360 likes | 495 Views
Dugoročni strateški pravci istraživanja u RH. Temeljna istraživanja potaknuta stjecanjem novih znanja Zaštita okoliša i gospodarenje okolišem, razvoj krškog područja, Jadransko more,obala i otoci Poljoprivreda, biotehnologija, hrana Zdravlje Informacijsko-komunikacijske tehnologije
E N D
Dugoročni strateški pravci istraživanja u RH • Temeljna istraživanja potaknuta stjecanjem novih znanja • Zaštita okoliša i gospodarenje okolišem, razvoj krškog područja, Jadransko more,obala i otoci • Poljoprivreda, biotehnologija, hrana • Zdravlje • Informacijsko-komunikacijske tehnologije • Nanoznanost, novi materijali, konstrukcije i proizvodni procesi • Energija, alternativni i obnovljivi izvori energije, transport, sigurnost • Društvene i humanističke znanosti i hrvatski identitet • Socijalna integracija, odgoj i obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje
Što je znanje? • Znanje je zbir svega onoga što je poznato i što se može naučiti • Struktura i organizacija znanja stalno semijenja i to pod utjecajem tri komponente koje ga određuju: • spoznajna, • komunikacijska • informacijska
My students are dismayed when I say to them “half of what are taught as medical students will in 10 years have been show to be wrong. And the trouble is, none of your teachers know which half”(Sydney Burwell, dekanHarvard Medical School)
S profesionalnim iskustvom dolazi do neuravnoteženosti između porasta sposobnosti, vještine i prosudbe s jedne strane te smanjivanja znanjas druge strane.
Znanje određuju tri bitne funkcije • spoznajna, • komunikacijska • informacijska
Znanje može biti • Javno i korporacijsko • Eksplicitno - zabilježeno u strukturiranom obliku, najčešće u knjigama i časopisima. • Prešutno (tacite) - velikim dijelom “tehničke” naravi, čine ga vještine, spretnosti, umijeća. • Neke stvari mogu se naučiti iz knjiga ili predavanja, neke se mogu naučiti samo od druge osobe ili rješavajući neki problem.
Prikupljanje znanja • Eminence-based - oslanjanje na osobno znanje, znanje i iskustvo starijih kolega te običaje matične ustanove. • Evidence-based – donošenje odluka na temelju najboljeg mogućeg dokaza koji se može pronaći u medicinskoj literaturi.
Što je znanost? • Usustavljeni skup znanja o objektivnoj stvarnosti do kojega se došlo primjenom objektivnih istraživačkih metoda. Taj skup obuhvaća spoznate znanstvene činjenice, pojmove, kategorije, načela, teorije i zakone o objektivnoj stvarnosti ili njenim pojedinim dijelovima. Cilj: proširiti i produbiti poznavanje prirode i društva, mijenjati uvjete rada i života.
Kako znanstvenici rade? • Svako znanstveno istraživanje temelji se na prethodnome znanju. • Znanstveno istraživanje je stvaralački postupak, ali ima određeni slijed koji treba planirati • Svako istraživanje mora biti planirano, sustavno i nadzirano.
Planiranje istraživanja • Definicija problema istraživanja, • Obrazlozloženje problema istraživanja, • Raščlamba postojećega znanja, • Određenje ciljeva istraživanja, • Razrada sustava hipoteza, • Određivanje metoda istraživanja, • Obrada i interpretacija podataka, • Objavljivanje rezultata
Definiranje problema • Istraživač mora znati je li problem neistražen, nedovoljno istražen, nedovoljno provjeren ili... • Istraživač mora voditi računa o važnosti problema, primjenjivosti rezultata, potrebnom vremenu, ljudima, opremi i uvjetima rada općenito
Obrazloženje problema • ZAŠTO? • baš taj problem? • što to znači za ustanovu u kojoj će se istraživanje provoditi? • što to znači u kontekstu discipline kojoj istraživanje pripada?
Raščlamba postojećega znanja • Istraživač mora: • upoznati sve poznate činjenice, kako ne bi trošio vrijeme na ono što je već istraženo, • prikupiti svo potrebno znanje za tumačenje rezultata koji će proizići iz istraživanja (literatura, razgovor sa stručnjacima)
Ciljevi istraživanja • Spoznajni (znanstveno objašnjenje problema, otkrivanje odnosa uzrok-posljedica i sl.) • Pragmatični (moguća ili konkretna korist)
Postavljanje hipoteze • Vrijednost ZR temelji se na izvornosti i logici postavljanja hipoteze. • Hipoteza proizlazi iz ukupnoga znanja u danome trenutku. • Hipoteza sažima bit istraživanja. • Hipoteza je privremeno tumačenje sustava koji se istražuje. • Hipotezu treba provjeriti/potvrditi ili negirati /odbaciti
Određivanje metoda istraživanja • strategija istraživanja (teorijsko, eksperimentalno) • vrsta pokazatelja (kvantitativni/kvalitativni, tijekom istraživanja ocijeniti njihovu važnost/nevažnost) • vrsta i veličina uzorka • način prikupljanja i pohranjivanja podataka, • način obrade podataka i tumačenja rezultata
Zaključivanje i prikaz rezultata • Zaključci se u potpunosti moraju temeljiti na provedenome istraživanju i postojećemu znanju. • Rezultati se obrađuju s pomoću računala uporabom pouzdanih i provjerenih programa. • Podatci se prikazuju opisno, tablicama, slikama, grafikonima i sl.
