MENAD MENT U GRADITELJSTVU

1. MENAD�MENT U GRADITELJSTVU Dr.sc. Dra�en Bo�kovic dipl. ing. grad., MBA

2. Sadr�aj kolegija: Opce postavke menad�menta. Uloga i znacaj menad�menta u poslovanju poduzeca u graditeljstvu Funkcije menad�menta: - planiranje - organiziranje - upravljanje ljudskim resursima - vodenje - kontroling - upravljanje znanjem. Formiranje poslovne politike poduzeca. Utjecajni faktori. Pojam vrste i ciljevi poduzeca. Rezultati procesa reprodukcije gradevinskih poduzeca. Osnove tr�i�nog poslovanja.

3. Literatura: Katavic, M.:Osnove ekonomike za graditelje, Hrvatska sveucili�na naknada, Zagreb, 2009. Buble, M.:Osnove menad�menta, Sinergija nakladni�tvo, Zagreb, 2006. Zekic, Z.: Menad�ment � poduzetnicka tehnologija, Ekonomski fakultet, Rijeka , 2007. Dujanic, M.: Osnove menad�menta, Ekonomski fakultet, Rijeka, 2007. Dujanic, M.: Menad�menta, Ekonomski fakultet, Rijeka, 2007. Sikavica, P., Bahtijarevic-�iber F.:Menad�ment � teorija menad�menta i veliko empirijsko istra�ivanje u Hrvatskoj, Masmedia, Zagreb, 2004. Weihrich, H., Koontz, H.:Mened�ment, Mate, Zagreb, 1993. Drucker, P.:Najva�nije o menad�mentu, M.E.P.Consult, Zagreb 2005. Stacey, R.D.:Strate�ki mened�ment i organizacijska dinamika, Mate, Zagreb, 1997.

4. Sadr�aj predavanja �Opce postavke menad�menta u graditeljstvu� : 1. Uvod 2. Sadr�ajno znacenje pojma menad�ment 3. Menad�ment kao znanstvena disciplina 3.1 Primjer - kauzalna analiza 4. Procesni aspekt menad�ment-a. Definicija menad�ment-a 5. Menad�ment kao vje�tina 6. Menad�ment kao funkcija/profesija

5. Svrha izucavanja menad�menta u graditeljstvu Menad�eri i projektni menad�eri u graditeljstvu intuitivno savladavaju mnogobrojne organizacijske i projektne zahtjeve. Ta sposobnost dono�enja odluka u uvjetima neizvjesnosti, ogranicenog vremena i vrlo cesto, nedostatka informacija cini menad�ere u graditeljstvu visoko-vrijednom populacijom. Medutim, njima najce�ce nedostaje formalno poznavanje menad�erskih metoda u sklopu menad�erskog posla kojeg obna�aju i saznanja iz komplementarnih znanstvenih podrucja (ekonomija, pravo, informatika, humanisticke nauke, ...). Ucimo menad�ment zato �to intuitivna individualna saznanja bazirana na osobnoj praksi vi�e nisu dostatna!

6. Razlika pojmova graditeljstvo i gradevinarstvo �Graditeljstvo (engl. construction industry), jest gospodarska djelatnost vezana za planiranje, projektiranje, gradnju, odr�avanje te proizvodnju gradevnih proizvoda. U podrucju graditeljstva su mnoge struke od kojih su najvi�e zastupljene gradevinska i arhitektonska, a potom strojarska, elektrotehnicka, geodetska i druge�. Matematicki gledano radi se o partitivnom skupu P(G). �Gradevinarstvo (engl.civil engineering), je dio graditeljstva u kojem temeljno obilje�je daje gradevinska struka�. Menad�ment se dakle (ispravno) aplicira na graditeljstvo. Simovic,V.; ost.: leksikon gradevinarstva, Masmedia, Zagreb, 2002.

