NASTAVNE METODE

1. NASTAVNE METODE

2. MATEMATIČKI SADRŽAJI UČENIK UČITELJ

3. Nastavne metode • sredstvo realizacije matematičkog obrazovanja • načini rada na nastavnim sadržajima u kojima mogu sudjelovati učitelji i učenici • u njihovoj primjeni često koristimo nastavna sredstva i pomagala • učitelj odabire optimalne metode • izbor ovisi o sadržaju učenja, vrsti nastavnog sata, o učenicima, trajanju sata, materijalnim uvjetima škole i sl.

4. METODA USMENOG IZLAGANJA • monološka ili predavačka metoda • jedna od najstarijih nastavnih metoda • učitelj ili učenici verbalno izlažu sadržaj • objašnjavanje, predavanje, pripovijedanje, opisivanje, rasuđivanje… • uspješnost objašnjavanja ovisi o predznanjima i sposobnosti razumijevanja • ekonomična i sistematična

5. ne treba improvizirati i odstupati od unaprijed pripremljene pripreme, jer ne dolazi do nepredviđenih skretanja s teme • Problem: aktivnost učitelja, a učenici su pasivni • u razrednoj se nastavi ne smije primjenjivati predugo, i uvijek ju je potrebno kombinirati s drugim (dinamičnijim) metodama • najčešće se koristi za upoznavanje novog gradiva

6. UČITELJ TREBA… • paziti na čistoću jezika, tempo izlaganja i intonaciju • isticati bitne elemente gradiva • pogledom pratiti učenike i procjenjivati njihovu uključenost u rad, pratiti njihove reakcije, čitati im s lica jesu li razumjeli… • praviti povremene stanke u izlaganju kako bi učenici imali vremena preraditi i shvatiti ono što su čuli • povremeno rezimirati dijelove gradiva ili tražiti od učenika da ukratko ponove rečeno • kada metodu izlaganja provodi učenik treba ga pozitivno poticati (pokretom, izrazom lica ili verbalno)

7. METODA RAZGOVORA • način rada u obliku dijaloga između učitelja i učenika, ili učenika međusobno: dijaloška metoda • najčešće kroz niz pitanja i odgovora • učenici moraju imati određena predznanja • učenici su stalno misaono i verbalno aktivni, razmišljaju i zaključuju • njihova se aktivnost može lakše uočiti i vrednovati • kroz razgovor se može provjeriti jesu li učenici razumjeli naučeno, postoje li praznine u znanju, kakva im je motivacija…

8. PITANJA? • najbolja su pitanja koja potiču razmišljanje i šire zaključke (razvojna pitanja, divergentna pitanja, pitanja otvorenog tipa…) • U nastavi dominiraju direktna, zatvorena, konvergentna pitanja koja traže direktan odgovor (retorička pitanja) • heuristički ili otkrivački razgovor u kojem se učenici pitanjima navode na zaključak • učenički se odgovori i pitanja ne mogu predvidjeti, pa treba biti spreman na improvizaciju • mlađe je učenike ponekad potrebno navoditi na točne odgovore, što također može dovesti do nepredviđenih skretanja i proširivanja teme

9. METODA RADA S TEKSTOM • učenici direktno rade na pripremljenom tekstu • udžbenik, nastavni listić, zbirka, vježbenica, kontrolni listić ili drugi matematički tekstovi • ovom se metodom uči novi sadržaj, vježba, ponavlja i ispituje znanje • kod učenika se stvara navika služenja knjigom kao izvorom znanja, a uče se i nalaženju informacija • matematičkim se tekstom služi i učitelj • rad na tekstu najčešće je individualna aktivnost učenika • učitelj treba dati detaljnu uputu za rad: istaknuti najbitnije, točno reći kako da rade, koliko dugo…

10. UDŽBENIK • osnovna školska knjiga i osnovni izvor znanja pisan na temelju nastavnog plana i programa • posebno didaktički oblikovan • radni udžbenici (u koje učenici pišu) i udžbenici koje prati vježbenica za pisanje

11. PROGRAMIRANI MATERIJAL • edukativni softweari • "Sunčica među brojevima” • "Učilica“ • “Silabus” …

12. NASTAVNI LISTIĆI • listovi sa zadacima za svakog pojedinog učenika • omogućavaju individualizaciju • poštuju postupnost težine zadataka (4-6 zadataka) • učenici ih rješavaju individualno • individualna brzina, redoslijed i način rješavanja • na kraju obavezna provjerava i analiza (zamjenom listića u klupi, grafoskopom, čitanjem rješenja i sl.; nikako ponovno rješavanje na ploči) • učitelj obilazi učenike i vrši uvid u njihov rad

13. METODA DEMONSTRACIJE • vezana uz načela zornosti i objektivne realnosti • demonstriranje svega što je moguće perceptivno doživjeti • objekt demonstriranja često nije i objekt učenja • demonstrirani predmeti su konkretizacija i zorni prikaz apstraktnih matematičkih sadržaja • demonstriraju se postupci mjerenja, uporaba geometrijskog pribora, postupak rješavanja određene vrste zadataka… • koristimo materijale kao što su karte, didaktičke kocke, štapići, plodovi, modeli… • kao demonstracijska sredstva koriste se plakati, aplikacije, filmovi, grafofolije i sl.

14. METODA PISMENIH I GRAFIČKIH RADOVA I METODA CRTANJA • način rada u kojem se pojedini dijelovi nastavnih sadržaja zapisuju riječima ili izražavaju crtežom, tablicom ili dijagramom • pisani oblici izražavanja koriste se za zapisivanje matematičkih simbola, računskih izraza, formula, definicija, načina razmišljanja...

15. bit metode grafičkih radova je transponiranje odnosa među brojevima i veličinama u vizualni podatak koji tako postaje dostupan osjetilnom spoznavanju • crteži mogu biti unaprijed pripremljeni (plakati) ili izrađeni u tijeku sata • geometrijski crtež je onaj kod kojeg su linije točno matematički određene s obzirom na broj, dimenziju i položaj

16. DIJAGRAMI ILI GRAFIKONI Dijagram ili grafikon je crtež koji pokazuje odnos dvaju ili više kvantitativnih veličina

17. VENNOV DIJAGRAM B A

18. TABLICE Tablice nam pokazuju funkcionalnu zavisnost između elemenata dvaju skupova tablice za računanje funkcijske vrijednosti

19. TABLICE MJESNIH VRIJEDNOSTI