1 / 19

kolski menad ment i demokratsko rukovodenje u vaspitno obrazovnim institucijama

Strate

emily
Download Presentation

kolski menad ment i demokratsko rukovodenje u vaspitno obrazovnim institucijama

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. Školski menadžment i demokratsko rukovodenje u vaspitno – obrazovnim institucijama I Skupština Foruma pedagoga Crne Gore 11.02.2010. Podgorica Tatijana Vujovic, dipl.pedagog

    2. Strateški ciljevi obrazovanja i obuke (European Commision, 2002) ticu se unapredenja kvaliteta i efikasnosti sistema obrazovanja. Da bi se ti ciljevi ostvarili, pored ostalog, neophodno je unapredivanje upravljanja školom.

    3. Demokratska klima u školi- ko je stvara? Obrasci komunikacije izmedu direktora i nastavnika i saradnika postaju modeli ponašanja u procesima socijalizacije u školi. Ostvarivanjem demokratskih principa i vrijednosti u školi ucenici sticu znanja o demokratiji i pripremaju se za život u demokratskom društvu, na najbolji moguci nacin.

    4. Škola kao ‘’sredina u kojoj se uci i živi demokratija’’

    5. Šta je demokratsko upravljanje školom? „Demokratsko“ znaci da se upravljanje školom temelji na: ljudskim pravima, participaciji ucenika, participaciji zaposlenih i saradnika U DONOŠENJU SVIH VAŽNIH ODLUKA U ŠKOLI.

    9. Šta/ko utice na kvalitet upravljanje školom? Licni potencijali ( crte licnosti, prethodno obrazovanje i želja za daljim profesionalnim razvojem) Na složenost posla direktora škola utice: ? zakonodavstvo, ?kurikulum, lokalne vlasti, roditelji, ucenici, finansijska sredstva, socioekonomsko okruženje, konkurencija, itd. Mnogi se od tih cinioca neprestano mijenjaju i izvan su uticaja direktora škole.

    10. Jedan od ciljeva obrazovne politike jeste stvaranje demokratskog ambijenta i demokratske klime u školi. Direktor škole danas radi „u više-manje decentralizovanom sistemu koji se zasniva na složenom medudjelovanju mnogih autonomnih partnera“.[1] [1] Halász, Gabor: Governing schools and education systems in the area of diversity (Upravljanje školama i obrazovnim sustavima u smislu razlicitosti): Predavanje pripremljeno za 21 zasjedanje Stalne konferencije evropskih ministara obrazovanja o „medukulturalnom obrazovanju“. Budimpešta, 2003. U drštvu u kojem se ide ka decentralizaciji i demokratizaciji uspješnost upravljackih kompetencija u obrazovanju procjenjuje kroz te kriterijume.

    11. Gdje su škole danas? Decentarlizacija sistema Princip jednakih mogucnosti Izbor u skladu sa individualnim mogucnostima Uvodenje evropskih standarda Primjena sistema kvaliteta obrazovanja Razvoj ljudskih resursa Permanentno obrazovanje Fleksibilnost Prohodnost (vertikalna i horizontalna povezanost sistema) Uskladenost programa sa nivoom obrazovanja Interkulturalizacija Postupnost uvodenja promjena ‘’Knjiga za promjene’’ Podgorica,2001.

    12. Regionalna konferencija ‘’Demokratsko upravljanje školom’’ Beograd, januar 2010. Savjet Evrope, Ministarstvo prosvjete Srbije i Gradanske inicijative "Mi smo još u sistemu koji je dirigovan i centralizovan i u kom škole nemaju unutrašnju demokratsku strukturu. One su pod velikim uticajem politickih odluka, svakodnevne politike, i tom smislu Savet Evrope preporucuje da se to promeni... Ovo je regionalni projekat koji ima za cilj da se škole promene kakobi mogle da menjaju društvo u demokratskom smislu. “ Miljenko Dereta iz Gradanskih inicijativa 

    13. Cetiri funkcije menadžmenta

    14. Ove funkcije se obavljaju kroz uloge: Komunikatora Pregovaraca Motivatora Informatora Koordinatora Dakle savremeni rukovodioci u obrazovanju treba da budu menadžeri-lideri.

    15. Šta govore istraživanja? Ocekivanja se pomeraju sa upravljanja i kontrole prema motivisanju i podsticanju saradnika u njihovom profesionalnom razvoju. Direktori osjecaju nedostatak neophodnih vještina i znanja da bi mogli uspješno da odgovore na sva ocekivanja. U svom bazicnom obrazovanju direktori ne sticu neophodne vještine i kompetencije-potreba za obukom.

    16. Direktor škole- menadžer ili pedagoški rukovodilac ?

    17. PRETPOSTAVKA ZA TIMSKO VOĐENJE U ŠKOLI Direktori (strucni saradnici …) demokratskog stila vodenja lakše ce prihvatiti i podsticati timski rad jer uvidaju kako stvaranje timova podrazumijeva samostalnost njihovog rada i delegiranje prava i odgovornosti.

    18. Uloga pedagoga u demokratizaciji škole

    19. PODRUCJE TIMSKOG RADA Na putu ostvarivanja misije i ciljeva škole brojna su podrucja i zadaci koje je moguce uspješnije ostvariti timski, nego pojedinacno ili u formalno strukturiranim radnim grupama.

    20. Primjeri OBLIKOVANJE VIZIJE ŠKOLE UVOĐENJE PROMJENA PRACENJE I UNAPREĐIVANJE NASTAVE STRUCNO USAVRŠAVANJE SAMOVREDNOVANJE ŠKOLE

More Related