7. Problemi oko znacenja pojma menad�ment (�Management�) �to je znacenje rijeci �management�? Rijec je engleska i kroatizirana je kao �menad�ment�. Korijen rijeci je latinski (manus, us. f.) - ruka i sam prijevod upucivao bi nas na pojam rukovodenje. Rijec �management� cesto se prevodi i kao upravljanje i ako se radi o pojmu koji ima znatno �ire znacenje. Upravljanje je kompleksna funkcija menad�menta ciju osnovu cini odlucivanje. Rukovodenje je pak izvr�na aktivnost upravljanja. Istovremeno postoji niz rijeci engleskog govornog podrucja koje se znacenjem preklapaju s rijeci �management�: direction, organisation, administration, leader-ship; Ocito postoji problem semanticke naravi, ali postoji i problem sadr�ajne naravi. Tako se npr. pojam administration cesto koristi kao sinonim za �management�, posebno kod javnih ili neprofitnih ustanova (npr. pojam dr�avna administracija ne znaci zbir cinovnika, vec dr�avni menad�ment). Istovremeno pojam administration odnosi se na rad sa stvarima i ima cesto mehanicisticko obilje�je, dok se menad�ment uvijek odnosi na rad s ljudima. Posebno je interesantno pitanje razgranicenja pojma �menad�ment� i �organizacija�. Pri tome treba imati na umu da ni pojam organizacije nije jednoznacan pa se obicno iskazuje kroz cetiri kategorije: univerzalnu, institucionalnu, strukturnu i funkcijsku kategoriju (Hofman, 1980).

8. Odnos pojmova organizacija i management(Hofman,1980.) Menad�erski sustav prote�e se po cijeloj organizaciji i povezuje organizaciju s njenom okolinom, razvija ciljeve i planove, oblikuje strukture i utvrduje procese. Primarna uloga menad�menta je integriranje. (Stacey, 2005)

9. Menad�ment, organizacija, projektni menad�ment Iz razmatranja odnosa menad�menta i organizacije treba izvuci bitan zakljucak: bez obzira kako shvacali i tumacili pojam organizacije, menad�ment ne mo�e postojati bez organizacije, stoga su teorija organizacije i teorija menad�menta isprepletene i povezane. Podsjetimo se znacenja pojma �Projekt�. ISO 8402 ka�e da su projekti zbir koordiniranih aktivnosti s jasnim pocetkom i zavr�etkom, te svrhom dosizanja odredenih ciljeva u uvjetima ogranicenja vremena, tro�kova i raspolo�ivih resursa�. Treba istaknuti da se cesto potencira razlika Projektnog menad�menta i menad�menta, medutim ti su pojmovi sna�no povezani.

10. Sadr�ajno sagledavanje pojma menad�ment Menad�ment kao znanstvena disciplina Menad�ment kao proces Menad�ment kao vje�tina Menad�ment kao funkcija u poduzecu / profesija

11. Znanstveni pristup menad�mentu Znanstveni se pristup menad�mentu temelji na radu F.W.Taylora i povijesnom doprinosu veceg broja znanstvenika. Svaka znanost ima svoju struku, metode, pojmove, hipoteze, zakone i teorije. Danas su brojne teorije menad�menta, a najce�ca je klasifikacija na klasicne, neoklasicne i moderne teorije menad�menta. Predmet istra�ivanja znanosti o menad�mentu je konkretna praksa organizacijskih procesa i pojavnosti. Cilj znanosti o menad�mentu je otkriti zakonitosti koje vladaju unutar organizacijskih procesa i koristiti ih u svrhu unaprjedenja organizacijskih sustava. U dru�tvenom smislu, menad�ment postaje presudna komponenta dru�tveno-ekonomskog razvoja. Treba reci da je menad�ment proiza�ao iz misli i doktrine zapadnog liberalnog kapitalizma, dok ga komunizam i socijalizam nisu razvijali ni kao nauku, ni kao praksu, cak �to vi�e menad�ment je bio proskribiran kao tehnokratska urota.

