1 / 30

(PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA

Ivana Vlahek Teskera, dipl. socijalna radnica Centar za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Dubrava Zagreb, 05./19.11.2013. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA. Teorijski dio

eileen
Download Presentation

(PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Ivana Vlahek Teskera, dipl. socijalna radnica Centar za socijalnu skrb Zagreb – Podružnica Dubrava Zagreb, 05./19.11.2013. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA

  2. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA • Teorijski dio • Prikaz primjera savjetovališnog odnosa kroz tehniku psihodrame • Pitanja, komentari, rasprava

  3. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Teorijski dio: • Tko su nedobrovoljni korisnici? • Koja je ulogasocijalnog radnika – savjetovatelja u radu s nedobrovoljnim korisnicima? • Koje vještine i znanja je potrebno uvježba(va)ti i usv(a)ojiti i za uspješan (psiho)socijalni rad i osjećaj osobne i profesionalne kompetentnosti? • Zašto je važno brinuti o sebi kao stručnjaku – pomagaču (održavanje mentalne higijene)?

  4. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA U svakom susretu dvoje ljudi, tako i u savjetovanju, susreću se različiti dijelovi njihovih ličnosti: • “Vanjski” dio – razmjenjuje se u kontaktu s drugima kroz ponašanje, verbalnu i neverbalnu komunikaciju... • “Unutarnji” dio – dio koji se često skriva od drugih (tzv. “ranjeni dio”) koji se sastoji od emocija, iskustava, sustava vrijednosti...

  5. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA • na savjetovateljima je da prepoznaju sadržaj različitih razina komunikacije (verbalna, neverbalna, svjesna, nesvjesna) i pomoćustečenih znanja i vještina pokušajupomoći nekoj osobi ili obitelji u potrebi • u savjetovanju je važno biti otvoren prema svim informacijama (+ i -) koje dolaze od neke osobe • sve informacije zajedno čine cjeloviti mozaik nečijeg života, svih njegovih iskustava i važne su kao smjernice za postavljanje ciljeva savjetovanja

  6. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA DOBRO - VOLJNOST(”s dobrom voljom”) Unutarnji svijet korisnika: • svijest o vlastitom izboru, unutarnja motivacija, suradnja, povjerenje, uključenost • otvorenost, spremnost na ulaganje vremena, energije, volje • osjećaj smisla…

  7. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA NE - DOBRO - VOLJNOST (“ne dobrom/svojom voljom”, “na silu”) Unutarnji svijet korisnika: • otpori • osjećaj prisile, pritiska, nametanja • nepovjerenje, ljutnja, agresija, povlačenje • osjećaj “ovo nema nikakvog smisla”…

  8. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA • (psiho)socijalni rad (savjetovanje/terapija) provodi se kroz odnos s korisnikom (suradni odnos) • za stručnjaka taj odnos je i osoban i profesionalan (uključena su oba aspekta) Pitanja: • Što se događa u odnosu između stručnjaka i korisnika? • Da li se i kako osjećaji i doživljaji korisnika reflektiraju na socijalnog radnika? • Kako razmjena osobnog i profesionalnog sadržaja komunikacije može utjecati na savjetovališni odnos?

  9. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Nedobrovoljni korisnik svaka osoba kod koje je prisutan veći ili manji otpor prema onome što se od njega očekuje u savjetovališnom odnosu (aktivnost, preuzimanje odgovornosti, uključenost...) kao i otpor prema promjenama (održavanje postojeće homeostaze) • Samac • Član obitelji (majka, otac, dijete...) • Obitelj

  10. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Postupci u CZSS u kojima su zastupljeni nedobrovoljni korisnici: • Razvod braka • Odnosi roditelja i djece • Nasilje u obitelji • Postupci lišenja poslovne sposobnosti • ......... Obitelji u kojima su narušeni obiteljski odnosi i međusobna komunikacija

