ODLAGALIŠTE OTPADA “GORJAK” U KRAPINI – PRIKAZ PROJEKTA

1. ODLAGALIŠTE OTPADA “GORJAK” U KRAPINI– PRIKAZ PROJEKTA Martina Cvjetičanin, dipl.ing.građ. prof.dr.sc. Mensur Mulabdić, dipl.ing.građ. Danko Fundurulja, dipl.ing.građ. www.ipz-uniprojekt.hr

2. Uvod • Uobičajeno se sanacija postojećeg odlagališta provodi na zauzetom prostoru odlaganja • Ponekad se isplati provjeriti i druge koncepte, naročito u sljedećim slučajevima: • kada se očekuje da će količine otpada biti veće od kapaciteta odlagališta • Kada okolnosti u okolišu i odlagalištu omogućuju primjenu drugih koncepata – nestandardnih, ali isplativih i dugoročno povoljnijih • Takva je situacija opisana u ovome radu na slučaju odlagališta “Gorjak” u Krapini www.ipz-uniprojekt.hr

3. Osnovno o odlagalištu • Odlagalište komunalnog otpada “Gorjak” koristi se od 1976. g. za potrebe odlaganja otpada s područja Grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj • Projektnom dokumentacijom iz 2004.g. predviđena je sanacija odlagališta s nastavkom odlaganja do izgradnje novog odlagališta na razini županije • Kao godina konačnog zatvaranja uzeta je 2010. g. • Osnovne karakteristike lokacije: • smještena unutar sitnozrnastih taložina panonske starosti (kvarcni glinoviti pijesci) – nema infiltracije površinskih voda u podzemlje – prevladava površinsko otjecanje • ne nalazi se u vodozaštitnom području • na strmini u neposrednoj blizini kamenolama, u prirodnoj udolini između dva brežuljka • otpad se odlaže na platou u gornjoj zoni lokacije • vrlo strmi pokos odloženog otpada – obrušava se niz prirodni pokos terena • visinska razlika terena na kojem je smješteno odlagalište je cca 60m www.ipz-uniprojekt.hr

4. Novi zahtjevi • Vijek rada odlagališta potrebno je produljiti do početka rada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom SZ Hrvatske “Piškornica” – osigurati dovoljni volumen • Provedena je analiza uvjeta korištenja lokacije i tehničkih zahtjeva za izvedbu sanacije postojećeg odlagališta otpada • Ideja da se pristupi novom konceptu sanacije i izgradnje odlagališta – obuhvatiti prostor koji nije bio predviđen postojećom projektnom dokumentacijom www.ipz-uniprojekt.hr

5. Stari i novi koncept • Stari koncept – problemi: • Nedostatni raspoloživi volumen • Skupa i tehnički osjetljiva izvedba slojeva odlagališta • Pojava nestabilnosti na pokosu prema podnožičnoj udolini • Novi koncept – rješenja: • Proširenje na udolinu ispod postojećeg odlagališta • Formiranje novog platoa www.ipz-uniprojekt.hr

6. www.ipz-uniprojekt.hr

7. Tehničke karakteristike starog i novog koncepta www.ipz-uniprojekt.hr

8. Stari i novi koncept – karakteristični presjek www.ipz-uniprojekt.hr

9. Novo odlagalište • Novim je konceptom predviđeno sljedeće: • Postojeće tijelo odlagališta (gornja ploha) se zatvara bez mogućnosti daljnjeg odlaganja otpada • Otvara se nova ploha u podnožju i spaja s postojećim dijelom odlagališta u konačnu jedinstvenu cjelinu • Projektirani nagib pokosa konačnog odlagališta ublažava se na 1:3 • Povećava se površina saniranog i zatvorenog tijela odlagališta na cca 2,6 ha • Mijenja se sadržaj i dispozicija ulazno – izlazne zone www.ipz-uniprojekt.hr

10. Novoplanirana ploha • Osnovni elementi: • nasipi (temeljni – nožični i tehnološki) • temeljni brtveni sustav (donji brtveni sloj) • drenažni sustav • bokovi nove zone odlagališta • završni pokrovni sloj www.ipz-uniprojekt.hr

