ZNAČAJ OBRAMBENIH PRIPREMA GOSPODARSKIH SUBJEKATA U ZAŠTITI KRITIČNE INFRASTRUKTURE

1. ZNAČAJ OBRAMBENIH PRIPREMA GOSPODARSKIH SUBJEKATA U ZAŠTITI KRITIČNE INFRASTRUKTURE

2. Definiranje kritične infrastrukture u Saveznoj Republici Njemačkoj (Ministarstvo unutarnjih poslova SRNJ) Kritičnom se infrastrukturom smatraju organizacije i oprema značajne za (državu) zajednicu, čijim bi onesposobljavanjem ili ometanjem nastao značajan i dugotrajan poremećaj u opskrbi, remećenje javne sigurnosti širih razmjera, te druge dramatične posljedice po javni red. U kritičnu se infrastrukturu, uz ostalo, ubrajaju sustavi opskrbe pitkom vodom, električnom energijom te javni zdravstveni sustavi i njegova oprema.

3. Definiranje kritične infrastrukture i ključnih resursa u SAD (Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD) Ključnom se infrastrukturom smatraju dobra, sustavi i mreže, bilo materijalne ili nematerijalne (tj. fizičke ili virtualne) toliko važne za SAD da bi njihovo onesposobljavanje ili uništenje oslabilo sustav nacionalne sigurnosti, nacionalnu ekonomsku sigurnost, javno zdravstvo i sigurnost, odnosno bilo koji od spomenutih sustava pojedinačno ili u kombinaciji sa spomenutim. Zaštita te osiguranje kontinuiranog djelovanja kritične infrastrukture i ključnih resursa SAD (eng. CIKR) neophodno je za očuvanje nacionalne sigurnosti, javnozdravstvo i opću sigurnost, te vitalnost ekonomskog sustava i očuvanje američkog načina života. Uredbom predsjednika SAD, oznake 7 (HSPD-7) utvrđene su odrednice za osnivanje sustava zaštite spomenutih resursa od terorističkih napada.

4. Definiranje kritične infrastrukture u EU (preuzeto u Sloveniji) Kritičnu infrastrukturu čine djelatnosti, mreže, usluge i dobra materijalne i informacijske tehnologije čiji bi kvar ili uništenje značajno utjecalo na zdravlje, sigurnost ili ekonomski prosperitet građana ili na učinkovito djelovanje vlada država članica. Kritična infrastruktura obuhvaća brojna područja gospodarstva, uključujući također i bankarstvo i financije, promet i dostavu, energetiku, komunalne usluge, zdravstvo, opskrbu hranom i komunikacije, a također i ključne državne službe.

5. Definiranje kritične infrastrukture u EU (preuzeto u Sloveniji) • Kritična infrastruktura uključuje: • Energentske uređaje i mreže, • Komunikacijsku i informacijsku tehnologiju, • Financije, • Zdravstvo, • Hranu, • Vodu, • Prijevoz, • Proizvodnju, skladištenje i prijevoz opasnih tvari, • Vladu.

6. TEMA: OBRAMBENE PRIPREME PRAVNIH OSOBA I ZAŠTITA OBJEKATA VAŽNIH ZA OBRANU REPUBLIKE HRVATSKE general pukovnik MARIJAN MAREKOVIĆ

7. UVOD • U svrhu ostvarenja ciljeva obrane država organizira obrambeni sustav. • Obrambeni sustav u Republici Hrvatskoj čini vojna i civilna obrana. • Nositelj vojne obrane su Oružane snage Republike Hrvatske. • Nositelji civilne obrane su između ostalih i pravne osobe posebno važne za obranu Republike Hrvatske i pravne osobe koje su dobile zadaću od mjerodavnih središnjih tijela državne uprave. • Poradi sustavnog i organiziranog funkcioniranja obrane, nositelji izrađuju dokumente sukladno propisanoj metodologiji, odlukama i uredbama nadležnih tijela državne vlasti. • Dokument koji izrađuju pravne osobe iz područja društvenih djelatnosti i gospodarstva je plan obrane. • Plan obrane nositelj izrađuje pridržavajući se važećeg Zakona o obrani i metodologije koja propisuje izradu plana obrane. • Zakonom o obrani i Pravilnikom o kriterijima za određivanje i zaštitu objekta posebno značajnih za obranu zemlje određene su nadležnosti i postupanja vlasnika/korisnika objekta u svezi sa zaštitom objekta kojega je Vlada Republike Hrvatske uvrstila na popis objekata posebno važnih za obranu.