  11. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Što je to što nekog korisnika čini nedobrovoljnim? • nedostatak povjerenja prema stručnjacima, ali i prema ljudima općenito (puno puta su bili povrijeđeni, često od bliskih osoba...) • zatvorenost za uspostavljanje odnosa sa stručnjakom • prebacivanje odgovornosti za svoju nevolju na drugu osobu (roditelji, supruga...) • otpor prema promjenama (održavanje poznate uspostavljene ravnoteže, pa makar bila i negativna)

  12. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA PRIMJERI NEDOBROVOLJNIH KORISNIKA IZ PRAKSE RADA U CZSS

  13. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Primjer 1. Samac • starija i nemoćna osoba živi sama • socijalni radnik procijeni da osoba više ne može sama brinuti o sebi i da joj je potrebna pomoć druge osobe kako bi zadržala osnovni životni standard • predlaže osobi organizaciju pomoći i njege u kući ili smještaj u ustanovu socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj • osoba odbija pomoć...

  14. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Primjeri 2. Član obitelji: • otac obitelji s dvoje maloljetne djece zloupotrebljava alkohol • odnosi u obitelji su jako narušeni i supruga to više ne želi trpiti • obraća se za pomoć socijalnom radniku koji uključuje oca • otac odbija mijenjati svoje ponašanje i nastavlja prekomjerno piti...

  15. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Primjer 3. Član obitelji • majka mlt. djeteta rođenog u izvanbračnoj zajednici pokazuje sklonost depresivnom ponašanju • pasivna je u izvršavanju svojih životnih zadataka i zanemaruje svoje mlt. dijete • socijalni radnik upozorava ju na potrebu aktiviranja (pronalazak posla, odlasci u školu, organiziranje kontakata s ocem djeteta...) • majka uporno nastavlja sa svojim obrascem ponašanja...

  16. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Primjer 4. Član obitelji • Maloljetna osoba (učenik srednje škole) pokazuje poremećaje u ponašanju • uvidom u obiteljsku situaciju saznaje da su odnosi između roditelja i maloljetnika već dulje vrijeme jako narušeni • roditelji se žele uključiti u savjetovanje u CZSS • maloljetnik pokazuje otpor savjetovanju...

  17. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Primjer 5. Obitelj • majka (oko 60 godina) i sin (oko 40 godina) žive sami u zapuštenom stanu, bez struje i vode • susjedi se kontinuirano žale na njihovo ponašanje (majka i sin ih verbalno i fizički napadaju u dvorištu, na balkonu pale stare krpe i gume od čega nastaje jak, crni dim...) • u intervenciju je uključen liječnik opće prakse, policija, socijalni radnik • uopće nema šanse razgovarati s majkom i sinom jer se ne odazivaju na pozive, ne javljaju se na telefon, ne otvaraju vrata...

  18. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA • u CZSS je puno više nedobrovoljnih od dobrovoljnih korisnika • osjećaj da se s njima jako “mučimo” (“gutači energije”) • osjećaj da “stojimo u mjestu” – stalno nešto poduzimamo da im bude bolje u životu, ali “ništa se ne događa” (odnosno ne događa se ono što bi mi htjeli) • kod korisnika se, između ostalog, javljaju i otpori prema: • našim intervencijama (“sve sam poduzela da joj pomognem”) • našim naporima (“ali ja mu samo želim dobro”), • našim očekivanjima (“ona i dalje ostaje s njim u braku”)

  19. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Na koji način raditi s nedobrovoljnim korisnicima? Kako izgrađivati odnos kroz Proces pružanja pomoći? Postmoderna u socijalnom radu: • svaki čovjek je stručnjak za sebe, on sam najbolje zna što mu je potrebno: odgovornost korisnika za vlastitu dobrobit • korisnik bi trebao biti aktivan, uključen i svjestan svoje uloge i odgovornosti u rješavanju vlastite nepovoljne životne situacije (“korisnička perspektiva”, “moć korisnika”)

  20. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Socijalni radnik/savjetovatelj odgovoran je za osiguravanje procesa, ane za rezultat. U procesu pružanja pomoći savjetovatelj će koristiti svoja znanja i vještine kako bi: • uspostaviodijalog s korisnikom • stvorio odnos • zajedno s korisnikom • istraživao mogućnosti mijenjanja njegovog života Socijalni radnik je istraživač, a ne osoba koja daje “gotove recepte”.

