Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

1. Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti Dr. sc. Estela Banov, izv. prof Filozofski fakultet u Rijeci

2. Vatroslav Jagić Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923. Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

3. Razdoblja u Jagićevu životu • Zagreb: 29.9.1860. – 7.6.1870. srednjoškolski nastavnik, 24.10.1870. – 10.10.1871. uz Daničića drugi tajnik JAZU • od 1871. – 1874. komparatista i sanskrtista u Odesi za što se prethodno pripremio u Berlinu • 1874. – 1880. slavistika na pruskom sveučilištu u Berlinu – 1875. osniva Archiv für slavische Philologie (AsP) • 1880. – 1886. katedra I. I. Sreznjevskog na sveučilištu i u Imperatorskoj akademiji u Petrogradu • 1886. – 1908. naslijedio Miklošiča na bečkoj slavističkoj katedri gdje ostaje i nakon umirovljenja 1908. do smrti 3.8.1923. (Skok: Jagić u Hrvatskoj, 5 – 6) Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

4. Temeljne odrednice romantike kod slavenskih naroda Srednje Europe • Historizam - daje duhovno uporište u staroj narodnoj tradiciji iz bliže i dalje prošlosti • Oduševljenje za narodnu poeziju - budi vjeru u narodnu samoniklost u umjetnosti Obje tendencije očitovale su se u prvoj Gajevoj generaciji u nekritičkom poetskom oduševljenju, a u drugoj Jagićevoj u znanstvenoj akribiji. Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

5. Područje interesa folkloristike Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

6. Pabirci po cvieću našega narodnog pjesničtva (1861.) • Jagić je započeo znanstveni rad u dva Programa zagrebačke gimnazije • Ističe vrijednost jezične kulture za školu • Poredba stihova iz Homerovih epova s našom narodnom pjesmom; paralele za Homerovu Nausikaju u našim narodnim pjesmama • Raspravljanje o stilu narodne pjesme, potanko razrađuje naročito epitete narodne pjesme, upoređujući ih s Homerovim. Taj dio njegova rada još ni danas nije zastario, jer daje čitav riječnik naših narodnih epiteta, a studira i njihovu tvorbu kao i složenice i izvedenice, i etimologičku figuru. (Skok, 37) • Jagić promatra kompozite među epitetima prema diobi indijskih gramatičara (Ibid., 38) Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

7. Kratak pregled hrvatsko-srpske književnosti od posljednje dvije tri godine (1866.) Istina je cijela, da u nas mnogi ljudi, i književni i neknjiževni, niti ne dokučuju, kamo će to neprestano skupljanje narodnih pjesama, pripoviedaka, poslovica itd. Takvih će nevjernika bez dvojbe sve više nastajati, kad im mogbudemo oči otvoriti s više onakvih krasnih djela, kao što je jedno upravo koncu privedeno, Bogišićevo: “O narodnim pravnim običajima”, koje je, kako će čitatelj našeg časopisa uvidjeti, na samih narodnih običajih, poslovicah i riečih sagradjeno, a opet čini epoku u slovjenskoj pravoslovnoj nauci. Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

8. Poticaj za usmenim uzorima umjetničke književnosti: Hoćemo li da nam umjetno pjesničtvo procvate, podgajimo ga što ovim blagom narodnim, o kojem je upravo govor bio, što onom našom starijom knjigom koja već pred nekoliko vieka življaše po južnih krajevih hrvatskoga i srbskoga naroda. Nu kako nismo još narodne imovine skupili ni priugotovili, onako nam čami u tamnilu i velik diel stare književnosti, osobito pjesnika. Mi zbilja još i neznamo za sve, što imamo. (Jagić, 171.) Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

9. Tiskani Jagićevi prilozi o suodnosima usmene i pisane književnosti u srednjem vijeku • O paralelah i izvorih naših narodnih pjesama i pripovijedaka, predavanje u JAZU, Rad JAZU I, Zagreb 1867. • Historija književnosti naroda hrvatskog i srpskoga, knjiga prva, Staro doba. Zagreb 1867. • Prilozi k historiji književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga. Kukuljevićev Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knj. IX i X., Zagreb 1868. Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

10. Prvo Jagićevo znanstveno predavanje u Akademiji • Održano 5. lipnja 1867. na sastanku filologičko-historijskog razreda – ulomak iz Historije književnosti naroda hrvatskog i srpskog • Jagić je istraživao izvore naših narodnih priča i pjesama iz X. i XI. stoljeća u apokrifnoj književnosti bogumila. Tražio je paralelu folklornoj književnosti kod istočnih naroda, i to preko knjiga i usmenog pripovijedanja. • Rad je dopuna znanstvenim istraživanjima Njemca Theodora Benfeya (1809. – 1881.), utemeljitelja migracione teorije u folkloristici koji je izdanjem Pančatantre započeo komparativno izučavanju folklorne književnosti. Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

