Stavovi i zadovoljstvo poslom

1. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Stavovi i zadovoljstvo poslom Lisak Ana Dodik Lidija Širić Emilija Ketović Ivana Brač Ivan U Osijeku, svibanj 2010.

2. STAVOVI- prosudbene tvrdnje (pozitivne ili negativne) • u odnosu na stvari, ljude ili događaje • - odražavajušto netko osjeća prema nečemu • - većinom su složeni • SASTAVNICE STAVOVA: • KOGNITIVNA (spoznajna) - dio stava koji odražava mišljenje ili uvjerenje, npr. "diskriminacija je zlo“ • AFEKTIVNA (emocionalna) - emocionalni ili osjećajni dio stava, npr. "ne volim Ivana jer diskriminira manjine “ • BIHEVIORALNA (ponašajna) - namjera da se ponaša na određen način prema nekome ili nečemu, npr. "nastojat ću izbjegavati Ivana zbog svojih osjećaja prema njemu" n

3. Vidimo da su kognicija, afekt i ponašanje međusobno blisko povezani. Sastavnice stava Kongitivna sastavnica = prosudba Moj nadređeni promaknuo je kolegu koji manje od mene zaslužuje promaknuće. Negativan stav prema nadređenom Afektivna sastavnica = osjećaj Ne volim svog nadređenog. Bihevioralna sastavnica = djelovanje Tražim novi posao; žalim se na svog nadređenog svakome tko me je voljan slušati.

4. DOSLJEDNOST STAVOVA ljudi nastoje postići dosljednost među svojim stavovima kao i između svojih stavova i ponašanja odnosno nastoje pomiriti stavove koji se razilaze i uskladiti svoje stavove i ponašanja da izgledaju racionalno i dosljedno nedosljednost se može ispraviti: - mijenjanjem stava, - mijenjanjem ponašanja, - racionalizacijom odstupanja. TEORIJA KOGNITIVNE DISONANCE objašnjava povezanost između stvova i ponašanja odnosi se na svako nepodudaranje koje pojedinac može primijetiti između svojih stavova i ponašanja ljudi nastoje postići stabilno stanje u kojem je disonanca (nedosljednost) minimalna ona pomaže organizaciji u predviđanju sklonosti prema mijenjanju stavava ili ponašanja

5. MODERATORSKE VARIJABLE STAVA • najjači moderatori stava su: - važnost stava, - njegova specifičnost i dostupnost, - postojanje ili nepostojanje društvenih pritisaka, - i ima li osoba ili nema izravno iskustvo u vezi sa stavom. • važni su stavovi koji odražavaju temeljne vrijednosti, osobni interes ili identifikaciju s ljudima ili grupama koje osoba cijeni • stavovi koji se lako pamte (češće izgovaraju) će bolje predvidjeti ponašanje nego oni koji nisu lako pamtljivi

6. TEORIJA O SAMOPERCEPCIJI Smatra da se stavovi koriste post factum da bi osmislili akcije koje su se već zbile, a ne kao sredstva koja prethode i usmjeravaju ponašanje. Stavovi su tek prigodne verbalne izjave, što je suprotno teoriji o kognitivnoj disonanci. Kada osoba nema mnogo iskustva s nekim pitanjem vezanim za stavove, obično svoje stavovi izvodi iz svog ponašanja. Kad osoba ima već neko vrijeme utvrđene i dobro definirane stavove, vjerovatno će ti stavovi usmjeravati njezino ponašanje.

7. OSNOVNE VRSTE STAVOVA O POSLU 1) Zadovoljstvo poslom - pozitivan stav o vlastitom poslu koji proizlazi iz ocjene karakteristika posla - osoba s visokim stupnjem zadovoljstva gaji pozitivne osjećaje prema svom poslu i obrnuto 2) Uključenost u posao - mjeri stupanj do kojeg se osoba identificira sa svojim poslom, aktivno u njemu sudjeluje i smatra radnu performansu važnom za samovrednovanje - vezana s pojmom psihološka ovlaštenost – odnosi se na uvjerenja zaposlenika o stupnju utjecaja koji imaju na svoje radno okruženje, kompetentnost, smislenost posla i precipiranu samostalnost u poslu

8. 3) Predanost organizaciji - stanje u kojem se zaposlenik identificira s određenom organizacijom i njezinim ciljevima te želi ostati članom te organizacije Tri dimenzije predanosti organizaciji: - afektivna (emocionalna) – emocionalna privrženost organizaciji i vjerovanje u njene vrijednosti - kontinuacijska – percipirana ekonomska vrijednost ostanka unutar organizacije u odnosu na odlazak iz nje - normativna – osjećaj obveze ostajanja unutar organizacije iz moralnih ili etičkih razloga