  21. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA VJEŠTINE POTREBNE ZA PSIHOSOCIJALNI RAD S KORISNICIMA

  22. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA • aktivno slušanje – “čujem i razumijem što mi korisnik govori” • empatija – “suosjećam s korisnikom; razumijem koji osjećaji ga opterećuju” • poštivanje – “poštujem korisnika kao jedinstveno i neponovljivo ljudsko biće” • tolerancija – “svjesno toleriram neka korisnikova ponašanja koja me smetaju jer znam da to nije usmjereno na mene osobno već je to dio njegovog iskustva s drugim ljudima”

  23. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA • zainteresiranost – “stvarno me zanima tko je ta osoba koja sjedi ispred mene; koje potencijale ima i kako ih može upotrijebiti da poboljša kvalitetu svog života” • prihvaćanje – “iako se osobno ne slažem s njezinim izborom prihvaćam to kao njezinu odluku” (npr. žena se ne želi razvesti od muža alkoholičara koji ju zlostavlja – ima li pravo ostati u tom braku? imam li ja, kao socijalna radnica, pravo osjećati se dobro s tom njezinom odlukom?)

  24. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA • otvorenost za različitost – “uopće ne mogu shvatiti što joj to treba, ali dobro... to je njezin život i njezin izbor... ona zna što ja mislim o tome” • govor tijela (neverbalna komunikacija) – “kakve poruke šaljem korisniku svojim držanjem, načinom sjedenja, pokretima...” “što mogu “pročitati” iz korisnikove neverbalne komunikacije” • pružanje podrške – “prepoznajem ono što je korisnik danas uvidio/shvatio kod sebe i to ću mu reći”

  25. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA • autentičnost – socijalni radnik poznaje sebe, svoje vrijednosti i stavove i zastupa ih uz poštivanje i uvažavanje korisnika • jasnoća - imamo pravo korisniku reći što mislimo (iz pozicije stručnjaka, osobe koja zna nešto više) i konfrontirati korisnika sa vlastitim stavovima i vrijednostima, ali mu ih ne smijemo nametati

  26. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA • savjetovatelj treba razvijati dobar kontakt sa sobom (unutarnji dijalog) – pomoć u vođenju i usmjeravanju procesa pružanja pomoći • kontinuirana edukacija tijekom i nakon završetka studija • supervizija vlastitog psihosocijalnog rada

  27. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA • CILJ RADA s nedobrovoljnim korisnicima – “pretvoriti” ih u dobrovoljne korisnike • korištenjem znanja i vještina • uspostavljanjem odnosa povjerenja s korisnikom • socijalni radnik/savjetovatelj bi trebao moći osigurati uvjete u kojima će sam korisnik prepoznati za sebe neku dobrobit što će ga dalje motivirati na uključivanje u proces osobne promjene

  28. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA PSIHODRAMSKI PRIKAZ MOGUĆE SITUACIJE IZ SAVJETOVALIŠNOG SETTINGA

  29. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA Scenarij : • u savjetovalište dolazi majka srednjoškolca; • žali se na njegovo ponašanje kod kuće (zatvoren je u sobu; stalno spava ili je na kompjuteru, igra igrice, ne uči, ne posprema, počeo je pušiti, a majka sumnja i da koristi i neke druge psihoaktivne supstance...) • majka traži pomoć u odgoju...

  30. (PSIHO)SOCIJALNI RAD S NEDOBROVOLJNIM KORISNICIMA HVALA NA PAŽNJI

More Related