11. www.ipz-uniprojekt.hr

12. Nasipi www.ipz-uniprojekt.hr

13. Temeljni brtveni sustav – donji brtveni sloj • dno novoplanirane plohe uređuje se kao vodonepropusno • ploha se izvodi u dvostrešnom padu • razdjelnim (podužnim) nasipom formiraju se 2 kazete s odvojenim drenažnim sustavima – spajaju se u kontrolnom šahtu – vodama se može upravljati bez / uz međusobno miješanje • kad obje plohe budu u funkciji odlaganja, drenažne vode s obje kazete u šahtu će se spajati u jednu cijev koja procjedne vode odvodi u sabirni bezen • Privremeni sustav za odvodnju oborinskih voda • izvodi se ispod temeljnog sustava • služi za za odvodnju oborinskih voda koje dotječu s pokosa • osigurava rad u suhom na temeljnoj plohi novog dijela odlagališta • Bit će blokiran kad se izgradnjom novog dijela odlagališta iza tehnološkog nasipa omogući prihvat tih voda www.ipz-uniprojekt.hr

14. Bokovi nove zone odlagališta • sastoje se od tvrdih i slabo propusnih naslaga gline, lapora i meke stijene • na bokovima se kao dodatna nepropusna barijera ugrađuje bentonitni tepih • strmi pokosi bokova omogućit će brzo otjecanje filtrata, ali će povećati trenje na brtveni sustav od slijeganja otpada • predviđena je etažna izvedba sidrenja brtvenog sustava, što će pomoći da se sila od trenja prenosi na manjim etažama sa višestruko sidrenim dionicama u brtvenom sustavu Posebna izvedba drenaže u bočnim pokosima u izgradnji odlagališta • svaka 2m visine izvodi se zasječeni kanal u kojem se sidri bentonitni tepih • kanal se zapunjava drenažom – odvodi dospjelu vodu s pokosa prema donjem dijelu odlagališta - spriječena je njena pojava u odlagalištu • Osigurana je postupna izvedba bočnog nepropusnog sustava i sidrenje bentonitnog tepiha u etažama po visini • Nema potrebe za izvedbom čitavog bočnog sustava odjednom (skupo i podložno oštećenjima kroz vrijeme dok se ne postigne ukupna visina odlagališta) www.ipz-uniprojekt.hr

15. www.ipz-uniprojekt.hr

16. Završni pokrovni sloj • Izvodi se u nagibu 1:3, čime se osigurava njegova stabilnost u uvjetima velike duljine pokosa • Konačna odvodnja oborinske vode (nakon zatvaranja odlagališta) osigurana je obodnim kanalima www.ipz-uniprojekt.hr

17. Ulazno – izlazna zona Promijenjen je sadržaj i dispozicija zone: • otkupom novih čestica spojna (prilazna) cesta je smještena unutar ograde • osiguran je prostor za ugradnju vage • prilazna cesta i područje prališta i sabirnog bazena zahtijevaju izvedbu potpornih konstrukcija i zaštitu vodotoka • potporni se zidovi izvode od kamena i gabiona – zahtijeva se otpornost na bujuce koje se mogu pojaviti u potoku www.ipz-uniprojekt.hr

18. Zaključak • U slučaju sanacije i osposobljavanja odlagališta u Krapini pokazalo se da se iskorištavanjem prirodne udoline ispod odlagališta može riješiti i problem osjetljive stabilnosti pokosa postojećeg odlagališta i osigurati urednije i pogodnije odlaganje veće količine otpada u budućnosti • Takav je pristup zahtijevao rješavanje prostornih, tehničkih i tehnoloških zadataka u nestandardnom obliku • Investitor je pozdravio inicijativu za novi koncept i podržao novo rješenje • Racionalno projektiranje odlagališta otpada je zahtjevan zadatak i klasična se rješenja i koncepti uvijek mogu unaprijediti uz dobra inženjerska rješenja, na dobrobit zajednice i investitora www.ipz-uniprojekt.hr

19. ODLAGALIŠTE OTPADA “GORJAK” U KRAPINIPRIKAZ PROJEKTA Hvala na pažnji ! Martina Cvjetičanin, dipl.ing.građ. prof.dr.sc. Mensur Mulabdić, dipl.ing.građ. Danko Fundurulja, dipl.ing.građ. www.ipz-uniprojekt.hr