690 likes | 1.34k Views
Čovjek je biološko, društveno, stvaralačko i duhovno biće Moralne osobine. Čovjekovo tijelo. Čovjekovo tijelo je nedjeljiv morfološki i funkcionalni sustav koji oblikuju stanice okupljene u tkiva, odnosno organe Čovjek je potpuna, jedinstvena i umna osobnost, a ne samo zbroj pojedinih dijelova
E N D
Čovjek je biološko, društveno, stvaralačko i duhovno biće • Moralne osobine
Čovjekovo tijelo • Čovjekovo tijelo je nedjeljiv morfološki i funkcionalni sustav koji oblikuju stanice okupljene u tkiva, odnosno organe • Čovjek je potpuna, jedinstvena i umna osobnost, a ne samo zbroj pojedinih dijelova • Razvoj oplođenog jajašca do novorođenčeta zahtjeva 41 mitotički ciklus. Istovremeno s mitozama teče i diferencijacija stanica - u stotine i više vidljivo različitih vrsta stanica. • Stanice- tkiva- organi- organski sustavi
Građa i funkcija čovjekovog tijela Humana genetika Citologija Histologija Embriologija Anatomija Fiziologija
Glavni dijelovi • Glava: lubanja i lice • Vrat • Trup: prsni koš, trbuh, zdjelica; stražnja strana truša= leđa • Udovi: gornji i donji
Tkiva su stanice slične strukture i funkcije zajednički organizirane, a osim stanica čine ih i izvanstanična tvar Histologija Patohistologija Vrste tkiva: pokrovno, vezivno, mišićno, živčano Tkiva
Funkcija: pokriva površinu tijela i površinu organa, omeđuje tjelesne šupljine Osnovna osobina: vrlo blisko povezane stanice Jedan sloj stanica ili više, ispod njih bazalna membrana Štiti tkiva koja pokriva Luči enzime --------------- stanice s prstastim izbočenjima Luči sluz --------------------epitelne stanice s trepetljikama epitelne stanice koje sintetiziraju izlučevine= žljezdane Podvrste: Epitel koji čini granicu unutarnjih i vanjskih struktura, tj. koji čini granicu prema “vani” Koža (i sluznice usta i nosa) koji potiču od ektoderma Unutarnja (sluznična) površina većine unutarnjih organa i sustava, koja potiče od endoderma Mezotel koji potiče od mezoderma: pleura, peritoneum, perikard Endotel- unutarnja površina srca i krvnih žila, a potiče od mezoderma Pokrovno tkivo (epitelno)
Vezivno (konektivno) • Funkcija: povezivanje tkiva, podupiranje tkiva • Osnovna osobina: stanice (fibroblasti) izlučuju i uronjene su u izvanstaničnu tvar – njene osobine određuju i osobine ovog tkiva: ovaj matriks građen je od proteinskih vlakana uronjenih u amorfnu mješavinu protein-polisaharid molekula. • Potporno- daje snagu i potporu i zaštitu mekim dijelovima tijela: hrskavica, kost • Povezujuće- povezuje dijelove tijela: ligamenti, tetive • Fibrozno- raspoređeno po cijelom tijelu, vezivni materijal u organima, u matriksu su kolagen, elastin, proteini: fascia, masno tkivo • Tekuće: izvanstanična tvar tekuća (krv) • Rahlo: u izvanstaničnoj tvari kolagena, elastična i mrežasta vlakna • Vlaknato: kolagen čini vlakna povezana međusobno u snopove (hrskavica, kost)
Hrskavica- kolagena vlakna uronjena su u osnovnu tvar izgrađenu od proteina i ugljikohidrata • Kost- matriks (izvanstanična tvar) je mineralizirana: sadrži vlakna kolagena i mineralne depozite - kalcijev fosfat (ali i magnezij, karbonati, fluoridi) koji tvori hidroksiapatit
Krv • Stanice se proizvode u koštanoj srži • Eritrociti, leukociti, trombociti
Mišićno (muskularno) • Funkcija: omogućuje kretanje • Osnovna osobina: stanice se mogu stezati na podražaj • U mišićnom tkivu stanice sadrže proteinska vlakna- aktin i miozin • Poprečno-prugasto – sastoji se od dugačkih vlakana čije kontrakcije čine pokret, odnosno-------------voljno kretanje • Glatko – oblaže zidove unutarnjih struktura tijela-----------stezanje nije pod kontrolom volje • Srčani mišić-------------gradi srce
Živčano (nervno) • Građeno od neurona i glija-stanica • Funkcija: primanje podražaja iz okoline, provođenje podražaja • Osnovna osobina: stanica (neuron) je građena od dendrita, tijela i aksona i specijalizirana je za provođenje živčanog impulsa • Izgrađuje mozak, leđnu moždinu, živce • Neuron provodi impuls duž aksona koji završava u drugom neuronu (na sinapsi)---mišiću---žlijezdi
Organski sustavi • Sustav organa pokretanja (lokomotorni) • Živčani s. • S. osjetila • S. žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem • Srce i krvnožilni s. • Imunosni s. • Dišni s. • Probavni s. • Mokraćni s. • S. spolnih organa
Živčani sustav • Povezuje i kontrolira funkcije svih organskih sustava. Registrira podražaje iz unutrašnje ili vanjske sredine, prenosi ih u centre za koordinaciju, pa prenosi naredbu u efektorne organe.