8. NOSITELJI OBRAMBENIH PRIPREMA • Zakonom o obrani određeni su nositelji obrambenih priprema: • Vlada RH, • središnja tijela državne uprave (ministarstva) • županije i Grad Zagreb, • pravne osobe koje su prema odluci Vlade posebno važne za obranu • pravne osobe koje su dobile zadaću od nadležnoga središnjeg tijela državne uprave, županije ili Grada Zagreba. • Na temelju zakonskih i podzakonskih propisa (mjerodavne metodologije) izrađuju plan obrane.

9. Obveze nositelja obrambenih priprema • Temeljna obveza nositelja obrambenih priprema je izrada Plana obrane i ažuriranje istoga Plana. • “Planovima obrane utvrđuju se svi elementi potrebni za djelovanje nositelja vojne i civilne obrane Republike Hrvatske.”[1] • Sadržaj plana obrane nositelja obrambenih priprema propisala je Vlada Odlukom o metodologiji za izradu planova obrane za sve nositelje, pa tako i za pravne osobe posebno važne za obranu Republike Hrvatske i pravne osobe koje su dobile zadaću od mjerodavnih tijela državne vlasti. • Obveza pravnih osoba koje su Odlukom Vlade Republike Hrvatske određene kao pravne osobe posebno značajne za obranu Republike Hrvatske je izrada i donošenje svojih planova obrane. • [1] Vidi: članak 117. zakona o obrani, „NN“, broj 33/02, 58/02 i 76/07

10. Sadržaj plana obrane Sadržajem plana obrane obuhvaćene su zadaće koje se odnose na: organizaciju, snage, sredstva, mjere i postupke nositelja obrambenih priprema. Izvršenje zadaća se provodi u vremenu neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstva Republike Hrvatske ili u izvanrednim okolnostima. Tada, organizirane snage uz uporabu sredstava, prema propisanim procedurama poduzimaju mjere s ciljem koji je određen u okvirima nadležnosti nositelja. Raspoređivanje obveznika radne obveze izvršava se sukladno propisima kojima je uređena radna obveza građana[1]. Prethodni uvjet je izrađenosti dijela plana obrane koji se odnosi na funkcioniranje (funkcioniranje gospodarstva i društvenih djelatnosti, funkcioniranje djelatnosti, funkcioniranje u ratu, materijalno-tehničku i kadrovsku razradu dobivene zadaće) i izrađenost dokumenta koji sadrži ratnu organizaciju i sistematizaciju. [1] Vidi: članak 22. točka 2. i članke 78.–82. Zakona o obrani i Uredbu o radnoj i materijalnoj obvezi, "NN" broj 71/05.

11. OBRAMBENE PRIPREME PRAVNIH OSOBA – GOSPODARSKIH SUBJEKATA • Provođenje obrambenih priprema pravnih osoba očevidne su u dokumentima obrambenog planiranja (planovi obrane pravnih osoba posebno važnih za obranu zemlje) i dokumentima koji obuhvaćaju prosudbe ugroženosti i planove zaštite objekata posebno važnih za obranu zemlje. • Akt (odluku) o određivanju statusa pravne osobe kao pravne osobe posebno važne za obranu donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog središnjeg tijela državne uprave. • Inicijalni akt koji pokreće primjenu propisa i izradu planskih dokumenata je Izvod iz odluke Vlade RH. • Izvod iz odluke Vlade RH, središnje tijelo državne uprave dostavlja pravnoj osobi pored ostalih izvoda iz svoga plana obrane nužnih za provođenje aktivnosti na izradi plana obrane pravne osobe. • Akt (odluku) o utvrđivanju statusa objekta kao objekta posebno važnog za obranu donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog središnjeg tijela državne uprave. • Inicijalni akt koji pokreće primjenu propisa i izradu prosudbe ugroženosti i plan zaštite objekta posebno važnog za obranu je Izvod iz odluke Vlade RH za svaki objekt posebno. Izvod iz Odluke Vlade RH središnje tijelo državne uprave dostavlja pravnoj osobi vlasnici/korisnici objekta.

