250 likes | 485 Views
Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku. ETIOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA POREMEĆAJA U PONAŠANJU. Iva Jurasović,727 Tihana Topalović,710 Lidija Tucaković,736. Što je socijalna pedagogija?.
E N D
Sveučilište J.J.Strossmayera u OsijekuOdjel za matematiku ETIOLOGIJA I FENOMENOLOGIJA POREMEĆAJA U PONAŠANJU Iva Jurasović,727Tihana Topalović,710Lidija Tucaković,736
Što je socijalna pedagogija? • Profesija koja pedagoškim djelovanjem nastoji unaprijediti psihosocijalne čimbenike odrastanja • Izgradnja međuljudskih odnosa i socijalizacija djece i mladih • Glavni interesi su svi aspekti rizičnih ponašanja • S jedne strane usmjerena na odgojne potencijale socijalnog okruženja u kojima djeca i mladi odrastaju i razvijaju se,a s druge strane na odgojni rad s osobom koja rizično ponašanje manifestira
Poremećaji u ponašanju su… • Ona ponašanja koja se znatnije razlikuju od uobičajenog ponašanja većine mladih određene sredine • Takva ponašanja su štetna i opasna i za osobu koja se tako ponaša i za njezinu okolinu • Iziskuju dodatnu stručnu i širu društvenu pomoć
Etiologija poremećaja u ponašanju • Etiologija u najširem smislu označava ispitivanje o uzrocima određenih pojava Rizični čimbenici etiologije poremećaja u ponašanju • Rizični čimbenici se definiraju kao vjerojatnost budućih problema, te variraju od bioloških, obiteljskih te do širiš okolišnih uvjeta, uključujući i školu, koji utječu na dijete. • Rizični čimbenici koji mogu doprinijeti razvoju delikventnog ponašanja dijele se na unutarnje (individualne) i vanjske(obitelj, škola, odnosi s vršnjacima, zajednica). • Rizične grupe čimbenika: • Genetski ili biološki • Individualni i vršnjački čimbenici rizika • Rizični čimbenici povezani sa školom • Rizični čimbenici u obitelji • Rizični čimbenici u zajednici
Zaštitni čimbenici etiologije poremećaja u ponašanju • Zaštitni čimbenici • predstavljaju unutarnje i vanjske snage koje pomažu djetetu bolje podnositi rizike ili ublažuju rizike. • Otpornost • složen fenomen kojim se objašnjavaju pozitivni ishodi unatoč izloženosti rizicima. • Razvoj otpornosti uključivao je osjećaj kontrole nad vlastitim životom.
Zaštitni čimbenici: • promoviranje pozitivnih veza • podupiranje otpornosti • promicanje socijalnih, emocionalnih, kognitivnih, ponašajnih i moralnih • kompetencija • podupiranje samoodređenja • podupiranje duhovnosti • podupiranje samoučinkovitosti • podupiranje pozitivnog identiteta • podupiranje vjerovanja u budućnost • briga za prepoznavanje pozitivnih ponašanja i prilika za prosocijalna uključivanja • podupiranje prosocijalnih normi (zdravi standardi za ponašanje
Fenomenologija poremećaja u ponašanju • Poremećaje u ponašanju dijelimo na pasivne(internalizirani) i aktivne (eksternalizirani) • Pasivni su: Plašljivost,povučenost,potištenost,nemarnost i lijenost,pomanjkanje pažnje itd. • Aktivni: Nediscipliniranost,laganje,bježanje iz škole,hiperaktivnost,agresivno ponašanje,ovisnosti,rizično seksualno ponašanje,poremećaji u prehrani itd.