9. Ostali stavovi o poslu • Percipirana podrška od organizacije - mjera do koje zaposlenici vjeruju da organizacija cijeni njihov trud i brine se o njihovom blagostanju • Angažiranost zaposlenika - uključenost osobe u posao što ga obavlja te njezino zadovoljstvo i oduševljenje tim poslom

10. Anketa o stavovima Najpopularnija metoda mjerenja stavova prema poslu zaposlenika Radi se o dobivanju odgovora od zaposlenika pomoću upitnika o tome što misle o svojim poslovima, nadređenima i o organizaciji Postavlja zaposlenicima niz pitanja ili tvrdnji sa skalom za rangiranje stupnja njihova slaganja Daje menadžmentu organizacije važne povratne informacije o načinu kako zaposlenici percipiraju svoje radne uvjete Njihovo redovito korištenje može upozoriti menadžment na moguće probleme i nakane zaposlenika dovoljno rano da se mogu poduzeti potrebne akcije

11. Važnost stavova za raznolikost u radnom okruženju Menadžeri se brinu oko mijenjanja stavova zaposlenih kako bi održavali pomake u gledištima o pitanjima vezanim za ljudsku raznolikost Raznolikost se odnosi na obilježja pojedinca koja oblikuju njegov identitet i iskustvo u društvu, a čine ju: - mješavina rasa, - etničkih skupina, - vjera, - društvenih klasa, - fizičkih mogućnosti, - seksualnih orijentacija, - osnovne međuljudske razlike u spolu i godinama Kako bi se raznolikost "prihvatila“, menadžeri šalju svoje zaposlenike na programe obuke o raznolikostima

12. Prednosti raznolikosti u organizaciji su: povećana proizvodnost i inovativnost (zaposlenici su motiviraniji) zaposlenici su navikli iskoristiti različite poglede na svijet te razvili multikulturalne sposobnosti radna snaga je otpornija pri suočavanju promjena kvalitetnije upravljanje (grupno odlučivanje poboljšava kvalitetu donošenja odluka) zaposlenici imaju veći izvor informacija i bogatiji raspon pristupa rješavanja problema (širi spektar talenata)

13. Zadovoljstvo poslom Mjerenje zadovoljstva poslom Procjena nekog zaposlenika o tome koliko je zadovoljan ili nezadovoljan svojim poslom rezultat je zbrajanja mnogih različitih elemenata posla. • Dva pristupa: a) metoda jedne globalne ocjene, tj. postavljanje zaposlenicima pitanja tipa “ Koliko ste zadovoljni poslom?” b) zbroj rezultata aspekta posla, tj. identifikacija ključnih elemenata posla i traženja mišljenja zaposlenika o svakom od njih (priroda posla, nadzor, trenutna plaća, prilike za napredovanje i odnosi s kolegama) • Koji je od dva navedena pristupa bolji?

14. Anketa o zadovoljstvu zaposlenika • Sigurnost radnog mjesta • Dobra reputacija firme u kojoj sam zaposlen • Mogućnost profesionalnog napredovanja • Dobra organizacija i rad • Samostalnost u obavljanju posla • Opremljenost radnog mjesta (oprema i alati potrebni za obavljanje svakodnevnih poslova) • Fizički uvjeti rada (temperatura, osvjetljenje, čistoća i veličina radnog prostora) • Fiksno radno vrijeme • Visina plaće • Mogućnost rada u mjestu življenja Uopće mi Više nevažno Više važno Izrazito nije važno nego važno nego nevažno važno U kojoj je mjeri Vama osobno, neovisno o radnom mjestu, važna svaka od navedenih karakteristika posla?

15. Koliko su ljudi zadovoljni svojim poslom? Prosječne razine zadovoljstva poslom prema pojedinim aspektima posla

16. Što dovodi do zadovoljstva poslom? • Uživanje u radu ( aspekt koji ima najveću korelaciju s visokom razinom zadovoljstva poslom) • Zanimljivi poslovi koji pružaju mogućnost obuke, raznolikosti, samostalnosti i kontrole • Izazovan i stimulirajući rad • Plaća • Osobnost

