1 / 52

Povezanost kvalitativnih varijabli – rizik

Jakost povezanosti kvalitativnih varijabli Relativni rizik, Pripisivi (atributivni) rizik, Omjer izgleda, …. Povezanost kvalitativnih varijabli – rizik. Parametri koji opisuju jakost (intenzitet) povezanosti ispitivanih kvalitativnih obilježja, ali i rizik

clea
Download Presentation

Povezanost kvalitativnih varijabli – rizik

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Jakost povezanosti kvalitativnih varijabliRelativni rizik,Pripisivi (atributivni) rizik,Omjer izgleda, …

  2. Povezanost kvalitativnih varijabli – rizik Parametri koji opisuju jakost (intenzitet) povezanosti ispitivanih kvalitativnih obilježja, ali i rizik  opisuju rizik za češće zajedničko pojavljivanje nekih stanja ispitivanih obilježja APSOLUTNI RIZIK = rizik za razvoj bolesti = broj oboljelih/ broj osoba pod rizikom za razvoj bolesti RELATIVNI RIZIK (RR od engl. relative risk, omjer rizika), = apsolutni rizik osoba u izloženoj skupini (EER) podijeljen s apsolutnim rizikom osoba u neizloženoj skupini (CER) tj. skupini koja nije izložena “sumnjivom uzročnom čimbeniku“ (odnos dviju incidencija) PRIPISIVI RIZIK (AR od atibutive risk, ATRIBUTIVNI RIZIK) = apsolutni rizik osoba u izloženoj skupini umanjen za apsolutni rizik osoba u neizloženoj skupine (razlika dviju incidencija) – prikazuje se kao postotak ili proporcija EER-CER=30%=0.3 => proporcija objašnjivosti rizičnog događaja sumnjivim rizičnim faktorom

  3. Omjer izgleda (OR od engl. oddsratio) • Glavna mjera povezanosti u istraživanju slučajeva i kontrola • “zamjena” za RR

  4. Omjer izgleda (OR) OMJER IZGLEDA (ODDS RATIO ili OR) = omjer izgleda (šanse) da pojedinac razvije bolest (postane “slučaj”) u izloženoj skupini i izgleda (šanse) da razvije bolest u neizloženoj skupini ≈ aproksimativni relativni rizik Izgled - izgled da će jedan događaj ili rezultat nastupiti izgled da će taj događaj izostati Klinički gledano, to često znači da istraživač mjeri izgled da će se razviti neka bolest ili nastupiti smrt zbog određene ozljede ili bolesti i izgleda da ta bolest ili smrt neće nastupiti. • Omjerom izgleda procjenjuje se jesu li izgledi za određeni događaj ili ishod jednaki u ispitanika iz obje skupine. OR SE UVIJEK TREBA NAVESTI UZ RASPON POUZDANOSTI ZA OR – statistički značajan ako su obje granice intervala veće od 1 (veći rizik u izloženoj skupini) ili ako su obje granice intervala manje od 1(manji rizik u izloženoj skupini)

  5. OR Izgled za izloženost među slučajevima = a/c izgled za izloženost među kontrolama = b/d OR (omjer izgleda) = (a/c)/(b/d) OR = ad/bc

  6. OR Izgled za slučaj među izloženima = a/b izgled za slučaj među nezloženima = c/d OR (omjer izgleda) = (a/b)/(c/d) OR = ad/bc

  7. OR • Govori o snazi povezanosti između statusa bolesti i izloženosti čimbeniku rizika OR <1,00 (95% CI < 1,00) – izloženost smanjuje rizik za bolest (zaštitni čimbenik) OR = 1,00 (95% CI sadrži 1,00) – nema povezanosti OR >1,00 (95% CI > 1,00) – izloženost povećava rizik za bolest (rizični čimbenik)

  8. OR • Levin’s Case-Control Studies of Lung Cancer OR =ad/bc=2,29

  9. OR • Izglednost da su slučajevi (osobe s karcinomom pluća) bili pušači je 2,29 puta veća nego da su kontrole bile pušači • Alternativno: izgled za pojavu raka pluća je 2,29 puta veći među pušačima, u odnosu prema nepušačima

  10. OR • OMJER IZGLEDA (ODDS RATIO ili OR) • = omjer izgleda (šanse) da pojedinac razvije bolest (postane “slučaj”) u izloženoj skupini i izgleda (šanse) da razvije bolest u neizloženoj skupini OMJER IZGLEDA =

