ECTS

1. ISLAMSKI PEDAGOŠKI FAKULTET U ZENICI ECTS EVROPSKI SISTEM PRENOSA BODOVA U VISOKOM ŠKOLSTVU

2. Šta je uticalo na pokretanje aktivnosti ka reformi visokog obrazovanja u Evropi? • Proces približavanja evropskih zemalja u političkom, ekonomskom, trgovinskom, kulturnom i drugim oblastima posebno je intenziviran i unaprijeđen u području visokog obrazovanja u posljednjih desetak godina, premda se prvi pokušaju javljaju još sredinom 1980-tih godina. Taj proces je dodatno podstaknut padom Berlinskog zida 1989. godine i raspadom komunizma u zemljama centralne i istočne Evrope.

3. Nekako u isto vrijeme su se sastali rektori nekoliko najstarijih i najuglednijih evropskih univerziteta u Bologni (Italija) i donijeli 1989. godine Magna Charta Universitatum (Veliku univerzitetsku povelju).

4. Ovaj dokument je istakao potrebu za većom saradnjom među univerzitetima širom Evrope, prije svega poticanjem razmjene između pripadnika akademske zajednice – studenata, saradnika, nastavnika, kao i osoblja iz administrativnih službi – u vidu kraćih i dužih predavačkih i/ili istraživačkih gostovanja nastavnog osoblja, a posebno među studentskom populacijom nastavkom studiranja izvan matičnog univerziteta.

5. Magna Charta Universitatum, Bologna, 1988. • Lisabonska konvencija, 1997. • Svjetska konferencija o visokom obrazovanju, Pariz, 1998. • Sorbonska deklaracija, Pariz, 1998. • Bolonjska deklaracija, 1999.

6. Izvornih 30 zemalja-članica • Izvorne potpisnice (Bologna 1999) – 30 zemalja: • Austrija, Belgija (francuska zajednica), Belgija (flamanska zajednica), Bugarska, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka Republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Velika Britanija.

7. Berlin, 2003. godine • Bosna i Hercegovina je 18. 09. 2003. godine zvanično pristupila i postala članica Bolonjskog procesa zajedno sa Albanijom, Vatikanom, Andorom, Rusijom , SiCG-om i Makedonijom.

8. Bolonjska deklaracija, 1999. • Uvođenje bodovnog sistema - kao što je CTS/ ECTS / ACTS / CATS sistem - kao prikladnog sredstva u unapređenju najšire razmjene studenata. Bodovi se mogu postizati i van visokoškolskog obrazovanja, uključujući i cjeloživotno učenje.

9. Bod, kredit ili poen? • Najbliži izraz u našem jeziku je ‘studijski bod’ iako se u praksi kod nekih naših susjeda jednako koriste i ‘kredit’ i ‘poen’. • U novije vrijeme se sve više koristi i skraćenica EC(A)TS – EuropeanCredit (Acumulation)TransferSystem /‘i:si:ti:es’/ /Evropski sistem (akumulacije i) prenosa studijskih bodova/

10. ECTS sistem bodovanja • olakšava institucijama priznavanje rezultata studenata u savladavanju određenog programa studija putem upotrebe opšteprihvaćenih mjera – bodova/kredita i ocjena i obezbjeđuje jedinstven pristup u tumačenju nacionalnih sistema visokog obrazovanja širom Evrope. • Upotreba ECTS bodova omogućava procjenu ukupnog opterećenja studenta prilikom savladavanja nekog dijela studijskog programa, ali ne i toga kako je student savladao to gradivo. Ocjene, izražene paralelno primjenom lokalnog načina ocjenjivanja, kao i ECTS ocjene predstavljaju mjerilo postignutog uspjeha.