Neuroni • Od dendrita preko some do aksona, pa u slijedeći neuron- prenose se signali- električni impulsi. Druga način prenosa signala: neuroni stvaraju i izlučuju neurohormone. • Mjesto prijenosa impulsa s aksona na drugi neuron, mišić ili žlijezdanu stanicu= sinapsa. Sinapse propuštaju signale, uče i pamte, obrađuju impuls (ekscitacijske i inhibicijske sinapse). Prijenosne tvari na sinapsi su neurotransmiteri: adrenalin, noradrenalin, acetilkolin, serotonin, GABA. • Živčani sustav se sastoji od 2 vrsta stanica: neuroni i glija-stanice.
Snopovi aksona čine živce (na periferiji) i živčane putove (u mozgu i kralješničnoj moždini). • Živčani putovi i živci – odnosno - snopovi aksona, obavijeni su ovojnicom od lipida i bjelančevina
Neuroni nemaju centriole, nemaju sposobnost dijeljenja. Propali neuron u mozgu ne može se nadoknaditi, nadomjestit će ga glija- stanice. Ipak, ako se akson u perifernom živcu prekine, postoji mogućnost regeneracije.
Glija-stanice • Glija-stanice su zapravo vezivno tkivo, mogu se dijeliti, štite živčane stanice, izoliraju živčana vlakna, kontroliraju izvanstanični prostor. • vrste: Schwann-stanice i oligodendrociti koji luče mijelin Astrociti- oko sinapsi, stimuliraju njihovo stvaranje i moduliraju aktivnost neurona, oskrbljuju neurone Mikroglija- mobline stanice koje odgovaraju na oštećenja . • Glija-stanice zajedno s kapilarama u mozgu čine krvno-moždanu barijeru.
Anatomska podjela: Središnji žs: mozak i kralješnična moždina Periferni: živci SŽS obrađuje informacije koje stižu do njega i odgovara na njih upravljajući tjelesnim funkcijama. PŽS prenosi te informacije do središta ili iz središta. Nakupine neurona u kojima se zbiva prekapčanje impulsa= gangliji.
Podjela po funkciji: • Tjelesni: prima i provodi impulse tipa osjeta, uključujući svjesno zapažanje i upravljanje radom mišića • Vegetativni ili autonomni: nadzire osnovne funkcije tijela koje se odvijaju bez volje (probava, krvotok, rad srca)
FUNKCIJA SŽS • Motorički sustav pokreće rad mišića i prilagođava pokrete uvjetima okoline • Senzorni ili osjetni sustav prenosi podražaje iz osjetila u centre gdje će biti prerađeni u svjesne doživljaje • Vegetativni nadzire rad unutarnjih organa
Mozak • Smješten u lubanjskoj šupljini • Omeđen ovojnicama: tvrda, paučinasta, meka • U sredini šupljina- moždane komore • Između mozga i ovojnica i unutar komora: moždana tekućina likvor • Likvor se stvara filtracijom krvi u plexus chorioideus-u - štiti mozak, donosi mu hranjive tvari, odnosi štetne, prenosi hormone • Splet kapilara (pl.chorioideus)+astrociti= hematoencefalna barijera
Anatomski: veliki mozak, mali, moždano deblo, produžena moždina • Histološki: siva i bijela tvar • Siva: stanice • Bijela: živčana vlakna • Iz mozga (iz njegove baze) izlaze moždani živci, 12 pari - dovode osjet iz glave, odvode impulse u glavu
Veliki mozak • Sastoji se od 2 polovica ili hemisfera koje su smještene na srednjem mozgu i moždanom deblu i koje su međusobno povezane • Površina mu je naborana - nabori i žljebovi • Siva tvar (stanice) je izvana i čini koru, bijela (ž.vlakna) je iznutra • Duboko unutra – jezgre - bazalni gangliji • Režnjevi: čeoni i tjemeni, sljepoočni i zatiljni • Siva kora upravlja voljnim pokretima, za nju je vezano pamćenje, mišljenje, svijest, sadrži centre za govor, čitanje i pisanje, vid i sluh, ona je organ inteligencije • Limbični sustav: centri za afekte i emocije
Međumozak Između velikog i srednjeg mozga • Talamus- sadrži središta (jezgre) gdje se prespajaju osjetni putovi • Hipotalamus- na dnu međumozga, tu su centri vegetativnog živčanog sustava, regulira rad hipofize
Moždano deblo- Povezuje mozak i kralješničnu moždinu Motoričke jezgre koje upravljaju nevoljnim pokretima (bazalni gangliji) Srednji mozak
