TIMSKO U ČENJE

1. TIMSKO UČENJE

2. TIMSKO UČENJE Potencijalni timovi mudrosti Skupina ljudi funkcionira kao cjelina, npr. športski tim. Strjelica označuje pojedinca, dužina njegovu sposobnost da se postigne određeni cilj, a smjer njegov životni cilj. Osnovna značajka tima koji nije “poravnan” jest da se energija rasipa. Pojedinci se mogu iznimno truditi, ali se njihovi napori ne prenose učinkovito u napore tima.

3. TIMSKO UČENJE Potencijalni timovi mudrosti Pojava poravnanja Kod “poravnanog” tima javlja se zajednički smjer. Manje se energije rasipa. Javlja se sinergija, poput koherentnog svjetla lasera. Postoji zajednička svijest kako nadopuniti napore drugih. Zajednički cilj je proširenje pojedinačnih ciljeva. Ne radi se o žrtvi pojedinca za cjelinu.

4. TIMSKO UČENJE Potencijalni timovi mudrosti Glazbenicima je “poravnanje” poznato; kaže se da čitav ansambl “svirao kao jedan”. Tim se izgrađuje na zajedničkoj viziji i na razvijanju osobnih sposobnosti, jer se talentirani timovi sastoje od talentiranih pojedinaca. TIMSKO UČENJE JE PROCES PORAVNANJA TIMA I RAZVIJANJA KAPACITETA TIMA KROZ RAZVIJANJE OSOBNIH SPOSOBNOSTI.

5. TIMSKO UČENJE Disciplina timskog učenja Disciplina timskog učenja sastoji se u svladavanju vještine dijaloga i diskusije. Werner Heisenberg tvrdi da “znanost ima korijene u razgovoru”. Poznati su njegovi razgovori s Paulijem, Einsteinom i Bohrom. David Bohm, američki fizičar i filozof znanosti, kaže: ”Svrha znanosti nije akumulacija znanja (jer se sve znanstvene teorije na kraju pokažu netočnima), nego stvaranje ‘mentalnih karata’ koje vode našu percepciju i djelovanje, čime nastaje neprekidno obostrano sudjelovanje prirode i svijesti”. Smatra da su misli sustavna (kolektivna) pojava.

6. TIMSKO UČENJE Disciplina timskog učenja Kvocijent inteligencije tima potencijalno može biti veći od kvocijenta inteligencije pojedinaca. Dvije su osnovne vrste razgovora: dijalog i rasprava (diskusija). Riječ diskusija ima isti korijen kao i udarac (perkusija) i potres mozga (konkusija). Riječ dijalog potječe od grčke riječi dialogos; dia znači kroz, a logos riječ.

7. TIMSKO UČENJE Disciplina timskog učenja Rasprava. Svrha rasprave je pobijediti, i u tom slučaju znači da je tim prihvatio nečije stajalište. Neprekidno naglašavanje pobjede nije u skladu s traženjem istine. Dijalog. Svrha dijaloga je slobodan tijek misli među ljudima; slušanje drugih i suzdržavanje od vlastitih gledišta. Ne nastoji se pobijediti u dijalogu, svi smo pobjednici. U dijalogu ljudi postaju promatrači vlastitog mišljenja.

8. TIMSKO UČENJE Disciplina timskog učenja • Prema Bohmu kolektivno učenje je važno za ostvarenje potencijala ljudske inteligencije. U dijalogu ljudi pomažu jedan drugome osvijestiti nedosljednosti među mislima. • Uvjeti uspješnog dijaloga: • Svi sudionici moraju privremeno “odložiti” svoje pretpostavke (tj. ne promatrati ih kao svoje). • Svi sudionici moraju uvažavati jedan drugoga kao kolege. • Mora postojati moderator koji drži kontekst dijaloga.

9. TIMSKO UČENJE Disciplina timskog učenja Dakle, - u dijalogu se istražuju različita pitanja, - u raspravi se donose odluke. U timskom učenju dijalog i rasprava se dopunjuju.

10. TIMSKO UČENJE Sukob ideja i obrambene rutine Najpouzdaniji pokazatelj da tim uči jest sukob ideja. U učinkovitim timovima sukob ideja je produktivan. U osrednjim timovima sukob ideja se događa: - ili potiskivanjem konflikata (“glumi” se da nema sukoba), - ili jasnom polarizacijom (menadžeri govore, ostali šute; a konfliktna gledišta su ukorijenjena).

11. TIMSKO UČENJE Sukob i obrambene rutine Obrambene rutine (obrambeno razmišljanje štiti od spoznaje o vrijednosti vlastitog razmišljanja): - govorimo: “To je vrlo zanimljiva ideja” kad uopće ne mislimo ozbiljno, - namjerno se suprotstavljamo nekome da bismo zatrli ideju, da je ne bismo morali razmotriti, - pod izlikom pomaganja štitimo druge od kritike, - mijenjamo temu pod izlikom “dobrog ponašanja”, - zastrašivanjem držimo suradnike defenzivnima, tako da se ne mogu suprotstaviti.

12. TIMSKO UČENJE Sukob i obrambene rutine Obrambene rutine usporavaju članove tima, crpe energiju i isisavaju duh. Štetnost obrambene rutine.

13. TIMSKO UČENJE Sukob i obrambene rutine Nadvladavanje obrambene rutine: - priznavanje istine, - posvećenost učenju. Postojanje obrambene rutine je pokazatelj da tim ne uči.

14. TIMSKO UČENJE Sukob i obrambene rutine Tim koji ne uči prepoznaje se po tome što suradnici: - ne tumače vlastita mišljenja, - ne propituju tuđe mišljenje, - izbjegava se dijalog ili rasprava o nastalom problemu, - skriva se trenutačna stvarnost.

15. TIMSKO UČENJE Vježba, vrtloženje ideja Nema jamstva da će skupina talentiranih pojedinaca stvoriti učeći tim, kao što ni skupina talentiranih športaša ne mora stvoriti dobar športski tim. POTREBNA JE VJEŽBA Osnovni uvjeti vježbaonice su: - prisustvovanje svih članova tima, - poznavanje pravila dijaloga (svakome dati do znanja da se ne pridržava pravila dijaloga), -poticanje članova time na postavljanje skrivenih i konfliktnih pitanja.

16. TIMSKO UČENJE Sustavsko mišljenje Prema Bohmu “zagađenje” u struji kolektivnog razmišljanja jest “fragmentacija”, “tendencija misli da razlomi stvari”. Timsko učenje je ograničeno, ako svi članovi tima ne poznaju sustavsko mišljenje. Ako jedan od članova tima na problem gleda sustavnije od drugih, ostali članovi će njegovo mišljenje primiti s rezervom.