12. Menad�ment kao znanstvena disciplina � povijesni znanstveni doprinos Frederic W.Taylor � osnivac znanstvenog managementa (1903) Henry L. Gant (1901) graficko opisivanje planova Frank i Lilian Gilbreath (1900) ergonomija i industrijska psihologija Henry Fayol (1916) osnivac moderne teorije operacijskog management-a Max Weber (1946) teorija birokracije Vilfredo Pareto (1910) sociolo�ki pristup i managementu Elton Mayo i F.J.Roethlisberger (1933) industrijska psihologija Chester Barnard (1938) teorija sustava Chris Argiris, Harold Koontz, Rensis Likert, Douglas Mc Gregor, Abraham H. Maslow, Lyman W. Porter, Ernest Dale Peter F. Drucker (1974) opce teme iz upravljanja W. Edwards Deming (1965) upravljanje kvalitetom Laurence Peter (1969) analiza kompetencije Wiliam Ouchi (1981) japanska manager-ska praksa Thomas Peters, Robert Waterman (1982) vrsnost kompanija Henry Mintzberg (1994) uloga manager-a McKinsey 7-S analiza management-a

13. Management kao znanstvena disciplina pregled metoda Kvantitativni modeli � pozitivisticki pristup Kvalitativni modeli � interpretativni pristup Deterministicki i stohasticki modeli Slabo strukturirani problemi Operacijski istra�ivanja

14. Menad�ment kao znanstvena disciplina � interakcija s ostalim znanostima

15. Komponenta informatickih znanosti Kontrola i pracenje tijeka informacija zasnovana na informacijskim tehnologijama nu�an je element menad�menta. Nastojanje je stvoriti takve poslovne modele koji pravodobno, brzo i tro�kovno ucinkovito upravljaju tijekom informacija u multidimenzionalnom modelu pune elektronicke povezanosti. To se zbiva zato jer je puno br�e, lak�e i jeftinije pratiti informacijske tokove, nego tokove fizickih proizvoda (npr. dokumenata). Zato se danas organizacijska struktura gradi oko informacijskih tokova i na osnovi funkcioniranja informacijske tehnologije. Sna�enje informacijske logistike u procesu komunikacije, ne doprinosi samo podizanju efikasnosti organizacijskih procesa, vec se zahvaljujuci efikasnim komunikacijskim kanalima sudionici povezuju tako da se stvara fenomen grupnog odlucivanja i grupne inteligencije, �to postaje presudno za daljnje unaprjedenje i oblikovanje organizacijskih procesa i �ire za rein�enjering procesa kao sna�nog i cjelovitog rekonfiguriranja usmjerenog �odozgo�. MIS/ DSS IT - pristup baziran na opcim tehnologijama integracije, komunikacije i automatizacije omogucava razrje�enje problema koji proizlaze iz nejedinstvenosti i fragmentiranosti kao sveprisutnog blokatora menad�erskih procesa.

16. Menad�ment kao znanstvena disciplina � primjer kauzalne analize Kauzalna analiza fokusira se na odnos uzroka i posljedice (ucinka). Pri tome trebaju biti zadovoljene tri temeljne postavke: prva, da je moguce utvrditi povezanost (u statistici korelaciju, regresiju) izmedu uzroka i posljedice, druga, da uzrok osim smisleno i vremenski prethodi posljedici, te treca, da mehanizam povezivanja uzroka i posljedice mora biti istra�en i razja�njen. Realni su kauzalni sustavi u pravilu vrlo kompleksni, jer predstavljaju dijelove vecih i povezanih, slo�enih cjelina, koje takoder uticu na mehanizme povezivanja. Istovremeno uzroci samo hipoteticno djeluju odvojeno, u naravi uzroci su povezani u hijerarhijske uzrocno-posljedicne nizove ili druge kombinacije sa slo�enim vremenskim komponentama, pa vremenski odmak uzroka od posljedice mo�e biti i toliko mali, da ote�ava razumijevanje. To opcenito dovodi do ote�anog razlikovanja kauzalnih od ostalih relacija. Daljnja analiza pokazuje da uzrok i posljedica nisu jedini elementi kauzalnog sustava. Sustav prema Card-u ima pokretace unaprjedenja, kontrole i upravljanja. Istovremeno, preventivno djeluje prema uzroku, korektivno prema problemu i ubla�avajuce prema posljedici ili simptomu (�Symptom�). Odnos navedenih elemenata vizualiziran je i prikazan na slici desno:

17. Menad�ment kao znanstvena disciplina � �Cause-effect diagram� - (Ishikawa) Izneseni koncept kauzalnog sustava primijenjen na analizu upravljanja ugovornom dokumentacijom, mo�e se prikazati Ishikawa �Cause-Effect Chart�-om, koji pojednostavljeno prkazuje slo�enu uzrocno-posljedicnu strukturu u grafickom prikazu i orijentiran ja na kljucni, primarni simptom (posljedicu) uzrokovan uzrocima slo�ene i neprepoznatljive strukture