POTIŠTENOST I DEPRESIJA potištenost je poremećaj u ponašanju koji prethodi depresiji,odnosno osjećaju beznađa i očaja potišteno je dijete mrzovoljno, otresito, bezvoljno, šutljivo, pasivno, umorno i zabrinuto mogući su uzroci ovih stanja: stresni životni događaji, izlaganje nasilju, obiteljska disfunkcija, odbačenost od strane vršnjaka zbog neodgovarajuće stručne reakcije može doći do pokušaja ili izvršenja samoubojstva
SUICIDALNO PONAŠANJE smrt koja nastaje iz čina nad samim sobom s namjerom oduzimanja života rizični čimbenici: društvena izolacija, nedavni veliki stresovi, psihijatrijski poremećaji, izloženost nasilju, ovisnosti znakovi upozorenja:promjene ponašanja, razgovor o samoubojstvu, gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti, povećana upotreba droga zaštitni čimbenici: podrška obitelji, traženje pomoći kada se poteškoće pojave, socijalna integracija
Suicid je među 10 najčešćih uzroka smrti osoba svih dobi u većini zemalja! Djevojke su sklonije pokušajima samoubojstva,ali osobe muškog spola češće uistinu naprave samoubojstvo. Hrvatska spada u zemlje s prosječnom stopom mortaliteta uzrokovanih suicidom. 10. rujan Svjetski dan prevencije samoubojstava
ANKSIOZNOST emocionalno stanje karakterizirano osjećajem nemira,neugode i napetosti simptomi: crvenili ili bljedilo, mučnina, drhtavica, vrtoglavica,ubrzano disanje poremećaji anksioznosti su najčešći emocionalni poremećaji, koji zahvaćaju i mlade i odrasle ljude vrste anksioznih poremećaja: GAP, OKP, panični poremećaj, poremećaj socijalne anksioznosti, fobični poremećaj
AKTIVNI:Nediscipliniranost • Nepriznavanje odgojnog autoriteta ili aktivno suprotstavljanje autoritetu tijekom duljeg vremena • Karakteristike: tvrdoglavost,otpor zapovijedima,nespremnost na kompromise,ignoriranje zapovijedi,svađe,nepriznavanje krivnje za vlastite potrebe itd. • Takvom ponašanju pridonose: zahtjevni,popustljivi,neodlučni,nejedinstveni odgojitelji • Takvo dijete treba što češće iskusiti prirodne posljedice svoga ponašanja i vrlo je važno steći njegovo povjerenje
Laganje • Djeca lažu radi postizanja željenog cilja,opravdavanja,prikrivanja i izbjegavanja kazne,izbjegavanja neželjenog posla,dobivanja nagrade,nanošenja zla nekoj osobi,osveta roditeljima itd. • Vršnjacima olako lažu,dok se kod laganja autoritetima pojavljuje mucanje,crvenjenje itd. • Ako djeca ili mlade osobe dulje vrijeme uspijevaju laganjem postizati ciljeve,oni će u tom ponašanju ustrajati
Bježanje iz škole,od kuće i drugih odgojnih sredina • Bježanje iz škole se počinje smatrati poremećajem u ponašanju kada dijete ili mlada osoba to radi izrazito često i kada takvo ponašanje utječe na školske obveze • Bježanje od kuće-nedopušteno i svojevoljno udaljavanje djeteta iz obitelji na relativno dulje vrijeme
Krađa • se javlja u predškolskom i školskom dobu i često se javlja zajedno s laži.Ovaj simptom znači nesvjesnu poruku roditeljima da posvete više pažnje djetetu. • Ukradeni predmet je najčešće bezvrijedan, ali ono djetetu emotivno nešto znači • Krađa vrijednijih predmeta i novaca znači dublji emocionalni poremećaj
Agresivno ponašanje i nasilništvo • razlikujemo: fizičko, psihičko, verbalno, seksualno,ekonomsko i emocionalno nasilništvo • agresivno ponašanje u djetinjstvu povezano je s kasnijom delikvencijom i kriminalitetom • Podaci upućuju na to da nasilje u školama poprima ozbiljnije oblike,te da je prisutnije danas negoli unazad 10–15 godina • Huessman ističe kako najveću vjerojatnost sklonosti prema agresivnom ponašanju ima dijete koje: a) gleda nasilne sadržaje većinu vremena; b) vjeruje kako oni vjerodostojno prikazuju životne uvjete; c) poistovjećuje se s likovima koje promatra • škola je mjesto gdje je najveća pojavnost nasilja medu djecom