12. PLAN OBRANE PRAVNE OSOBE POSEBNO VAŽNE ZA OBRANU • Izvod iz Odluke Vlade RH je inicijalni akt za pravnu osobu. • Posljedice dostave inicijalnog akta su izvršenje svih obveza u svezi izrade dokumenata plana obrane i primjene pozitivnih propisa koji reguliraju obrambene pripreme pravnih osoba. • Posljedice odluke Vlade RH za nadležno središnje tijelo državne uprave su obveze dostave potrebitih izvoda i obveze usklađivanja dokumenata koji čine dijelove plana obrane pravne osobe. • Plan obrane pravne osobe koje su Odlukom Vlade Republike Hrvatske određene kao pravne osobe posebno značajne za obranu Republike Hrvatske sadrži: • mjere pripravnosti, • mobilizaciju, • funkcioniranje u ratu, • izvod iz veza vođenja, • djelovanje civilne zaštite.[1] • [1]Vidi: točka VIII. Odluke o metodologiji za izradu planova obrane, „NN“broj 43/97.

13. Sadržaj plana obrane pravne osobe (shema)

14. 1. Mjere pripravnosti • Dio plana obrane koji se odnosi na mjere pripravnosti, pravna osoba koja je Odlukom Vlade Republike Hrvatske određena kao pravna osoba posebno značajna (važna) za obranu Republike Hrvatske, izrađuje na temelju izvoda iz odgovarajućeg dijelova Plana obrane Republike koji pravnoj osobi dostavlja središnje tijelo državne uprave. • Svrha prethodnoga postupanja je da se aktima, koji čine ovaj dio plana obrane, osiguraju pretpostavke za brzo i organizirano provođenje mjere (mjera) pripravnosti u pravnoj osobi, te izvršavanje zadaća utvrđenih i razrađenih ostalim dijelovima plana obrane. • Pored prije navedenog, svrha ovoga dijela plana obrane je i stavljanje u funkciju dijela plana obrane koji se odnosi na funkcioniranje pravne osobe u ratu ili u slučaju neposredne ratne opasnosti i drugim izvanrednim okolnostima.

15. 2. Mobilizacija • Dio plana obrane pravne osobe je i dio koji se odnosi na mobilizaciju. Izrađuje se na temelju izvoda iz dijela Plana obrane Republike Hrvatske koji se odnosi na mobilizaciju, na osnovu izvoda iz odluke o pripremi i načinu provođenja mobilizacije nadležnog središnjeg tijela državne uprave i Odluke Vlade Republike Hrvatske o pripremi i načinu provođenja mobilizacije organa državne uprave i pravnih osoba te službe motrenja i obavješćivanja. • Izvode pravnim osobama dostavljaju središnja tijela državne uprave (ministarstva) sukladno nadležnosti. • Svrha izrade ovoga dijela plana obrane je planirano, sustavno organizirano prelaženje s mirnodopskog načina funkcioniranja pravne osobe na funkcioniranje prema ratnoj organizaciji i sistematizaciji (dijelu plana koji se odnosi na funkcioniranje djelatnosti u ratu).

16. 3. Funkcioniranje u ratu • Polazište za izradu ovoga dijela plana obrane pravne osobe je Izvod iz ocjene uvjeta i mogućnosti funkcioniranja djelatnosti u ratu kojega središnje tijelo državne uprave (ministarstvo) dostavlja pravnoj osobi. • Pri izradi ovoga dijela plana obrane potrebito je koristiti: • Odluku Vlade Republike Hrvatske o proizvodima i uslugama značajnim za obranu; • statističke pokazatelje o ostvarivanju proizvodnje i pružanja usluga u mirnodopskom razdoblju; • analize, izvješća i druge dokumente koji mogu pridonijeti kvaliteti i realnosti ocjena o mogućnosti funkcioniranja u ratu.