11. Šta su ECTS bodovi? • ECTS bodovi su brojčana vrijednost (između 1 i 60) koji se dodjeljuju predmetima/kursevima da bi se opisao koeficijent opterećenja studenta prilikom savladavanja predviđenog gradiva. Oni oslikavaju količinu rada koju svaki predmet/kurs zahtijeva u odnosu na ukupnu količinu rada koja je potrebna da se završi cijela godina studija u određenoj instituciji, tj. predavanja, praktičan rad, seminari, konstultacije, rad na terenu, samostalno učenje i ispite ili druge aktivnosti procjenjivanja postignutog uspjeha. Dakle, ECTS bodovi predstavljaju cjelokupan rad studenta, a ne samo vrijeme provedeno u nastavi.

12. Kako se dodjeljuju ECTS bodovi? • ECTS je baziran na principu da je 60 bodova mjera za opterećenje redovnog studenta tokom jedne akademske godine (po 30 bodova u semestru).Opterećenje redovnog studenta koji pohađa program u Evropi u većini slučajeva iznosi između 1500 i 1800 sati na godinu i tada je jedan bod jednak 25 do 30 sati rada. • Na primjer, ukoliko neki predmet nosi 6 ECTS bodova, to znači da je za njega (u prosjeku) potrebno oko 180 sati ukupnog rada, uključujući predavanja, vježbe, seminarski rad, konsultacije i sve druge projekte predviđene silabusom predmeta.

13. ECTS bodovi se mogu dobiti samo nakon uspješnog ispunjenja nužnih radnih obaveza studijskog programa te procjene ostvarenih ishoda učenja. • Bodovi su dodijeljeni svim edukacijskim komponentama jednog programa obaveznim i izbornim predmetima, zatim modulima, kursevima, stažiranju, radu na disertaciji itd. i odražavaju količinu rada potrebnog za svaku komponentu da bi se postigli pojedini ciljevi ili ishodi učenja u odnosu na količinu rada potrebnu da bi se uspješno završila cijela godina.

14. Način polaganja ispita i ispitni rokovi • Rad studenata se prati putem različitih formi ocjenjivanja i dodjeljuju im se poeni tokom izvođenja nastave, a finalni ispiti se organizuju u januaru (za predmete iz zimskog semestra) i junu (za predmete iz ljetnog semestra). • Ocjenjivanje se vrši prema silabusu predmeta kojeg su definirali predmetni profesori. Na početku školske godine studenti su od strane predmetnih profesora upoznati sa sadržajem silabusa predmeta i sistemom ocjenjivanja.

15. U toku nastave studenti skupljaju poene. Ti poeni se dodjeljuju za prisustvo nastavi, aktivnost studenta, konsultacije, seminarski rad, kolokvij, kao i specifične zadatke koje definira predmetni profesor. U tom periodu student može osvojiti od 0 do 40 bodova. Da bi stekao pravo na polaganje završnog dijela ispita, student u toku nastave mora sakupiti barem 20 poena. • Završni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita, od kojih svaki nosi po 30 poena, tako da student može osvojiti iz jednog predmeta maksimalno 100 poena.

17. Pravila „Criterion“ sistema nalaže da je donji prag poena za prolaznu ocjenu 60, a definirani su rasponi za pojedine ocjene i lokalne i ECTS, a to je: • 60-64 poena – ocjena 6/E; • 65-74 poena – ocjena 7/D; • 75-84 poena – ocjena 8/C; • 85-94 poena – ocjena 9/B; • 95-100 poena – ocjena 10/A.

18. Iz navedenog se može vidjeti da student koji izlazi samo na integralni završni dio ispita i tu osvoji maksimalan mogući broj bodova (30 pismeni i 30 usmeni) može dobiti ocjenu 6/E, ukoliko nije osvojio poene u toku nastave. • Završni integralni ispit može postojati kao kategorija u silabusu, može sadržavati pitanja iz kompletnog gradiva, ali ne može nositi 100% završnu ocjenu. Također, neki predmet može biti da nema integralnog ispita, nego da se sastoji od dva parcijalna ispita. U tom slučaju drugi parcijalni se održava u terminu finalnog ispita.