OVISNOSTI: -o alkoholu • mladi odrastaju u okolini u kojoj je potrošnja alkoholnih pića normalan dio svakodnevnice,u kojima se alkoholna pića tretiraju kao potpuno prihvatljiva sredstva postizanja ugode • istraživanja pijenja alkoholnih pića tijekom adolescencije utvrdila su visoku povezanost opijenosti i sudjelovanja u tučnjavama,skrivljenih prometnih nesreća,izlaganje riziku maloljetničke trudnoće i dr. • kod mladih često trovanje alkoholom • posljedice: oštećuje pamćenje i sposobnost učenja,agresivnost,depresija,razlićiti poremećaji osobnosti i dr.psihićke smetnje • razlozi: želja da bude drugačiji od drugih,strah od nepripadanja skupini,dosadan,ugodan okus,te opušteniji i veseliji osjećaji nakon konzumacije
-o medijima • postoje tri primarna učinka izloženosti negativnim medijskim sadržajima: učenje nepoželjnih oblika ponašanja i stavova,neosjetljivost ili umanjena osjetljivost na nasilje i nepoželjne oblike ponašanja te strah od okoline i postajanja žrtvom nasilja • Posljedice izloženosti medijskim sadržajima nisu uvijek jasno vidljive jer ne djeluju odmah, već mogu imati odgođeno djelovanje i stoga je teško istražiti i dokazati njihovo podrijetlo • djeca koja su manje zadovoljna životom i slabije socijalno prilagođena više koriste medijima, stoga se mediji mogu shvatiti kao kompenzacija za nedostatke iz stvarnog života • Značaj slobodnog vremena u suvremenom društvu nema samo socijalizacijsku važnost,već i životnu • Mediji pojačavaju negativni razvojni obrazac češće portretirajući neprimjerene oblike i obrasce ponašanja kao poželjne (nasilje, ovisničko ponašanje, konzumerizam, rana seksualna inicijacija,stereotipi) • Time djeca i adolescenti stječu pogrješnu sliku svijeta koji ih okružuje, što se dodatno potencira sukobom odgojnih vrijednosti roditeljskoga doma, škole, utjecaja vršnjaka i medijskih sadržaja
-o drogama • Značajni rizični faktori: manjak bliskosti između roditelja i djece, nedostatak discipline ili nedosljednost u odgoju djece, uporabu sredstava ovisnosti od strane roditelja, dok su sukobi među roditeljima jedan od kritičnih faktora • Ukoliko dijete nije usvojilo učinkovite mehanizme suočavanja i rješavanja stresnih situacija, u kasnijoj dobi droga može biti način bijega od izvora stresa • problem je sve veća dostupnost različitih sredstava ovisnosti, te agresivnost narkotržišta, pri čemu dolazak do droge ne predstavlja gotovo nikakav problem
-o cigaretama -o kocki -o kupovini …Je li ovisnost bolest ili način života,te gdje je granica između normalnog i nenormalnog?
Rizično seksualno ponašanje(promiskuitetnost) • Rizik neželjene trudnoće(maloljetnička trudnoća) • Rizik zaraze spolno prenosivim bolestima • Rizik seksualne viktimizacije
Poremećaji u prehrani • Bulimija: namjerno izazivanje povraćanja • Anoreksija: težak gubitak apetita čiji su razlozi emocionalne prirode • Ortoreksija: nova vrsta poremećaja prehrane kod koje ljudi postanu opsesivni u nastojanju da svoje zdravlje poboljšaju pravilnom prehranom
Literatura: • Bouillet, D., Uzelac, S., (2006): Osnove socijalne pedagogije • Gudjons, H., (1994): Pedagogija, Educa, Zagreb • Giesecke, H., (1993.): Uvod u pedagogiju, Educa, Zagreb • http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12554 • http://hrcak.srce.hr/25902 • http://hrcak.srce.hr/file/45555 • http://www.udruga-let.hr/prirucnik.pdf • http://www.zzjzpgz.hr/odjeli/prevovis/Rizik-08.pdf • http://hrcak.srce.hr/file/89806 • http://www.zzjzvpz.hr/centar/izbor/img_izbor/bupl/Vazno_je_ne_zapoceti_neki_temeljni_pojmovi_psihologije_ovisnosti_Sinisa_Brlas.pdf • http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12554 • http://www.zzjzpgz.hr/nzl/43/odrastanje.htm • http://hrcak.srce.hr/10642 • http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=58263 • http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102562 • http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=102386 • http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=40240 • http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=89842 • http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41709 • http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31700