HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2012-2013) 8. Ambijentalna tišina / temeljne iluzije filma 4. XII. 2012.

2. VRSTE PRIZORNIH ZVUKOVA – PO ISTAKNUTOSTI • A) glavni, prvoplani prizorni zvukovi(Piano, ch. 4) • 1)dijalog - eng. dialogue • 2)glavni šumovi – šumovi glavnog zbivanja - hod glavnog junaka, udarac pri tučnjavi glavnih junaka, pucanj iz pištolja... – eng. sound effects • 3) prizorna glazba u središtu pažnje likova – eng. source music • B) pozadinski prizorni zvukovi: • 4) ambijentalni šumovi – kombinacija izdvojeno čujnih šumova što karakteriziraju ambijent – žagorenje ljudi, zvukovi trube, automobila, zvona crkve... – eng. background noise; special effects • 5) ambijentalna glazba– glazba koja ima izvor u prizoru i obilježava dani ambijent – eng. source music, ambient music, local music • 6) ambijentalna tišina(engl. presence)– stopljeni zvukovi ukupnog ambijenta – ispod praga razlikovnja – tzv. bijeli šum) – također karakteriziraju ambijent i onda kad nema ambijentalnih šumova, a ‘podlažu’ – ambijentiraju - svaki prizorni zvuk • PRIMJER: Broj 17, A. Hitcock, 1932. • PRIMJER: Piano, J. Campion, 1992.

3. IZVANPRIZORNI ZVUKOVI • Izvanprizorni zvukovi– zvukovi koji nemaju izvor u prizoru, registriraju se kao ‘dodani’(engl. off) • 1. popratni govor – naracija, komentar • eng. voice over • 2.popratna glazba • eng. non-diegetic music • 3.izvanprizorni šumovi

4. RASPOZNAVALAČKE ZNAČAJKE IZVANPRIZORNOG ZVUKA - NEPERSPEKTIVNOST • ujednačene je zvučnosti (jačine, čujnosti) preko montažnih prijelaza (iste jačine) – ne ovisi o promjenama točke promatranja od kadra do kadra, pa ni o promjenama scene • ako mu se mijenja jačina i čujnost (kad se npr. glazba ‘podvuče’ pod dijalog) onda je on i nadalje ujednačene (tiše) zvučnosti, i nadalje neovisan o mijenjanju točke promatranja ili prizora • ‘čistog je zvučanja’ • ništa ga ne maskira • tipično ga ne prate rezonance • (ili su one stalne, neovisne o prizoru i promjenama točke promatranja)

5. ILUZIJE U TEMELJU FILMA • Zabluda: da je u temelju iluzije kretanja na filmu – perzistencija/tromost vida. • Dvije su iluzije na kojima se temelji film (i video): • Iluzija postojanog projekcijskog svjetla – kritičkog stapanja bljeskova (engl. flicker fusion) • Iluzija kretanja – prividno kretanje (engl. apparent movement) • Uvjeti za iluziju postojanog svjetla, pod uvjetima isprekidanog zamračenja slike pri projekciji: • Da frekvencija bljeskova bude oko 50-60 bljeskova u sekundi • Uvjeti za punu iluziju kretanja (prividno kretanje) • Da smjena sličica bude oko 16 sličica u sekundi, ili više

6. DOPUNSKA LITERATURA (ILUZIJE U FILMU): • Midžić, Enes, 2007, Pokretne slike. Filmska kinematografija, Zagreb: Areagrafika • Turković, Hrvoje, 2001, “Iluzija kretanja na filmu: mitovi i tumačenja” (http://www.adu.unizg.hr/prilozi/turkovic/mitperzistencije.doc) • O stapanju bljeskova: http://en.wikipedia.org/wiki/Flicker_fusion • O tromosti (perzistenciji) vida: http://en.wikipedia.org/wiki/Persistence_of_vision • O efektu treptanja slike (engl. flicker): http://en.wikipedia.org/wiki/Flicker_(screen)