  11. Relativni rizik (RR) • Glavna mjera povezanosti u kohortnom istraživanju • Računa se korištenjem kumulativne incidencije ili stope incidencije

  12. Kumulativna incidencija (KI) • Kumulativna incidencija (KI) = novislučajevi bolesti dijele se s brojem osoba koje su pod rizikom za razvoj bolesti (u istom vremenskom razdoblju) • KI mjeri rizik za razvoj bolesti = apsolutni rizik

  13. Stopa incidencije (SI) • Stopa incidencije (SI) = broj novooboljelih tijekom zadanog vremenskog razdoblja dijeli se s ukupnim brojem osoba-vrijeme (vrijeme tijekom kojeg su ispitanici pod rizikom za razvoj bolesti) • 1 osoba praćena 2 godine = 2 osoba-godine • vrijeme se mjeri do trenutka ishoda od interesa ili do vremena cenzure (smrt, prestanak praćenja – drop-out) • SI mjeri rizik po jedinici vremena

  14. KI vs. SI

  15. KI vs. SI • Kumulativna incidencija tijekom 8 godina istraživanja = 2/5 = 0,4 ili 40% tijekom 8 godina • Stopa incidencije = 2/24,5 = 0,082 osoba-godina ili 82/1000 osoba-godina

  16. Relativni rizik (RR) Apsolutni rizik u izloženoj skupini = a/a+b Apsolutni rizik u nezloženoj skupini = c/c+d Relativni rizik = a/(a+b) / c/(c+d) Pripisivi rizik = a/(a+b) - c/(c+d)

  17. Relativni rizik (RR) • Govori o snazi povezanosti između izloženosti čimbeniku rizika i razvoja bolesti RR <1,00 (95% CI < 1,00) – izloženost smanjuje rizik za bolest (zaštitni čimbenik) RR = 1,00 (95% CI sadrži 1,00) – nema povezanosti RR >1,00 (95% CI > 1,00) – izloženost povećava rizik za bolest (rizični čimbenik)

  18. Relativni rizik • RELATIVNI RIZIK • = apsolutni rizik osoba u izloženoj skupini podijeljen s apsolutnim rizikom osoba u neizloženoj skupini tj. skupini koja nije izložena “sumnjivom uzročnom čimbeniku“ RELATIVNI RIZIK = PRIPISIVI RIZIK = OMJER IZGLEDA

  19. Pripisivi rizik (AR) • “Višak” bolesti među izloženim ispitanicima, u usporedbi s neizloženim ispitanicima koji se može pripisati istraživanoj izloženosti AR= incidencija među izloženima – incidencija među neizloženima • Hipotetsko istraživanje: • Incidencija među izloženima = 2,6/1000 osoba-godina • Incidencija među neizloženima = 1,1/1000 osoba-godina AR = 2,6 – 1,1 = 1,5/1000 osoba-godina • Među izloženima osobama incidencija bolesti je za 1,5/1000 osoba-godina veća u odnosu prema neizloženim osobama

  20. Pripisivi rizik (AR)

  21. PRIPISIVI RIZIK (AR) • PRIPISIVI RIZIK • = rizik osoba u izloženoj skupini umanjen za rizik osoba u neizloženoj skupine (razlika dviju incidencija) – prikazuje se kao postotak RELATIVNI RIZIK = PRIPISIVI RIZIK = OMJER IZGLEDA=

  22. Mjere rizika kod usporedbe zlatnog standarda i novog lijeka (terapije)

  23. Apsolutno smanjenje rizika Apsolutno smanjenje rizika = Stopa u skupini s lijekom zlatnog standarda – stopa u skupini s istraživanim lijekom Relativno smanjenje rizika Učinkovitost RCT-a =

  24. Smanjenje relativnog rizika od 36% u situaciji s velikim apsolutnim rizikom

  25. Smanjenje relativnog rizika od 36% u situaciji s malim apsolutnim rizikom

  26. NNT NNT= • Broj osoba koje treba liječiti kako bi se izbjegao 1 neželjeni događaj

  27. Još neke važne mjere - 2x2 tablica izloženosti Stopa događaja u izloženima (EER) = a/a+b Stopa događaja u nezloženima (CER) = c/c+d RR=EER/CER

  28. Primjer: gemfibrozil

  29. N Engl J Med. 1987 Nov 12;317(20):1237-45. Helsinki HeartStudy: primary-preventiontrialwithgemfibrozilinmiddle-agedmenwithdyslipidemia. Safetyoftreatment, changesinriskfactors, andincidenceofcoronaryheartdisease. “...a reduction of 34.0 percent in the incidence of coronary heart disease.” ? pojavnost srčanog udara (%)