17. Upitnik o neutralnim predmetima zadovoljstva • Grad u kojem živite • Vaši susjedi • Današnji automobil • Lokalne dnevne novine • Vaše ime • Ljudi koje poznajete • Filmovi koji se danas snimaju • Kvaliteta hrane koju kupujete • Hrana u restoranu • Moderna umjetnost Zadovoljan neutralan nezadovoljan Zadovoljan neutralan nezadovoljan Zadovoljan neutralan nezadovoljan Zadovoljan neutralan nezadovoljan Zadovoljan neutralan nezadovoljan Zadovoljan neutralan nezadovoljan Zadovoljan neutralan nezadovoljan Zadovoljan neutralan nezadovoljan Zadovoljan neutralan nezadovoljan Zadovoljan neutralan nezadovoljan Upute: Zaokružite jeste li u prosjeku zadovoljni, neutralni ili nezadovoljni za svaku od sljedećih stavki

18. Sretni radnici su produktivni radnici • Ulaganje napora kako bi radnici bili sretniji i zadovoljniji, fokusirajući se na uvjete rada i radno okruženje • Korelacija između zadovoljstva poslom i radne performanse je umjereno jaka ( korelacija je viša kod složenih poslova koji zaposlenicima daju veću slobodu djelovanja prema svojim stavovima) • Zadovoljstvo može dovesti do viših razina performansi kod nekih ljudi, dok kod drugih ljudi visoka performansa može biti razlogom da budu zadovoljni

19. Zadovoljstvo poslom i radna performansa • Prije se vjerovalo da je odnos između zadovoljstva poslom i radne performanse menadžerski mit • Danas-dokazano da su organizacije s više zadovoljnih zaposlenika učinkovitije od organizacija s manje zadovoljnih zaposlenika

20. Zadovoljstvo poslom i OGP • Zadovoljni zaposlenici će pozitivno govoriti o organizaciji, pomagati drugima i nadmašiti normalna očekivanja • Zadovoljstvo utječe na OGP , ali kroz proces percepcije(ako smatramo organizacijske procese pravednima ,razvijat će se povjerenje, u suprotnom zadovoljstvo će biti manje)

21. Zadovoljstvo poslom i zadovoljstvo klijenata • Zadovoljeni zaposlenici pridonose povećanju zadovoljstva klijenata • Odnos treba biti prijateljski, vedro i pristupačno • Tvrtke zapošljavaju optimistične i pristupačne ljude,obučavaju ih o važnosti usluživanja klijenata i pružanju pozitivne radne klime

22. Zadovoljstvo poslom i apsentizam • Negativan odnos-npr. Veće beneficije za bolovanja-veći broj izostanaka s posla Zadovoljstvo i fluktuacija • negativan odnos • stupanj zadovoljstva manje je važan za predviđanje fluktuacije zaposlenika s visokom performansom • bez obzira na zadovoljstvo,potonji će ostati u organizaciji zbog priznanja,nagrada

23. Zadovoljstvo poslom i devijantno ponašanje u radnom okruženju • Nezadovoljstvo na poslu uzrokuje različita ponašanja,pa tako i pokušaje sindikalnog organiziranja, krađu na poslu, neprimjereno druženje na poslu i zakašnjavanje • Najbolje rješenje za poslodavce: napasti izvor problema-nezadovoljstvo! • Najvažnija stvar koju mogu napraviti menadžeri je da učine posao zanimljivim i izazovnijim

24. Menadžeri mogu stvoriti zadovoljne zaposlenike 4 čimbenika pridonose visokom stupnju zadovoljstva poslom kod zaposlenika: • -intelektualno izazovan rad • -ravnopravno nagrađivanje • -radni uvjeti koji pružaju podršku zaposleniku • -kolege pune podrške

25. Etička dilema • Jesu li amerikanci premoreni od rada? • -najmanji broj dana godišnjeg odmora • -najduži prosječni radni tjedan

26. Primjer iz prakse 1. • Albertsons radi na stavovima zaposlenika • -tvrtkin prihod stagnira i dobit opada • -zapošljavaju Larryja Johnstona • -Johnstone zapošljava Eda Foremana • -Foremanov program „tečaj uspješnog života“ • -Foreman tvrdi da njegov program djeluje pozivajući se na tvrtke Allstate, Milliken iand CO i Abbot labs

27. Primjer iz prakse 2. • Dugo radno vrijeme, stotine poruka e-poštom i bez spavanja • Zvuči i to kao posao koji pruža zadovoljstvo? • John Bishop :“očekivati 90-100 sati rada tjedno nije uopće neuobičajeno“ • Irene Tse – već godinama nije prospavala cijelu noć, a radni tjedan joj je oko 80 sati • Tony Kurtz – putuje više od 300 000 milja godišnje, spavajući često u zrakoplovu • David Clark – dnevno sa sinom provede 1 sat ako ima sreće, motivira ga što svi stalno kucaju na vrata tražeći njegov posao