Komunikacija znanstvenih rezultata • formalna vs. neformalna • znanstvena vs. tehnička literatura • pisano vs. digitalno
Neformalna komunikacija • Odvija se najčešće kao: • rasprava sa suradnicima u neposrednome radnome okružju, • rasprava s djelatnicima drugih ustanova, • dopisivanje (uključujući e-mail), • neformalna prezentacija izvan ustanove, • izravna razmjena posebnih otisaka, • newsgroups
Prednosti neformalne komunikacije • brzina (licem u lice, tlf. razgovor, e-mail) • selektivnost (osjetljivost na pojedinačne potrebe, namijenjena pojedincu ili maloj skupini) • interaktivnost (neposredni odnos onoga koji govori i onoga kome je poruka upućena) • osobnost (iznošenje osobnih mišljenja i iskustava, primjerice negativnih rezultata, što se u formalnoj komunikaciji izbjegava). • Po nekim autorima znanstvenici 50% svoga vremena provedu u znanstvenoj ili poslovnoj komunikaciji (primanje i slanje informacija)
Formalna komunikacija • Objavljivanje – ključna faza znanstvenoga istraživanja • Objavljivanje – jedini način davanja znanstvenoga rezultata na prosudbu i uporabu • Objavljivanje – jedini način zaštite intelektualnoga vlasništva • Rezultati istraživanja šire se objavljivanjem u javno dostupnim kanalima • Da bi neka spoznaja postala dijelom javnog znanja mora se objaviti kao usustavljeni tekst. • Javno znanje tvori korpus objavljenih radova koji su podvrgnuti neprekidnom kritičkom vrednovanju. • Na prijelazu neformalnog u formalno stoji recenzijski postupak.
Koji su najčešći načini formalnoga priopćavanja znanstvenih rezultata? • Objavljivanje u javno dostupnim medijima (članak u znanstvenom časopisu, knjiga, poglavlje u knjizi i sl.) • Priopćenje na skupu • Patent – zaštita izuma • Tehnički izvještaj
Znanstvena literatura • Stvaranje i uporaba znanstvene literature važne su aktivnosti znanstvenika. • Rezultati istraživanja najčešće se objavljuju u obliku znanstvenoga rada u znanstvenome časopisu. • U svakoj fazi ZI znanstvenik mora moći brzo i u prigodnom obliku doći do relevantnih znanstvenihinformacija. • Aktivni znanstvenik 25%-75% vremena utroši u ažuriranje znanja (keep abreast)
Tehnička literatura • Krajnji rad inženjera jest novi proizvod ili proces, odnosno njihovo poboljšanje • Krajnja svrha jest uporabljivost • Rezultati se objavljuju u obliku tehničkih izvještaja ili u stručnome časopisu • Patentna literatura
Sa stanovišta oblika: knjige časopisi mikroblici digitalni dokumenti Sa stanovišta načina obrade materijala: primarne, sekundarne Vrste publikacija
Više listova s tekstom i slikama povezanih jednim hrptom koji su kao cjelina namijenjeni čitanju ili proučavanju Tiskana vs. elektronička knjiga Znanstvena (najčešće) publikacija koja izlazi u redovitim razmacima (kraćim od godine); tvore ga različiti prilozi koju su napisali različiti autori Tiskani i elektronički časopisi Knjiga vs. časopis
Primarne : znanstveni časopis monografija doktorska radnja patenti statistička izvješća Sekundarne: enciklopedije, leksikoni, rječnici, priručnici, kazala, časopisi sažetaka Primarne i sekundarne publikacije
Što su primarne publikacije? • Sadržavaju neposredne rezultate znanstvenoistraživačkoga rada tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i činjenica • Sadržaj predočuju onako kako su ga stvorili/osmislili autor/i • Nazivaju se često i “izvornima”
Znanstveni časopis • objavljuje nove spoznaje • arhivira testirano i integrirano znanje • instrument kojim se uspostavlja profesionalno intelektualno vlasništvo
Ostali primarni izvori izvori • Disertacije - obrađuju nove probleme i izvorni su znanstveni doprinos • Knjige (monografije) - bave se jednom zaokruženom temom sa svih ili s nekoliko aspekata • Kongresni zbornici- sabrana, recenzirana kongresna priopćenja
Obradba, preradba i vrjednovanje informacija • informacije treba prikupiti, konsolidirati, diseminirati • način prikupljanja i obradbe određuju interesi i potrebe korisnika, određene skupine stručnjaka (disciplina, funkcija, problem)
Što su sekundarne publikacije? • Sekundarne publikacije nastaju odabirom, obradbom i preradbom primarnih publikacija te pomažu njihovu pronalaženju • Uređene su za potrebe određene kategorije korisnika • Međusobno se razlikuju po načinu na koji su u njima predstavljeni primarni izvori
Razlika iz svrhe djelovanja • Znanstvenik: dio skupine suradnika koji dijele iste znanstvene interese i stavove, bez obzira na organizacijsku i geografsku lokaciju • Inženjer: dio proizvodne organizacije koja je i profitno usmjerena