17. Sadržaj dijela plana obrane koji obuhvaća funkcioniranje • Dio plana obrane pravne osobe (nositelja obrambenih priprema) posebno značajne (važne) za obranu sadrži: • ocjenu uvjeta i mogućnosti funkcioniranja; • ratnu organizaciju i sistematizaciju; • materijalno osiguranje planirane proizvodnje i pružanje usluga; • organizaciju premještanja i onesposobljavanja proizvodnih i uslužnih kapaciteta.

18. Ocjena uvjeta i mogućnosti funkcioniranja • Ocjena uvjeta i mogućnosti funkcioniranja obuhvaća tri bitna elementa koja je potrebito procjenjivati i koje treba sadržavati ocjena uvjeta i mogućnosti funkcioniranja u ratu: • uvjete funkcioniranja; • mogućnosti rada i • zadaće koji je potrebito provesti poradi ostvarenja planiranih aktivnosti.

19. 4. Izvod iz veza vođenja • MORH izrađuje i pravnoj osobi dostavlja izvod iz dijela Plana obrane RH koji se odnosi na veze vođenja i mjere zaštite podataka i informacija. • Izvod iz veza vođenja sadrži: • izvod iz Odluke o organizaciji veza; • izvod iz telefonskog, telefaks i mobitel imenika i • izvode iz drugih dokumenata veze (prema potrebi). • Pravne osobe izvod nadopunjavaju telefonskim, telefaks i mobitel imenicima potrebnim za ostvarivanje vlastitih veza vođenja, veza suradnje s pravnim osobama i tijelima državne uprave čiji brojevi nisu navedeni u izvodima koje dobivaju.

20. 5. Djelovanje civilne zaštite Dio plana obrane, koji se odnosi na djelovanje civilne zaštite, pravne osobe posebno značajne (važne) za obranu izrađuju sukladno pozitivnim propisima koji se odnose na nadležnosti Uprave za zaštitu i spašavanje. Plan obrane pravne osobe posebno važne za obranu donosi odgovorna osoba u pravnoj osobi (predsjednik uprave, generalni direktor) u roku utvrđenom programom rada na izradi i donošenju planova obrane pravne osobe.

21. ZAŠTITA OBJEKATA POSEBNO VAŽNIH ZA OBRANU Ovlasti za određivanje statusa objekata posebno važnih za obranu RH (vojnih i drugih objekata) određene su Zakonom o obrani. Vojne objekte posebno važne za obranu određuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera. Druge objekte posebno važne za obranu određuje Vlada u skladu sa Zakonom o obrani. Popis objekata vodi Ministarstvo obrane. Na prijedlog ministra obrane Vlada propisuje kriterije za odabir, mjere za zaštitu i način označivanja objekata.[1] Druge objekte predlažu Vladi RH čelnici središnjih tijela državne uprave posredstvom Ministarstva obrane. [1] Vidi: članak 124. Zakona o obranu, „NN“ broj 32/02., 58/02. i 76/07.

22. Aktivnosti koje prethode zaštiti objekata posebno važnih za obranu zemlje Aktivnosti koje prethode određivanju objekata posebno važnih za obranu provode središnja tijela državne uprave, Ministarstvo obrane i Vlada Republike Hrvatske. Nakon čina donošenja Popisa drugih objekata posebno važnih za obranu (Vlada RH) Ministarstvo obrane dostavlja Izvod iz Popisa drugih objekata nadležnim središnjim tijelima državne uprave.[1] Središnja tijela državne uprave vlasnicima/korisnicima drugih objekata dostavljaju Izvode o utvrđivanju statusa drugih objekata. Vlasnici, odnosno korisnici drugih objekata su: Republika Hrvatska, središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne uprave i samouprave, javna poduzeća i druge pravne osobe koje u objektima obavljaju djelatnosti zbog kojih im je utvrđen status objekata posebno značajnih za obranu zemlje. [1] Vidi: članak 3. stavak 2. Pravilnika o kriterijima za određivanje i zaštitu objekata posebno značajnih za obranu zemlje ,“NN” broj 120/99.