18. Procesni aspekt menad�menta Procesni aspekt menad�menta kljucan je za definiranje menad�menta u graditeljstvu. Prikladan je i zato �to je �proces� opcenito prihvacen i fundamentalni koncept. Svijest o potrebi upravljanja i unaprjedenja, upucuje nas na procesni pristup i analizu. Promatramo li proces kao sistematsku seriju aktivnosti usmjerenu ka ostvarivanju postignuca, dolazimo do zakljucka da uspje�an proces cini dosizanje postignuca. Pretpostavka uspje�nog procesa s aspekta korisnika procesa, jest zadovoljene korisnikovih potreba, �to odreduje efektivnost procesa, zadovoljenje uvjeta korisnika pod kojim se dosi�e ostvarenje potreba, �to odreduje efikasnost procesa i konacno zadovoljstvo onih koji sudjeluju u procesu i koji takoder kreiraju razinu uspje�nosti procesa. Pretpostavka unapredenja procesa jest razumijevanje njegove strukture, kako unutra�nje, tako i strukture i mehanizma djelovanja okru�enja procesa. Unutra�nju strukturu procesa cine dvije vrste: akcija, koja se djelatno odvija uvijek po odredenom redoslijedu, pa zato i govorimo o sistematskom odvijanju, i mjesto odluke koje nema karakter djelatnog odvijanja akcije, vec predstavlja skretnicu kojom se regulira koja ce se aktivnost odvijati. Procesi se u naravi rijetko nalaze proci�ceni, vec djeluju u slo�enijim strukturama hijerarhijski organiziranih potprocesa.

19. Menad�ment � definicija pojma Kreitner, R.: Management, Fourth Edition, Houghton Mifflin Company, Boston, 1989., str. 10. Definicija Kreitner-a, 2005. cini se najsveobuhvatnijom i najprikladnijom za tumacenje pojma �menad�ment� u graditeljstvu: menad�ment je proces rada s drugima i pomocu drugih na ostvarenju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz efektivnu i efikasnu uporabu ogranicenih resurs

20. Rad s drugim i pomocu drugih rezultat je kolektivne akcije koju vodi menad�ment. Pri tome menad�ment mora osigurati odgovarajucu logistiku i kadrovsku potporu. Taj va�an zadatak ujedno je i funkcija menad�menta koja se zove razvoj kadrova (Drucker), kadroviranje (Staffing). Upravljanje ljudskim resursima (Human Resource Management) predstavlja uoblicenu i sustavnu menad�ersku formu razvoja kadrova. Djelovanje u uvjetima ogranicenih resursa preduvjet je postojanja menad�menta. Objektivno kad resursi ne bi bili ograniceni, ne bi postojala ni potreba za menad�mentom. Tro�kovna i vremenska komponenta, kao i komponenta materijalnih i ljudskih resursa optimiziraju se u odnosu na output. Za ravnote�u efektivnosti (djelotvornosti) i efikasnosti (ucinkovitosti) odgovoran je menad�ment. On utvrduje parametre efektivnosti i efikasnosti pri cemu se efikasnost odreduje kao odnos inputa (ulo�eno) i outputa (ostvareno). Kako se visoka efikasnost mo�e postici pri niskom i visokom inputu i output, potrebno je definirati efektivnost kao mjeru outputa. Sve zajedno cini kompleksan zadatak optimizacije poslovanja. Efektivnost treba povezivati sa strate�kim djelovanjem koje upucuje na osmi�ljavanje programa i zadataka koje treba raditi (�raditi prave stvari!�), dok se efikasnost povezuje s operativnim zadacima (�raditi stvari na pravi nacin�).

