280 likes | 590 Views
Fovizam i E KS presioni zam. UMETNOST XX VEKA. Brze promene, razvoj nauke, kriza vrednosti, traganje za novim oblicima izražavanja ... Nastaju dva suprotna shvatanja : RACIONALAN - uslovio industrijski razvoj, novi materijali u arhitekturi i skulpturi ( čelik, staklo, plastika)
E N D
UMETNOST XX VEKA • Brze promene, razvoj nauke, kriza vrednosti, traganje za novim oblicima izražavanja ... • Nastaju dva suprotna shvatanja : • RACIONALAN - uslovio industrijski razvoj, novi materijali u arhitekturi i skulpturi ( čelik, staklo, plastika) • IRACIONANALAN – odbacicavnje naučnih metoda, kritikovanje društva, traženje smisla života ( Frojd i Jung)
FOVIZAM Pariz – “ grad svetlosti” – 1905.g. - izložba – na njoj savremena umetnost i jedna renesansna skulptura Fovizam – zanči – “divlje zveri” Karakteristike: • Eksplozija boja – čiste boje • Nezavisna boja od predmeta • Ivičenje boje • Figurativno slikarstvo sa deformitetima
Slikari: • 1. ANRI MATIS – “ritmičko raspoređivanje boje i linije na površini” , dao je linearne i dekorativne osobine slici ( slika i na keramici, grafika, scenograf, tapiserije, skulptor) • 2. ŽORŽ RUO – koloristički efekti , slika ljudsku pokvarenost i glupost
EKSPRESIONIZAM Pojavio u Nemočkoj 1905.godine. Osnovni cilj Expresionizma je izneti unutarnašnje stanje autora,odnosno one emocije koje obuzimaju samo njega i tako oblikuju njegovo videnje sveta. Začetnikom ekspresionističkog slikarstva smatra se EDVARD MUNK, norveški slikar emocionalneekspresije - iskrivljene formeinapadne boje Slikaju: otuđenje, prostituciju, bolest alkoholozam siromaštvo Po stilu slikari nisu jedinstveni, već samo po temi
1905.godine su osnovane tri umetničko-expresionističke grupe. A to su : • Most (Die Brücke) -Drezden • Plavi jahač (Der Blaue Reiter) - Minhen • Nova stvarnost (Neue Sachlichkeit)
Most(Die Brücke):-Je nemačka grupa umetnikaekspresionizma.- Most su 1905. -1913- Cilj im je bio da prevaziđu tradicionalno slikarstvo.- Ideje i uzor od francuskih fovista, kao i Paula Gauguina,Vincenta van Gogha,Henrija de Toulouse -Lautreca i Edvarda Muncha. - Teme umetnika ove grupe bile su pejzaži i čovek, pri čemu je osim onog što je lepo želelo da se prikaže ono što je ružno i tabuizirano.
Plavi Jahač (Der Blaue Reiter)-Je takođe Nemačko udruženje umetnika ekspresionizma.-Grupa je nastala iz novog udruženja umetnika .- Osnovali su ga Vasilij Kandinski i Franc Mark u Minhenu 1911.- Make i Mark su smatrali da ljudski spoljni i unutrašnji svetovi treba da se susretnu kroz umetnost.- Po izbijanju Prvog svetskog rata grupa je raspuštena. Njihove ideje su i dalje vršile uticaj kroz obrazovnu delatnost .
Nova stvarnost - Obeležava umetnički pravac u slikarstvu, literaturi, filmskoj umetnosti i arhitekturi koji je bio važan za Nemačku u 20.- tim godinama 20. veka. - Termin je stvorio kritičar Gustav Fridrih Hartlaub posle retrospektivne izložbe u Manhajmu 1925. godine.- Nova stvarnost senalazi između ekspresionizma iz kojeg se razvila i dadaizma i surealizma. Imala je veliki uticaj na socijalistički realizam .- Njen razvoj je bio prekinut nastupanjem nacizma .*
Postoje tri faze expresionizma • Predratni expresionizam - U kojem se unutrašnja ekspresija projicira prema nečemu nebeskom i tako se čovek pokušava izjednačiti sa prirodnim kosmosom. Rešenje problema vidi se i traži upravo u toj domeni. • Ratni ekspresionizam-obežen je živim i preterano grotesknim slikama unutarašnjeg užasa proizašlog iz žrtava Prvog svetskog rata. SLIKE koje se javljaju najčešće su GROZNE, ponekad i MORBIDNE ili BOLESNE, a njihova temeljna svrha je ilustriranje unutarnje emocije koja se protivi besmislenosti rata. • Posleratniekspresionizam- U njemu se tematika usmerana prema čoveku, socijalnom aspektu ikritici otuđenog savremenog društva, a glavni "likovi" najčešće su mali ljudi čijim se sudbinama autori i bave.
Emil Nolde • Boja deluje na čoveja kao živo biće • Boja ima dušu • “umetničko delo, treba da dođe iz unutrašnjosti čoveka” • Boja čista kao kod fovista
Najpoznatije slike expresionizma (Strah i krik) Ovo najpoznatija je slika norveškog ekspresioniste Edvarda Muncha ,koja prikazuje užasnutu, pomalo demonsku figurukako stoji na mostu nasuprot krvavocrvenog neba. Slika bi trebala simbolizirati ljudsku vrstu nadjačanu osjećajem egzistencijalnog straha i tegobe. 1895.godine Eduard je naslikao crno-bielu verziju Krika.Pravo značenje krika može preneti samo bezbojnost. Strah Nastaje 1894.godine naslikao ju je Eduard Much. Eduard je bio norveški slikar kojije u svojim delima prvi počeo primenjivatielemente ekspresionizma. Strah i Krik su prvi primeri pesimistične ekspresije unutrašnjeg stanja koja će obilježiti ekspresionizam. Krik
EKSPRESIONIZAM U SRBIJI JOVAN BIJELIĆ MILAN KONJOVIĆ • Slika prizore iz Bosne, portrete • Boja fovistička, a deformacija ekspresionistička