 26000 predstavlja značajan okvir i smjernice za socijalno odgovorno ponašanje U osnovi navedenog dokumenta ističu se slijedeći aspekti poslovanja: • Odgovornost i transparentnost. • Poštivanje zakona i međunarodnih normi ponašanja. • Poštivanje ljudskih prava i etika ponašanja. • Aspekt zaštite okoliša u svakodnevnom poslovanju. • Podrška razvoju društvene zajednice.
REVIZIJA „BEZ PAPIRA“ • Revizija „bez papira“ ne podrazumijeva samo upotrebu revizijskih softvera. • Ključno pitanje predstavlja - kako na pametan i inovativan način upotrijebiti IT solucije u revizijskom poslu (e-bankarstvo, e-identifikacioni brojevi, e-javne nabavke, e-socijalno osiguranje, elektronski softveri za računovodstvo, e-fakture, elektronsko finansijsko izvještavanje, e-zdravstvo...). • Iskustvo drugih zemalja u kojima se značajno koriste sve ove moderne IT solucije pokazuje pozitivne efekte istog na samu reviziju (olakšan pristup informacijama, povećana efikasnost u planiranju i provođenju revizije, smanjenje sistemskih grešaka u odnosu na ljudske greške i sl.). • Na ovaj način revizijske institucije svojom revizijskom praksom i preporukama mogu imati značajnu ulogu u IT razvoju javnog sektora.
E-PONAŠANJE • U tom smislu pokrenuli su niz aktivnosti usmjerenih ekološki prihvatljivom ponašanju. • Prije svega okrenuli su se kao upravljanju dokumentacijom bez upotrebe papira. • Svi revizijski i administrativni dokumenti se proizvode i arhiviraju u elektronskom formatu. • Također su uvedene procedure elektronskog potpisivanja internih dokumenata, a slanje dopisa u ne-elektronskom formatu vrši se samo u iznimnim slučajevima.
NADZOR PONAŠANJA I KULTURA • Od 2008. godine finansijski sektor, a zatim i svi ostali sektori su pogođeni krizom. • Do tada je revizija finansijskog sektora bila zasnovana na „pogledu u nazad“ i fokusirana na finansijske rizike i kontrolu sistema. • Finansijska kriza je izazvala promjene, te ukazala na potrebu za kritičkim osvrtom na učinkovitost postojećeg načina nadzora i revizije. • Postavlja se pitanje da li je raniji način nadzora adekvatan i da li bi isti mogao spriječiti ponavljanje krize?
NADZOR USMJEREN KA BUDUĆNOSTI • Jedna od naučenih lekcija ukazuje na slabosti kasnog nadzora, koji ne osigurava pravovremene reakcije. • Upravo zbog toga, nameće se zaključak da nadzor treba biti usmjeren ka budućnosti, kako bi se osigurale pravovremene reakcije. • Navedeno podrazumijeva pristup zasnovan na obuhvatnoj analizi rizika zasnovanoj ne samo na finansijskom, nego i ostalim vrstama rizika, kao što su analiza modela poslovanja, efektivnost uprave, ponašanje i kultura organizacije.
ANALIZA UZROKA KRIZE • Mnogobrojni stručnjaci su pokušali identificirati i analizirati uzročnike krize. • Analize su pokazale da upravljačka struktura nije bila osnovni uzrok krize, nego da je ponašanje nadležnih ljudi unutar ovih struktura predstavljalo osnovni uzročnik nastale situacije. • Promjene u ponašanju unutar organizacije obično nastaju u vrijeme kada je teško primijetiti bilo kakve promjene financijske prirode. • S druge strane, rizici vezani za ponašanje unutar organizacija mogu imati značajne financijske posljedice, te s toga rana identifikacija ovih promjena i pravovremena reakcija može spriječiti negativne ishode.
“LEDENI BRIJEG” • Kako bi se slikovito objasnila kultura jedne institucije moguće je kao metaforu zamisliti „ledeni brijeg“. • Dio kulture lako je uočiti jer je iznad vodene površine. • Sa druge strane dio kulture je teže uočljiv, jer se nalazi ispod površine vode, međutim i ovaj dio ima jednak uticaj na poslovanje institucije kao i lako uočljive karakteristike kulture. • Formalna organizacija se sastoji od: pravila, procedura, razina i linija izvještavanja. • Sa druge strane neformalna organizacija se sastoji od veza, moći, konflikata, neformalnih autoriteta, socijalnih karakteristika i stavova. • Da bi se identificirali budući problemi i rizici neophodno je posmatrati formalnu, ali i neformalnu stranu organizacije.
NADZOR NAD PONAŠANJEM • Bitno je napomenuti kako nadzor nad ponašanjem i kulturom organizacije ne predstavlja posebnu vrstu nadzora. • Isti je samo dio sveobuhvatnog nadzora. • Pokazatelji ove vrste predstavljaju dodatne, veoma korisne, aspekte u poslovanju institucija. • Interesantno je proučiti u kojoj mjeri ponašanje doprinosi, ili ometa rad institucije. • U tom kontekstu ovi pokazatelji se koriste da pojačaju samu svrhu nadzora koja podrazumijeva finansijsku stabilnost institucija. • Za potrebe ove vrste istraživanja često je neophodna pomoć, ekspertiza i vještine stručnjaka iz oblasti psihologije.
VRI I ANALIZA PONAŠANJA INSTITUCIJA S obzirom da svaka institucija može biti pogođena problemima vezanim za kulturu i ponašanje, analiza ovih pitanja može biti od velike koristi za rad vrhovnih revizijskih institucija. Na ovaj način vrhovne revizijske institucije mogu uticati na potrebne kulturološke promjene unutar javnih institucija.
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA • Revizijske institucije su zagovornici transparentnosti. • Podaci iz javnog sektora su u stalnom porastu. • Također, do ovih podataka je sve lakše doći, te isti daju javnosti mogućnost da preuzme ulogu revizora. • Nove tehnologije trebaju pomoći revizijskim institucijama da na brži i napredniji način analiziraju i povezuju informacije sa kojima raspolažu.
„OTVORENI PODACI“ „Otvoreni podaci“ daju nove mogućnosti za evaluaciju vladine uspješnosti, kao i povećanja transparentnosti i odgovornosti javnog sektora. „Otvoreni podaci“ zahtijevaju da revizijske institucije ponovno razmisle o svojoj relevantnosti, tradicionalnoj ulozi, mogućnostima i potrebama.
“VRI” TREBAJU: • Težiti stvaranju inovativne kulture učenja i unapređivanja, a povremeno i eksperimentiranja. • Osigurati svoju relevantnost na način da čine drugačije stvari, da stvari rade na različit način i da se dotiču novih tema (revizija učinka). • Dijeliti iskustva i dileme sa EUROSAI zajednicom, jer je isto od obostrane koristi. • VRI imaju obavezu da svojim dobrim primjerom utiču na pozitivne promjene u društvu.