11. Prvi akademijin tajnik Đuro Daničić u svome izvještaju o radu Akademijinu u g. 1867. kazao je da je Jagić tim svojim radom udario prvi temelj sravnjivanju naših narodnih pjesama i pripovjedaka s pjesmama i pripovjetkama ostalih europskih i azijskih naroda, a tim i pravom poznavanju i dostojnom ocjenjivanju naše narodne poezije. To je učinjeno učenošću i dubokom i prostranom tako, da ovaj trud gospodina Jagića podiže našu književnost u svojoj struci na visinu europskih književnosti. Rad JAZU I, 57 - 58 Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

12. Metodologija Jagićeva rada na povijesti književnosti • Komparativna – kulturološko i poredbeno situiranje tekstova • Historijsko-genetička – društveni razlozi za genološke pjave u književnosti (problem epske pjesme kod zapadnoslavenskih naroda) • Filološko-kritički izvori • Znanstveni lingvistički duh – metodološki slijedi svog učitelja Miklošića – osobita pozornost posvećena pojmovnom određenju Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

13. Folklorni elementi u Ranjininu zborniku i njihov europski kontekst: • Trubaduri i najstariji hrvatski lirici, Rad JAZU IX, Zagreb, 1869. • Pjesme Šiška Menčetića Vlahovića i Gjore Držića. Stari pisci hrvatski. Na sviet izdaje JAZU, Knjiga druga. U Zagrebu 1870. – u izdanje uključuje i pjesme kojima nisu poznati autori • Termin pjesme “na narodnu” Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

14. Građa za slovinsku narodnu poeziju (1876.) • Poredbeni pristup različitim korpusima slavenskog usmenog pjesništva • Funkcija – hieratska; kontekstualno promatranje usmenih tvorevina u obrednom kontekstu • Traganje za etnografskim izvješćima u crkvenim dokumentima, crkveni sabori kao izvor građe o narodnoj kulturi • Pregled zapisa i etnografskih izvješća očuvanih u djelima hrvatskih književnika Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

15. Poimanje prijelaznog područja • Teza o polunarodnom pjesništvu male šljahte u Poljskoj i usporedba s urastanjem Kačićevih stihova u pučki optjecaj u Dalmaciji (62 str.) • Kačićeva pjesmarica, ako i nije čisto narodna, ima u historiji narodne poezije Hrvata i Srba veliko značenje. Od to doba znalo se, ne samo da ima u njih narodnih pjesama, nego bar od prilike dobio se i pojam o tim pjesmama, pojam dakako ne vjeran, pošto Kačićeve kompozicije po neporazumljenju kad i kad pomiešaše sa čisto narodnim (133 str.) Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

16. Teorijski okvir Jagićevih pogleda na suodnose usmene i pisane književnosti • Terminološki problem – semantiziranje pojma “narodna književnost” (dihotomija: nacionalna / usmena književnost) • Značenje Herderova termina Narodne pjesme – Volkslieder • Uočavanje utjecaja kulture obrazovanijih društvenih krugova na kulturu puka Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

17. Pravac kretanja utjecaja u Jagićevim analizama: • Jagić kao preteča teorije o utonulim kulturnim dobrima (Theorie vom gesunkenen Kulturgut) koju je dvadesetih godina 20. st. postavio Hans Naumann (1886. – 1951.) • Naglasak na uočavanju tekstualnih sastavnica poznatih iz pisanih spomenika u usmenim tekstovima • Jagićeva neobjavljena rukopisna ostavština (Povijest poljske književnosti) također analizira folkloristički aspekt te veze s običajem ivanjskih kresova u Poljskoj Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

18. Archiv für slavische Philologie • Utmeljen 1875. i izdavan na njemačkom jeziku • Promocija slavistike na zapadu • Tek nakon 1. sv. rata Česi osnivaju časopis Slavia s člancima na svim slavenskim jezicima • Prilozi u časopisu često su se bavili usmenom književnošću: analize novoobjavljenih zbirki i folklorističkih studija, poredbene rasprave, folklor kao izvor građe za rekonstrukciju slavenske mitologije Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

19. Važnije Jagićeve rasprave iz Archiva koje problematiziraju usmenu književnost • Kršćansko-mitologijski sloj u ruskoj narodnoj epici (1876.) • Dunav-Dunaj u slavenskom narodnom pjesništvu (1876.) • Južnoslavenske narodne priče o grabancijašu dijaku i njihovo objašnjenje (1877.) • Južnoslavenska narodna epika u prošlosti (1880.) Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

20. Enciklopedija slavenske filologije Nacrt: • Jezik • Književnost • Narodni život • Običaji ili vjera i pravo • Arheologija Suodnosi se promatraju s filološkog i etnološkog gledišta Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

21. Shematski prikaz povijesnog suodnosa usmene i pisane hrvatske književnosti Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

22. Problematika suodnosa usmene i pisane književnosti u Jagićevu opusu • Jagićev pristup suodnosima usmene i pisane književnosti polazi iz internacionalne i međuslavenske perspektive slavističke znanosti • Poredbeno proučavanje iz sedamdesetih godina 19. st. s diferencijacijom znanstvenih disciplina postepeno prerasta u interdisciplinarni pristup specifičnim kulturnim fenomenima • Jagićeve rasprave temelj su za bolje razumijevanje usmenih tekstova i njihovu adekvatnu valorizaciju u književnopovjesnom kontekstu Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti