1 / 22

Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti. Dr. sc. Estela Banov, izv. prof Filozofski fakultet u Rijeci. Vatroslav Jagić. Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923. Razdoblja u Jagićevu životu.

deliz
Download Presentation

Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti Dr. sc. Estela Banov, izv. prof Filozofski fakultet u Rijeci

  2. Vatroslav Jagić Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923. Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  3. Razdoblja u Jagićevu životu • Zagreb: 29.9.1860. – 7.6.1870. srednjoškolski nastavnik, 24.10.1870. – 10.10.1871. uz Daničića drugi tajnik JAZU • od 1871. – 1874. komparatista i sanskrtista u Odesi za što se prethodno pripremio u Berlinu • 1874. – 1880. slavistika na pruskom sveučilištu u Berlinu – 1875. osniva Archiv für slavische Philologie (AsP) • 1880. – 1886. katedra I. I. Sreznjevskog na sveučilištu i u Imperatorskoj akademiji u Petrogradu • 1886. – 1908. naslijedio Miklošiča na bečkoj slavističkoj katedri gdje ostaje i nakon umirovljenja 1908. do smrti 3.8.1923. (Skok: Jagić u Hrvatskoj, 5 – 6) Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  4. Temeljne odrednice romantike kod slavenskih naroda Srednje Europe • Historizam - daje duhovno uporište u staroj narodnoj tradiciji iz bliže i dalje prošlosti • Oduševljenje za narodnu poeziju - budi vjeru u narodnu samoniklost u umjetnosti Obje tendencije očitovale su se u prvoj Gajevoj generaciji u nekritičkom poetskom oduševljenju, a u drugoj Jagićevoj u znanstvenoj akribiji. Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  5. Područje interesa folkloristike Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  6. Pabirci po cvieću našega narodnog pjesničtva (1861.) • Jagić je započeo znanstveni rad u dva Programa zagrebačke gimnazije • Ističe vrijednost jezične kulture za školu • Poredba stihova iz Homerovih epova s našom narodnom pjesmom; paralele za Homerovu Nausikaju u našim narodnim pjesmama • Raspravljanje o stilu narodne pjesme, potanko razrađuje naročito epitete narodne pjesme, upoređujući ih s Homerovim. Taj dio njegova rada još ni danas nije zastario, jer daje čitav riječnik naših narodnih epiteta, a studira i njihovu tvorbu kao i složenice i izvedenice, i etimologičku figuru. (Skok, 37) • Jagić promatra kompozite među epitetima prema diobi indijskih gramatičara (Ibid., 38) Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  7. Kratak pregled hrvatsko-srpske književnosti od posljednje dvije tri godine (1866.) Istina je cijela, da u nas mnogi ljudi, i književni i neknjiževni, niti ne dokučuju, kamo će to neprestano skupljanje narodnih pjesama, pripoviedaka, poslovica itd. Takvih će nevjernika bez dvojbe sve više nastajati, kad im mogbudemo oči otvoriti s više onakvih krasnih djela, kao što je jedno upravo koncu privedeno, Bogišićevo: “O narodnim pravnim običajima”, koje je, kako će čitatelj našeg časopisa uvidjeti, na samih narodnih običajih, poslovicah i riečih sagradjeno, a opet čini epoku u slovjenskoj pravoslovnoj nauci. Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  8. Poticaj za usmenim uzorima umjetničke književnosti: Hoćemo li da nam umjetno pjesničtvo procvate, podgajimo ga što ovim blagom narodnim, o kojem je upravo govor bio, što onom našom starijom knjigom koja već pred nekoliko vieka življaše po južnih krajevih hrvatskoga i srbskoga naroda. Nu kako nismo još narodne imovine skupili ni priugotovili, onako nam čami u tamnilu i velik diel stare književnosti, osobito pjesnika. Mi zbilja još i neznamo za sve, što imamo. (Jagić, 171.) Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  9. Tiskani Jagićevi prilozi o suodnosima usmene i pisane književnosti u srednjem vijeku • O paralelah i izvorih naših narodnih pjesama i pripovijedaka, predavanje u JAZU, Rad JAZU I, Zagreb 1867. • Historija književnosti naroda hrvatskog i srpskoga, knjiga prva, Staro doba. Zagreb 1867. • Prilozi k historiji književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga. Kukuljevićev Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knj. IX i X., Zagreb 1868. Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  10. Prvo Jagićevo znanstveno predavanje u Akademiji • Održano 5. lipnja 1867. na sastanku filologičko-historijskog razreda – ulomak iz Historije književnosti naroda hrvatskog i srpskog • Jagić je istraživao izvore naših narodnih priča i pjesama iz X. i XI. stoljeća u apokrifnoj književnosti bogumila. Tražio je paralelu folklornoj književnosti kod istočnih naroda, i to preko knjiga i usmenog pripovijedanja. • Rad je dopuna znanstvenim istraživanjima Njemca Theodora Benfeya (1809. – 1881.), utemeljitelja migracione teorije u folkloristici koji je izdanjem Pančatantre započeo komparativno izučavanju folklorne književnosti. Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  11. Prvi akademijin tajnik Đuro Daničić u svome izvještaju o radu Akademijinu u g. 1867. kazao je da je Jagić tim svojim radom udario prvi temelj sravnjivanju naših narodnih pjesama i pripovjedaka s pjesmama i pripovjetkama ostalih europskih i azijskih naroda, a tim i pravom poznavanju i dostojnom ocjenjivanju naše narodne poezije. To je učinjeno učenošću i dubokom i prostranom tako, da ovaj trud gospodina Jagića podiže našu književnost u svojoj struci na visinu europskih književnosti. Rad JAZU I, 57 - 58 Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  12. Metodologija Jagićeva rada na povijesti književnosti • Komparativna – kulturološko i poredbeno situiranje tekstova • Historijsko-genetička – društveni razlozi za genološke pjave u književnosti (problem epske pjesme kod zapadnoslavenskih naroda) • Filološko-kritički izvori • Znanstveni lingvistički duh – metodološki slijedi svog učitelja Miklošića – osobita pozornost posvećena pojmovnom određenju Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  13. Folklorni elementi u Ranjininu zborniku i njihov europski kontekst: • Trubaduri i najstariji hrvatski lirici, Rad JAZU IX, Zagreb, 1869. • Pjesme Šiška Menčetića Vlahovića i Gjore Držića. Stari pisci hrvatski. Na sviet izdaje JAZU, Knjiga druga. U Zagrebu 1870. – u izdanje uključuje i pjesme kojima nisu poznati autori • Termin pjesme “na narodnu” Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  14. Građa za slovinsku narodnu poeziju (1876.) • Poredbeni pristup različitim korpusima slavenskog usmenog pjesništva • Funkcija – hieratska; kontekstualno promatranje usmenih tvorevina u obrednom kontekstu • Traganje za etnografskim izvješćima u crkvenim dokumentima, crkveni sabori kao izvor građe o narodnoj kulturi • Pregled zapisa i etnografskih izvješća očuvanih u djelima hrvatskih književnika Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  15. Poimanje prijelaznog područja • Teza o polunarodnom pjesništvu male šljahte u Poljskoj i usporedba s urastanjem Kačićevih stihova u pučki optjecaj u Dalmaciji (62 str.) • Kačićeva pjesmarica, ako i nije čisto narodna, ima u historiji narodne poezije Hrvata i Srba veliko značenje. Od to doba znalo se, ne samo da ima u njih narodnih pjesama, nego bar od prilike dobio se i pojam o tim pjesmama, pojam dakako ne vjeran, pošto Kačićeve kompozicije po neporazumljenju kad i kad pomiešaše sa čisto narodnim (133 str.) Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  16. Teorijski okvir Jagićevih pogleda na suodnose usmene i pisane književnosti • Terminološki problem – semantiziranje pojma “narodna književnost” (dihotomija: nacionalna / usmena književnost) • Značenje Herderova termina Narodne pjesme – Volkslieder • Uočavanje utjecaja kulture obrazovanijih društvenih krugova na kulturu puka Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  17. Pravac kretanja utjecaja u Jagićevim analizama: • Jagić kao preteča teorije o utonulim kulturnim dobrima (Theorie vom gesunkenen Kulturgut) koju je dvadesetih godina 20. st. postavio Hans Naumann (1886. – 1951.) • Naglasak na uočavanju tekstualnih sastavnica poznatih iz pisanih spomenika u usmenim tekstovima • Jagićeva neobjavljena rukopisna ostavština (Povijest poljske književnosti) također analizira folkloristički aspekt te veze s običajem ivanjskih kresova u Poljskoj Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  18. Archiv für slavische Philologie • Utmeljen 1875. i izdavan na njemačkom jeziku • Promocija slavistike na zapadu • Tek nakon 1. sv. rata Česi osnivaju časopis Slavia s člancima na svim slavenskim jezicima • Prilozi u časopisu često su se bavili usmenom književnošću: analize novoobjavljenih zbirki i folklorističkih studija, poredbene rasprave, folklor kao izvor građe za rekonstrukciju slavenske mitologije Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  19. Važnije Jagićeve rasprave iz Archiva koje problematiziraju usmenu književnost • Kršćansko-mitologijski sloj u ruskoj narodnoj epici (1876.) • Dunav-Dunaj u slavenskom narodnom pjesništvu (1876.) • Južnoslavenske narodne priče o grabancijašu dijaku i njihovo objašnjenje (1877.) • Južnoslavenska narodna epika u prošlosti (1880.) Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  20. Enciklopedija slavenske filologije Nacrt: • Jezik • Književnost • Narodni život • Običaji ili vjera i pravo • Arheologija Suodnosi se promatraju s filološkog i etnološkog gledišta Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  21. Shematski prikaz povijesnog suodnosa usmene i pisane hrvatske književnosti Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

  22. Problematika suodnosa usmene i pisane književnosti u Jagićevu opusu • Jagićev pristup suodnosima usmene i pisane književnosti polazi iz internacionalne i međuslavenske perspektive slavističke znanosti • Poredbeno proučavanje iz sedamdesetih godina 19. st. s diferencijacijom znanstvenih disciplina postepeno prerasta u interdisciplinarni pristup specifičnim kulturnim fenomenima • Jagićeve rasprave temelj su za bolje razumijevanje usmenih tekstova i njihovu adekvatnu valorizaciju u književnopovjesnom kontekstu Estela Banov: Vatroslav Jagić o suodnosima usmene i pisane književnosti

More Related