21. Ostvarivanje ciljeva poduzeca Ostvarivanje ciljeva poduzeca odreduje svrhu menad�menta. Kad ne bi bilo ciljeva, menad�ment bi bio besciljni proces. Ciljevi poduzeca mogu se opisati na razlicite nacine: npr. opca teorija sustava definirat ce ciljeve �iroko i univerzalno kao kontinuitet funkcioniranja sistema, povecanje efikasnosti sistema i kontinuitet povecanja efikasnosti. Kako se to posti�e? Upravljanjem � menad�mentom! Na ni�oj razini ciljevi se mogu definirati kao profitne ili neke druge kategorije. (Na primjer cilj poslovanja javnih poduzeca koja vode javne radove jest izmedu ostalog i: ... uspostava takvih tr�i�nih odnosa u kojima ce se osigurati izbalansirana i gospodarski opravdana cijena nabave roba, radova i usluga u sektoru gradevinarstva, koja ce omoguciti njegov daljnji gospodarski razvitak). Razrje�avanje konflikata medu ciljevima odnosi se na: -pitanje povecanja kvalitete ili smanjivanja tro�kova proizvodnje, -intenzivno ulaganje u razvoj novih proizvoda ili povecanja profita u kratkom roku, -odluku o izboru profitnih ili neprofitnih ciljeva, -rast ili stabilnost, -razvoj s velikim ili malim rizikom, -povecanje asortimana proizvoda ili smanjenje prodajne cijene;

22. Pojmovno odredenje okoline u menad�mentu Buble, M.: Osnove menadmenta, Sinergija nakladni�tvo, Zagreb, 2006., str. 29

23. Upravljanje granicom Uloga menad�era je upravljanje granicom, odnosno reguliranje granice na nacin da se za�titi sustav i omoguci njegovo prilagodavanje promjenama. Kroz granicu sustava se prima energija okru�enja, potrebne informacije i vr�i se utjecaj na okru�enje. Taj utjecaj na okru�enje ide toliko daleko da svaka organizacija te�i oblikovanju okru�enja. Prilagodenost okolini odreduje stabilnu ravnote�u, a to donosi uspjeh, prema klasicnoj paradigmi menad�menta. Suvremena paradigma menad�menta tumaci koncept nestabilnost kao preduvjet uspjeha. U uvjetima neodr�ivosti komparativnih prednosti, osnovni menad�erski zahtjev odnosi se na interakciju s okru�enjem. Istovremeno uvjeti poslovanja gradevinskog tr�i�ta izrazito su raznoliki, �to ga cini vrlo osjetljivim na brojne tehnicko�tehnolo�ke, ekonomske, sociolo�ke i pravno-politicke faktore utjecaja.

24. Menad�ment kao vje�tina Konceptualne vje�tine Vje�tine rada s ljudima Tehnicke vje�tine Vje�tine oblikovanja

25. Menad�ment kao funkcija/profesija Zasnovanost na znanstvenoj doktrini Eticki kodeks Uvjetovan pristup obna�anju profesije

26. Menad�ment i poslovna etika � za�to ucimo poslovnu etiku? Poslovna etika nije posebna vrsta etike, ona je sastavni dio opcih etickih principa. Poslovna etika sastavni je dio poslovanja, pa je zato i izucavamo u predmetu �Menad�ment u graditeljstvu�. Poslovno etika ne mo�e se poistovjetiti s opisivanjem (poslovnih) pravila �The name of the game!� Prema menad�erima se iskazuje dru�tveno nepovjerenje. Optu�uje ih se za ostvarivanje iskljucivo vlastitih interesa!

27. Menad�ment i poslovna etika � osnovni pojmovi Etika je nauka o moralu. (Etika je ukupnost proucavanja zasnovanosti morala). Moral je skup (formalnih i neformalnih) pravila koja upravljaju ljudskim djelovanjem. Menad�erska (poslovna) etika je skup opceprihvacenih standarda upravljackog pona�anja. Na njoj se temelji dru�tveno odgovorno pona�anje tvrtki.

28. Poveznice s nacionalnom praksom Gospodarska komora usvojila je 2005. godine �Kodeks o eticnom poslovanju� kojeg je do danas prihvatilo oko 400 tvrtki u Hrvatskoj! Kodeks strukovne etike hrvatskih arhitekata i in�enjera u graditeljstvu ( N.n 40/99) Hrvatski odbor za poslovnu etiku ka�e: �Ako tvrtka nije eticna, ne mo�e biti ni odgovorna, stoga je eticnost nu�an preduvjet za izgradnju dru�tveno odgovorne poslovne sredine�

29. Odnos etike i zakonitosti Eticno i nelegalno pona�anje Eticno i legalno pona�anje Neeticno i nelegalno pona�anje Neeticno i legalno pona�anje

30. Hijerarhija dru�tvene odgovornosti Socijalna odgovornost � solidarnost ^ Eticka odgovornost � moralnost ^ Zakonska odgovornost � zakonitost ^ Ekonomska odgovornost- profitabilnost

31. Poslovne filozofije Socijalni darvinizam Makijavelizam Eticki relativizam Cisti legalizam Moralni legalizam Socijalna odgovornost Socijalna obvezatnost Pragmatizam

32. Stockholder-ski model Klasican ekonomski model koji tumaci ulogu poduzeca u ostvarivanju profita. Menad�eri ispunjavaju svoju ulogu tako da �tite interes vlasnika (dionicara isl.)

33. Stakeholder-ski model Socioekonomski model Poduzece ima ciljeve u sferi �ire dru�tvene zajednice Poduzece je dru�tveno odgovorno Stakeholder-ska analiza: analiza interesnih grupacija o kojima ovisi opstanak poduzeca Proizvodnja/kvaliteta �ivota Eksploatacija resursa/ocuvanje resursa Tr�i�no pona�anje/dru�tvena kontrola tr�i�nih odluka Ekonomski povrat resursa/ekonomski i dru�tveni povrat resursa su uravnote�eni Individualni interesi/zajednicki interesi Mala uloga dr�ave/aktivna uloga dr�ave

34. �to oblikuje poslovnu etiku Na poslovnu etiku menad�era uticu: - individualne karakteristike (osobni sustav vrijednosti), - strukturalne varijable (formalna pravila i propisi, pona�anje nadredenih, motivacijski sustavi) - organizacijska kultura

35. Nema dobrog nacina da se ucini lo�a stvar !

36. Uloga i znacaj menad�menta u poslovanju gradevinskih poduzeca Menad�ment i nacionalno graditeljstvo Pregled nacionalnog graditeljskog tr�i�ta

37. Menad�ment i nacionalno graditeljstvo Hrvatsko je tr�i�te u sektoru gradevinarstva u odnosu na tr�i�ta ostalih europskih zemalja malo tr�i�te (udjel hrvatskog gradevinarstva u BDP-u iznosi izmedu 6 i 8% i 4 - 5% je manji od prosjeka EU), pa ono nema znacaj zbog visokih udjela u bruto domacem proizvodu, vec zbog cinjenice da investicije u fiksni kapital i dalje daju najveci poticaj rastu BDP -a i posljedica su ulaganja dr�ave u razvoj cestovne infrastrukture. Istovremeno, zapo�ljavanje u gradevinarstvu predstavlja znacajan faktor socijalnog mira, a investicijska izgradnja povezana je s ostvarivanjem dru�tveno-ekonomskih i politickih ciljeva. Karakterizira ga i stanje gradevinske operative, s niskom razinom organizacijske kulture i obucenosti prvenstveno menad�erskih struktura, uspostavama vlasnicko-menad�erskih struktura koje su fokusirane na kratkorocne financijske ciljeve, prisutnost strategija niskih tro�kova kao konkurentske prednosti umjesto diversifikacije, skromno vertikalno i horizontalno povezivanjima unutar sektora, organski rast kao iskljuciva razvojna strategija itd.

38. Menad�ment i nacionalno graditeljstvo Tr�i�na demokracija izlo�ena je raznim oblicima netr�i�nog pona�anja, od kojih se posebno izdvaja upliv politickog voluntarizma u javnim investicijskim projektima i jo� uvijek nedovoljno izgraden sustav javne nabave Prisutnost globalizacijskih procesa i strane ugovorne prakse (FIDIC). Nepostojanje nacionalne autonomne regulative. Udio javne nabave cini do 15% bruto domaceg proizvoda, �to znaci da je potra�nja dr�ave na tr�i�tu (bila)velika, �to bitno oblikuje tr�i�te i utice na odredivanje tr�i�nih cijena. Stoga je razumljivo da je gradevinsko tr�i�te vrlo osjetljivo na politicku i ekonomskom dinamiku i nestabilnost.