23. Dokumenti koje izrađuju vlasnici/korisnici objekata važnih za obranu nakon zaprimanja „izvoda“ Dva su skupa dokumenata koje u svezi zaštite drugih objekata izrađuju vlasnici/korisnici objekata. Prvi skup dokumenata obuhvaća prosudba ugroženosti objekta, a drugi plan zaštite objekta. Dokumenti, koji obuhvaćaju zaštitu objekta, izrađuju se nakon zaprimanja Izvoda iz nadležnog središnjeg tijela državne uprave prema mjerodavnoj Odluci Vlade RH i Metodologiji za izradu prosudbe ugroženosti i plana zaštite drugih objekata nadležnog središnjeg tijela državne uprave.

24. Prosudba ugroženosti i plan zaštite objekta • Prosudba ugroženosti objekta sadrži: • obrazloženje značaja objekta; • osnovne elemente ugroženosti; • vrste i uzroke ugrožavanja; • procjenu posljedice neželjenog djelovanja i zaključnu ocjenu. • Svaki dokument naveden u sadržaju prosudbe ugroženosti ima strukturu i sadržaj koji izražava posebnosti objekta koji je predmet prosuđivanja.

25. Plan zaštite objekta • Plan zaštite objekta sadrži: • odluku o voditelju zaštite objekta; • mjere zaštite; • snage i sredstva za provođenje mjera zaštite (veličina, struktura i sastav, te organizacija i djelovanje službe zaštite objekta, način koordinacije, komunikacije i suradnje s ostalim zaštitnim snagama, prilozi s pregledom odgovornih osoba, rasporedom ljudstva, skicama i dr.), • organizaciju zaštite objekta u uvjetima povećane ugroženosti (rat, neposredna ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ili izvanredne okolnosti) i • zaključnu ocjenu. • Dokumenti plana zaštite objekta, kao i dokumenti prosudbe ugroženosti objekta, imaju strukturu i sadržaj koji ovise o posebnostima objekta.

26. Prosudbu ugroženosti i plan zaštite objekta posebno važnog za obranu zemlje izrađuje, ažurira i čuva rukovatelj zaštite objekta. • Prosudbu ugroženosti drugog objekta i plan zaštite drugog objekta donosi rukovoditelj obrambenih priprema vlasnika, odnosno korisnika tih objekata. • „Inspekcijski pregled planova zaštite i nadzor nad provedbom utvrđenih mjera zaštite drugih objekata provodi inspekcija Ministarstva unutarnjih poslova u suradnji s ovlaštenim predstavnicima nadležnih središnjih tijela državne uprave i Glavni inspektorat obrane“[1]. • [1] Članak 25. stavak 2. Pravilnika o kriterijima za određivanje i zaštitu objekata posebno značajnih za obranu zemlje ,“NN” broj 120/99

27. ZAKLJUČAK • Zakonske i podzakonske pretpostavke za uspostavljanje sustava obrambenog planiranja i funkcioniranje istog u Republici Hrvatskoj postoje. • Dvije su sastavnice sustava obrambenih priprema koje čine jednu funkcionalnu cjelinu, nositelji obrambenih priprema i vlasnici/korisnici objekata posebno važni za obranu zemlje. • One u miru provode pripreme za ostvarivanje zadaća u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti. • Nositelji obrambenih priprema, pripreme za obranu provode izrađujući planske dokumente kojima je svrha uspješan prelazak s mirnodopskog načina rada na rad u ratnim uvjetima. • Vlasnici/korisnici objekata pripreme za obranu provode na način da izrađuju i ažuriraju prosudbe ugroženosti objekta, planove zaštite objekta i štite objekt (u miru) sukladno planskim dokumentima.

28. Hvala na pozornosti ???