Produžena moždina (medulla oblongata) • To su živčani putovi koji dolaze ili odlaze u mozak • Ovdje se nalaze vitalni centri: centar za disanje, žvakanje, gutanje, kašalj, centar za regulaciju rada srca i krvnog tlaka
Mali mozak • Smješten u stražnjoj lubanjskoj jami • Nadzore rad mišića, koordinira kretnje, voljne i nevoljne • Vani je siva tvar, iznutra bijela • Sastoji se od središnjeg dijela i 2 hemisfere
Leđna moždina • Snop živčanog tkiva- stanica i vlakana, koji leži zaštićen u kralješnici, obavijen ovojnicom, a ispunjen iznutra likvorom • Između kralješaka kralješnice nalaze se otvori kroz koje prolaze moždinski živci: vratni, prsni, slabinski, križni, trtični • Završava u slabinskom dijelu kralješnice • Siva tvar (stanice) je unutra, bijela (aksoni) izvana • Leđna moždina upravlja refleksnim pokretima, prenosi obavijesti od centra u periferiju i obratno.
Nakon izlaska iz k.m.živčana vlakna se skupljaju u snopove koji čine prednje i stražnje korijene živaca Vlakna stražnjeg snopa prenose poruke iz periferije, vlakna prednjeg snopa prenose podražaje na periferiju
Sustav organa za kretanje • Kostur- ima potpornu ulogu i zaštitnu • Mišići- pokreću tijelo i njegove dijelove • Kosti i mišići povezani su tetivama • Veze među kostima su zglobovi i šavovi
Kostur • Kosti su građene od koštanog tkiva, kost je najjače potporno tkivo. • Koštano tkivo nastaje okoštavanjem hrskavičnog tkiva, za što su potrebne kalcijeve soli, fosforne soli i vitamin D. Kalcij i fosfor se odlažu u kosti pod utjecajem hormona. • Kost je građena od organskog dijela oseina i anorganskih vapnenih soli, i od vode. Glavni mineralni spojevi su kalcijeve i magnezijeve soli. Organske i anorganske tvari koje grade kosti složene su u lamele - lamele su čvrsto zbijene na površini kosti, a u unutrašnjosti su spužvasto strukturirane - u spužvastom dijelu je i koštana moždina u kojoj se stvaraju krvne stanice. • Između lamela su koštane stanice osteociti. • Stvaranje koštane mase nazivamo okoštavanje: Kost nije inertna, stalno se pregrađuje: osteoblasti i osteoklasti. Kosti rastu do 24.g., nakon toga se pregrađuju.
Periost • Kompaktni ili kortikalni dio kosti • Spužvasti ili trabekularni • Koštana moždina • Epifiza, metafiza, dijafiza
Podjela po obliku: • Plosnate- lubanja • Duge- kosti ruke i noge • Kratke- donožje i zapešće • Nepravilne- kralješci
Cjeline kostiju • Kosti glave • Kralješnica • Kosti prsnog koša • Kosti ramenog pojasa • Zdjelični pojas • Kosti ruku • Kosti nogu
Lubanja Čeona 2 tjemene Zatiljna 2 sljepoočne Klinasta Sitasta Kosti lica Nosna Suzna Jagodična Gornja čeljust Nepčana kost Nosne školjke Donja čeljust Nosna pregrada
Kosti trupa • Kralješnica: 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 kričnih, 4 trtična kralješka, razdvojeni hrskavičnim pločicama; Podupire trup, štiti kralješničnu moždinu • Rebra: 12 pari; zajedno s kralješcima čine prsni koš, koji štiti srce i pluća, a koji je omeđen ošitom • Zdjelica: plosnate kosti + križna kost; Sadrži reproduktivne organe (i fetus)
Rameni pojas: ključna kost i lopatica • Ruka: nadlaktična kost, 2 podlaktične - lakatna i palčana. • Kosti zapešća- 8 • Kosti šake • Članci prstiju
Noga: bedrena kost, goljenična kost potkoljenice, iver, lisna kost • Kosti donožja • Kosti stopala • Članci prstiju
Mišići • Sastavljeni su od snopova mišićnih vlakana, koji sadrže vlakanca (miofibrile) građena od proteina aktina i miozina. • Podražaj sa živca dolazi do motoričke pločice gdje se na sinapsi oslobađa acetilkolin, koji prenosi podražaj na mišić. • Nastaje akcijski potencijal vlakna, koji uzrokuje povećanje koncentracije iona kalcija u vlaknu, što dovodi do oslobađanja energije iz ATP-a – ova energija se koristi za klizanje (uvlačenje) aktina i miozina među sobom – dolazi do kontrakcije.