41. Uloga i znacaj menad�menta u poslovanju poduzeca u graditeljstvu  (faktori utjecaja na poslovanje gradevinskih poduzeca) Kvalitativni pokazatelji generickih svojstava Jedinstvenost proizvodnje Nestacionarna proizvodnja Privremena organizacija Logistika

42. Genericka svojstva gradevinskog proizvodnog sustava Opcepoznata razlikovna kategorija kojom se gradenje odvaja od ostalih privrednih djelatnosti uobicajeno se artikulira kroz ekonomsko zapa�anje o staticnosti proizvoda i dinamicnost proizvodnih snaga (radna snaga, uvjeti rada i sredstva za rad). Pri tome se, gradevinarstvo karakterizira kao projektni tip industrije. Projektni tip industrije nije iskljucivo odlika gradevinske industrije!

43. Gradevinska proizvodna situacija Kvalitativni pokazatelji generickih svojstava Jedinstvenost produkcije Nestacionarna proizvodnja Privremena organizacija Logistika

44. Kvalitativni pokazatelji generickih svojstava Niz autora analizira kvalitativne pokazatelje generickih svojstava gradevinske produkcije (produkciju cini proizvodno oblikovanje-in�enjersko projektiranje i gradenje � proizvodnja). Isticu se slijedeci aspekti: dugo vrijeme produkcije, visoki inicijalni tro�kovi, dugotrajnost kori�tenja proizvoda, veliki socijalni znacaj gradenja i otvorenost socio-ekonomskog sustava, kompleksnost i imobilnost, znacaj gradili�ne proizvodnje, gradenje kao produkcija prototipova, inkontrolabilnost procesa gradenja, postojanje neformalnog upravljackog sustava i organizacije, niska razina standardizacije, visoka razina manuelno-zanatske produkcije,

45. podjela autoriteta izmedu kupca, projektanta, izvodaca, podizvodaca i stakeholder-a iz okru�enja projekta, odvajanje uloga projektiranja i proizvodnog oblikovanja od proizvodnje (gradenja), pokretljivost mjesta rada pojedinih radnih skupina, diskontinuitet proizvodnje (demand oriented), nema cvrste proizvodne teorije u graditeljstvu, specificna tr�i�na struktura (prevladavaju male tvrtke), inovacijski potencijal nalazi se izvan graditeljstva, dugotrajnost kori�tenja proizvoda izaziva konzervativizam prema novim tehnologijama, projektizirana organizacija ote�ava ocuvanje stecenog znanja. Navedeni se pokazatelji mogu grupirati u tri �ira uzrocna podrucja: jedinstvenost proizvodnje, nestacionarna proizvodnja i privremena organizacija.

46. Jedinstvenost produkcije Tri razloga uvjetuju jedinstvenost produkcije: razliciti zahtjevi i prioriteti kupca, opetovana razlicitost lokacija i uvjeta u kojima se gradi, razlicitost projektnih rje�enja. Upravo razlicitost projektnih rje�enje potencira �prototipnu� produkciju. Istaknuta je va�nost projektiranja kao integralnog djela produkcijskog procesa i neuralgicne tocke u kojoj se obzirom na reakciju kupca stvara neizvjesnost. Treba uociti da se sva nabrojena svojstva dominantno generiraju u domeni kupca. Na strani dobavljaca postoji veci kontinuitet repetitivnih komponenti, vje�tina i tehnologija koje rabi, pa svojstvo jedinstvenosti produkcije najce�ce ne poprima ekstremnu razinu.

47. Nestacionarna proizvodnja Pojam nestacionarne proizvodnje vezan je uz cinjenicu da se gradenje odvija na gradili�tima, pa proizvodne snage nu�no moraju biti prostorno pokretne (za razliku od stacionarne industrijske proizvodnje gdje je pokretan samo tok materijala za produkciju). To se svojstvo ponavlja i na svakom pojedinom gradili�tu na razini pojedinih radnih procesa, gdje se radne grupe premje�taju na pojedina mjesta rada, �to nu�no dovodi do izvr�enja u diskontinuitetu i promjenjivim okolnostima, posljedica cega je djelovanje u suboptimalnim okolnostima. Gradili�ni uvjeti stvaraju niz specificnih rizika koji proizlaze iz izlo�enosti procesa rada vremenskim uvjetima, djelovanju lokalnih uvjeta (radna snaga i materijal), te uvjetima i okolnostima lokacije koji tra�e specificna tehnicka rje�enja. Nedvojbeno je da ovakve okolnosti znatno povecavaju nesigurnost i rizike u odnosu na stacionarnu industrijsku proizvodnju i uslo�njavaju preraspodjelu rizika unutar ugovornog odnosa (kupac � dobavljac- projektant).