  30. Apsolutno i relativno smanjenje rizika EE Pokusna skupina ES EER = EE / ES EN CE Kontrolna skupina CS CER = CE / CS CN Apsolutno smanjenje rizika (ARR) = CER- EER Relativno smanjenje rizika (RRR) = (CER-EER)/CER

  31. Primjer Helsinške studije 56 gemfibrozil 2051 EER = EE / ES 1995 84 2030 CER = CE / CS placebo 1946 Apsolutno smanjenje rizika (ARR) =0.014 Relativno smanjenje rizika (RRR) = 0.34

  32. Primjer Helsinške studije • “The cumulative rate of cardiac end points at five years was 27.3 per 1,000 in the gemfibrozil group and 41.4 per 1,000 in the placebo group--a reduction of 34.0 percent in the incidence of coronary heart disease (95 percent confidence interval, 8.2 to 52.6; P less than 0.02; two-tailed test).” • Govore o smanjenju relativnog rizika!!!!!

  33. Primjer studije Broj bolesnika koje je potrebno liječiti EE Pokusna skupina ES EER = EE / ES EN CE Kontrolna skupina CS CER = CE / CS CN NNT = 1 / (CER – EER)=71

  34. Tumačenje NNT • savršeno • 2 – 4 učinkoviti postupci • >20 prihvatljivo u postupcima sprječavanja

  35. Zapamtimo!

  36. Mjere povezanosti - sažetak • RR – relativni rizik • Apsolutni rizik • AR – pripisivi rizik • ARR – apsolutno smanjenje rizika • RRR- relativno smanjenje rizika • NNT – broj bolesnika koje je potrebno liječiti • OR – omjer izgleda

  37. Ponovimo

  38. Što označava pojam “izgled”? Što je “omjer izgleda”? • Koja vrsta epidemioloških istraživanja često rabi omjer izgleda za procjenu relativnog rizika? • Kako biste izračunali omjer izgleda? • Na što upućuju sljedeće vrijednosti omjera izgleda: • a) 4,6 • b) 0,3 • c) 1,0

  39. U istraživanju slučajeva i kontrola (case control) ispitivana je povezanost između pojave zloćudne novotvorine mokraćnog mjehura i pušenja: -145 ispitanika sa zloćudnom novotvorinom mokraćnog mjehura: 87 pušača i 58 nepušača -178 ispitanika u kontrolnoj skupini (nemaju zloćudnu novotvorinu mokraćnog mjehura): 62 pušača i 116 nepušača Izračunajte omjer izgleda za povezanost pušenja i pojave zloćudne novotvorine mokraćnog mjehura

  40. 1 od 100 50-godišnjaka u kohorti praćenoj godinu dana doživio je infarkt. Koliki je apsolutni rizik za doživljenje infarkta? 2 od 100 60-godišnjaka u kohorti praćenoj godinu dana doživila su infarkt. Koliki je njihov relativni rizik (RR) u usporedbi s 50-godišnjacima?

  41. Rizik od infarkta miokarda u populaciji hipertoničara koji se liječe uobičajenom terapijom je 5%, a u onih koji se liječe novim lijekom je 3%. Koliko se slučajeva infarkta može očekivati u svakoj skupini na 1000 ljudi? Koliko je smanjenje relativnog rizika (RRR) pri liječenju novim lijekom? Što se zbiva sa smanjenjem relativnog rizika (RRR) ako je početni rizik u obje skupine 10 puta manji? Koliko je smanjenje apsolutnog rizika (ARR) pri liječenju novim lijekom (pri riziku od 5% i 3%)? Koliki je NNT za novi lijek?

  42. Kako čitamo dokaze? Primjer (MJA 2004;180:128-130): Četiri vrste liječenja uspoređena su s placebom. U ni jednom ispitivanju nisu utvrđeni veći neželjeni učinci. Rezultati ta 4 klinička pokusa prikazani su na način: A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelo, u usporedbis 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. Temeljem ovih izvješća, a pod pretpostavkom da novi lijekovi nisu preskupi, odaberite ispitivanje čiji lijek bi odabrali za svoju kliničku praksu.