Poprečno prugasti- mišići kostura, pokreću kosti, mogu se brzo skraćivati i opuštati Voljna kontrakcija • Glatki- mišići unutarnjih organa Nevoljna kontrakcija • Srčani- osigurava optok krvi u tijelu
Srce i krvni optok • Srce je mišić koji svojim radom (stezanjem i rastezanjem, nevoljnim) tjera krv kroz krvne žile do periferije tijela, te pasivno prima krv iz te iste periferije. • Srčanim radom osigurava se krvni tlak koji je potreban da krv dospije u sve dijelove tijela. • Broj otkucaja srca je 70 u minuti.
Iz lijeve klijetke krv odlazi u aortu, dalje u arterije, do kapilara. Venama se krv vraća do desne klijetke. – veliki krvni optok Iz desne klijetke krv plućnom arterijom odlazi u plućne kapilare (gdje dolazi do izmjene plinova), te se pročišćena krv vraća plućnim venama u lijevi dio srca. – mali krvni optok U malom krvnom optoku venska krv izdaje CO2 u pluća i preuzima O2 koji kao arterijsku krv dovodi u srce.
Dijelovi srca • I lijevi i desni dio srca sastoji se od 2 pretklijetke i 2 klijetke. • Granica između pretklijetki i klijetki su (otvoreni / zatvoreni) zalisci. Granica između klijetki i krvnih žila su zalisci. • Pojedini dijelovi srca se stežu ili relaksiraju ovisno o razlici tlaka između pojedinih dijelova srca. • Stezanje (sistola), opuštanje (dijastola), otvaranje i zatvaranje zalistaka- sve je to međusobno usklađeno.
Krv cirkulira iz srca prema periferiji arterijama. Dolaskom u kapilare, hranjive tvari iz krvi odlaze kroz kapilarne pore do stanica, a štetne tvari iz stanica prelaze u kapilare. Vene skupljaju krv kapilarne mreže i vraćaju je u srce. Velika arterija- aorta Velike vene- gornja i donja šuplja vena. Limfne žile skupljaju tekućinu iz međustaničnih prostora, odvode je do limfnih čvorova gdje se eliminiraju uzročnici infekcija, te ulijevaju u venski krvotok. Arterije, arteriole, kapilare, venule, vene Veliki krvni optok
Krvni tlak je tlak krvi u velikim arterijama. • Sistolički, dijastolički • Sistolički ovisi o aktivnosti srca • Dijastolički ovisi o otporu periferije • 120/80 mmHg= 16/11 kPa
Za pravilan rad srca potrebno je da je i taj mišić opskrbljen krvlju koja mu donosi hranjive tvari - srce ima svoju posebnu arterijsku mrežu tj. koronarne arterije. • patologija
Osim radnih mišićnih stanica, srce ima i drugu vrstu stanica- stanice koje proizvode i provode električne impulse. • Srčani rad se odvija pod utjecajem električnog potencijala srčanog mišića, što se registrira EKG-om. • Impulsi nastaju u sinusnom čvoru i šire se srcem provodnim mišićnim vlaknima • patologija
Zrak ulazi u organizam udisajem: zrak ulazi u pluća, aktivnim procesom koji uključuje i širenje prsnog koša i spuštanje ošita, a izlazi pasivnim procesom - izdisajem. Dišnim kanalom koji čine nos, grkljan, dušnik, dušnice, zrak dolazi do plućnih mjehurića (alveola)- tu se izmjenjuju plinovi između zraka i krvi. Sustav organa za disanje
Disanje regulira centar za disanje u produženoj moždini, koji reagira na povišenu koncentraciju CO2. • Ritam disanja je 14 udisaja / minutu. • Tlak O2 u alveolama je veći nego tlak O2 u krvi plućnih kapilara, zato kisik prelazi u krv. • Koncentracija CO2 je veća u plućnim kapilarama pa CO2 prelazi iz plućnih kapilara u alveole, te izdisajem – u atmosferu. • Kisik se dalje prenosi krvlju u periferiju vezan za hemoglobin.