48. Logisticki koncept menad�menta Logisticki koncept menad�menta je funkcija prostorno � vremenske transformacije dobara mjerodavan u gradevinarstvu. To potvrduje cinjenica da u strukturi cijene ko�tanja gradevinskog proizvoda logisticki izravni i neizravni tro�kovi sudjeluju sa 60%. Istovremeno stjecanje konkurentske prednost u sferi proizvodnje zbog sve izjednacenije tehnolo�ke osnove biva sve manje prisutno.

49. Nestacionarna produkcija i logistika Treba uociti i da je gradili�te ne samo nu�an input vec i resurs podlo�an slo�enom transakcijskom procesu u kojem se pod (ugovorno) uvjetovanim okolnostima vi�estruko mijenjaju titulari rizika (kupac � dobavljac � kupac). Cjelokupan se proces odvija na �irem prostornom horizontu od gradili�nog gdje djeluje interna logistika (�site logistic�) i vremenskom horizontu, koji je bitno du�i od neposrednog procesa gradenja. I tokovi materijala i tokovi informacija vremenski i prostorno znatno pro�iruju polje djelovanja projekta (�external � supply logistics�). (prikaz na slijedecem slide-u) Nestacionarna produkcija bitno je kompleksnija od stacionarne i predstavlja najznacajniji generator varijabilnosti. U ovoj se kategoriji mo�e istaci i aspekt povezanosti kupca i lokacije. Lokacija za kupca u pravilu ima veliki, cesto i odlucujuci znacaj i u mnogome utice na oblikovanje projekta. Odnos kupca i lokacije ima i emotivnu konotaciju, �to doprinosi varijabilnost u oblikovanju zahtjeva kupca.

50. Nestacionarna produkcija i logistika

51. Privremena organizacija Privremena organizacija neovisno o nagla�enoj projektiziranosti nije odlika iskljucivo gradevinske industrije, vec je opceprihvacena organizacijska forma mnogih industrija. Privremena organizacija, medutim, u gradevinskoj industriji rezultat je ekonomskih zahtjeva i tr�i�nih okolnosti. Ona predstavlja organizacijski odgovor na rizike nastale zbog generalnih nestabilnosti u obimu posla, sezonskih nestabilnosti, prostorno-tr�i�nih nestabilnosti i konacno produkcijskih nestabilnosti vezanih uz gradili�nu nestacionarnu produkciju. Privremena je organizacija jedinstvena u mjeri jedinstvenosti pojedinog projekta. Ta okolnost pretpostavlja participaciju odabranih podizvoditelja koji posjeduju znanja o specificnim tehnologijama, ili podizvoditelja koji zadovoljavaju ekonomske zahtjeve projekta najce�ce kori�tenjem lokalne radne snage.

52. Privremena organizacija i komunikacijske specificnosti Cinjenica je da se interakcija mnogobrojnih sudionika projekta odvija u okolnostima komunikacije osoba koje nemaju iskustvo prethodnih kontakata i vjerojatno posjeduju vlastite komunikacijske navike i/ili procedure, �to generira specificne rizike koji trebaju biti akceptirani u ugovornom odnosu. Njime se utvrduju komunikacijske razine, informacijski i komunikacijski kanali, konzistentnost u komunikaciji, komunikacijska kultura, obicaji i pona�anja. Nastojanje na komunikacijskoj kulturi iznimno je bitno: opredijeljenost prema eksplicitnim diskusijama, spremnost prema dijeljenju informacija i iskazivanju namjera i planova, i stalno nastojanje i briga o unapredenju odnosa temeljne su premise produktivnih odnosa medu ugovornim stranama. Formaliziranje komunikacijskih procesa znacajno prevenira stvaranje neformalnih struktura i rutina, kojima je privremena organizacija znatno izlo�enija od stalnih organizacijskih formi.