19. Dopunska nastava i popravni ispiti • Nakon finalnog ispita se za studente koji ne uspiju položiti ispit organizira dopunska nastava i popravni ispit. U ovom periodu se ne ponavljaju predavanja u klasičnom smislu, već se kroz različite oblike rada (predavanja, vježbe, konsultacije, seminare, prezentacije i sl.) studentima daje mogućnost da poprave ocjenu (dobiju prolaznu ocjenu ili poprave već dobijenu prolaznu ocjenu. • Ukoliko student nije zadovoljan sa ocjenom dobijenom na pismenom dijelu ispita, dužan je javiti se predmetnom nastavniku u roku od 24 sahata od objavljivanja konačnih rezultata, kako bi mogao pristupiti popravnom ispitu.

20. Ključni ECTS dokumenti • Informacijski vodič/Katalog predmeta • ECTS Studentski prijavni list • ECTS Ugovor o učenju / ECTS Learning Agreement (sporazum) • ECTS Potvrda priznavanja /Recognition Sheet • ECTS Prijepis ocjena (transcript of records)

21. Informacijski vodič/Katalog predmeta • Namijenjen je nastavnicima i studentima kako bi olakšao razumijevanje i usporedbu programa studija te pružio esencijalne institucionalne, akademske i praktične informacije. • Informacijski paket/Katalog predmeta sadržava sljedeće elemente:. • Informacije o Instituciji – program i nastavni plan, opis institucije, pravila, dodjeljena kvalifikacija, uvjeti prijave, obrazovne i profesionalne ciljeve, ali i • Informacije za studente da bi se odlučili da studiraju na određenoj instituciji, kao što su troškovi življenja, smještaj, hrana, medicinske usluge itd.

22. Studentski prijavni list • ECTS studentski prijavni list razvijen je za mobilne studente koji će provesti određeni dio vremena studirajući na sveučilištu u stranoj zemlji. Studenti koji namjeravaju završiti studij na drugom univerzitetu upisati će se po pravilima dotične institucije. • Studentski prijavni obrazac sadrži i sve najvažnije informacije o mobilnom studentu koje su potrebne potencijalnom univerzitetu domaćinu. U slučaju da institucija zahtijeva dodatne informacije (npr.smještaj, posebni zdravstveni zahtjevi, itd.) od dolazećih studenata, trebala bi to tražiti na zasebnom formularu.

23. Ugovor o učenju - Learning agreement • ECTS Learning agreement (LA)ili Ugovor o učenju je razvijen za mobilne studente koji provode određeni dio vremena na studiju na stranom univerzitetu • Learning agreement sadrži listu predmeta ili modula koje student namjerava pohađati.Za svaki predmet/modul naveden je naslov, šifra i ECTS bodovi. • Learning agreement garantira studentu prijenos bodova za uspješno završene predmete.

24. Prepis ocjena • ECTS prepis ocjena koristi se kako bi se dokumentirao radni učinak studenta u određenom periodu, navodeći predmete ili module koje je student pohađao, dobivene bodove, dobivene ocjene i po mogućnosti komparabilne ECTS ocjene. Ovo reflektira količinu rada te kvalitetu studentovih postignuća. • Prepis ocjena omogućava standardni format za evidentiranje svih programskih aktivnosti studenata.To je neophodni instrument za akademsko priznavanje.

25. Dodatak diplomi (diploma supplement) • Dodatak diplomi je dokument koji dodatno objašnjava kvalifikaciju, te ga izdaju institucije visokog obrazovanja. Kroz taj se dokument objašnjava diploma, za koju je moguće da je transparentna ili razumljiva samo u određenoj zemlji. Ako je pravilno popunjen, diploma supplement olakšava realnu procjenu bilo kojeg stupnja ili kvalifikacije. • Dodatak diplomi je vezan uz kvalifikaciju. On nadopunjava formalnu diplomu koja potvrdjuje stupanj kvalifikacije ili diplome. On pokriva cijeli program studija (npr.prvi,drugi ili treći ciklus).