  43. Kako čitamo dokaze? Primjer (MJA 2004;180:128-130): Četiri vrsti liječenja provjerena su u usporedbi s placebom u kliničkim ispitivanjima. U nijednom ispitivanju nije bilo većih neželjenih učinaka. Rezultati ta 4 ispitivanja prikazani su na sljedeće načine: A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelo, u usporedbis 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. B: U bolesnika koji su dobivali lijek došlo je do 30% smanjenja rizika od smrti. Temeljem ovih izvješća, a pod pretpostavkom da novi lijekovi nisu preskupi, lijek iz kojeg ispitivanja bi odabrali za svoju kliničku praksu.

  44. Kako čitamo dokaze? Primjer (MJA 2004;180:128-130): Četiri vrsti liječenja provjerena su u usporedbi s placebom u kliničkim ispitivanjima. U nijednom ispitivanju nije bilo većih neželjenih učinaka. Rezultati ta 4 ispitivanja prikazani su na sljedeće načine: A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelo, u usporedbis 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. B: U bolesnika koji su dobivali lijek došlo je do 30% smanjenja rizika od smrti. C: Smrtnost je smanjena za 3,4% u skupini koja je dobivala lijek. Temeljem ovih izvješća, a pod pretpostavkom da novi lijekovi nisu preskupi, lijek iz kojeg ispitivanja bi odabrali za svoju kliničku praksu.

  45. Kako čitamo dokaze? Primjer (MJA 2004;180:128-130): Četiri vrsti liječenja provjerena su u usporedbi s placebom u kliničkim ispitivanjima. U nijednom ispitivanju nije bilo većih neželjenih učinaka. Rezultati ta 4 ispitivanja prikazani su na sljedeće načine: A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelo, u usporedbis 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. B: U bolesnika koji su dobivali lijek došlo je do 30% smanjenja rizika od smrti. C: Smrtnost je smanjena za 3,4% u skupini koja je dobivala lijek. D: Jedna se smrt izbjegla na svakih 30 bolesnika koji su liječeni lijekom. Temeljem ovih izvješća, a pod pretpostavkom da novi lijekovi nisu preskupi, koji od lijekova A-D bi odabrali za svoju kliničku praksu.

  46. Kako čitamo dokaze? Mišljenje liječnika: • Više od 50% kliničara smatralo je da je najbolje u praksu uvesti lijekove iz ispitivanja B i D B:U bolesnika koji su dobivali lijek došlo je do 30% smanjenja rizika od smrti.(najpopularniji format za predstavljanje rezultata) D:Jedna se smrt izbjegla na svakih 30 bolesnika koji su liječeni lijekom. • Manje od 20% ih je smatralo da su najkorisniji lijekovi iz ispitivanja A i C A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelu, u usporedbis 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. C:Smrtnost je smanjena za 3,4% u skupini koja je dobivala lijek.

  47. Kako čitamo dokaze? A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelu, u usporedbis 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. usporedba apsolutnog rizika (EER i CER) B: U bolesnika koji su dobivali lijek došlo je do 30% smanjenja rizika od smrti. relativno smanjenje rizika, RRR = (CER-EER)/CER C: Smrtnost je smanjena za 3,4% u skupini koja je dobivala lijek. apsolutno smanjenje rizika ARR = CER - EER D: Jedna se smrt izbjegla na svakih 30 bolesnika koji su liječeni lijekom. NNT Jedno te isto ispitivanje!!!

  48. Prikazivanje podataka ER = event rate RR = risk reduction CER = a / (a + c) EER = b / (b + d) RRR = (CER – EER) / CER ARR = EER - CER NNT = 1 / ARR

  49. Effect of intensive structured care on individual blood pressure targets in primary care: multicentre randomised controlled trial. OBJECTIVE: To determine the effectiveness of intensive structured care to optimise blood pressure control based on individual absolute risk targets in primary care. DESIGN: Pragmatic multicentre randomised controlled trial. SETTING:General practices throughout Australia, except Northern Territory, 2009-11. PARTICIPANTS:Of 2185 patients from 119 general practices who were eligible for drug treatment for hypertension according to national guidelines 416 (19.0%) achieved their individual blood pressure target during a 28 day run-in period of monotherapy. After exclusions, 1562 participants not at target blood pressure (systolic 150 (SD 17) mm Hg, diastolic 88 (SD 11) mm Hg) were randomised (1:2 ratio) to usual care (n=524) or the intervention (n=1038). INTERVENTION: Computer assisted clinical profiling and risk target setting (all participants) with intensified follow-up and stepwise drug titration (initial angiotensin receptor blocker monotherapy or two forms of combination therapy using angiotensin receptor blockers) for those randomised to the intervention. The control group received usual care.

More Related