1 / 53

Upravljanje projektnim ciklusom Uvod u projektni pristup i financiranje

Upravljanje projektnim ciklusom Uvod u projektni pristup i financiranje Ranko Milić, M.Sc.E.E. , Cluster CEDRA Split & Eupolis grupa d.o.o. Hvar, 27. svibnja 2014. Ciljevi edukacije. Shvatiti prirodu EU fondova i načine na koji funkcioniraju

etoile
Download Presentation

Upravljanje projektnim ciklusom Uvod u projektni pristup i financiranje

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Upravljanje projektnim ciklusom Uvod u projektni pristup i financiranje Ranko Milić, M.Sc.E.E., Cluster CEDRA Split & Eupolis grupa d.o.o. Hvar, 27. svibnja 2014.

  2. Ciljevi edukacije • Shvatiti prirodu EU fondova i načine na koji funkcioniraju • Razumjeti vrste projekata i programa, te mogućih prijavitelja za natječaje • Naučiti se snalaziti po informacijama na Internetu • Razumjeti pojam upravljanja projektnim ciklusom i načine kako ga koristiti • Razumjeti važnost i modele suradnje i partnerstva na projektima • Naučiti osmišljavati projektne ideje prema zahtjevima EU natječaja • Uspostaviti bazu/zalihu projektnih ideja prihvatljivih za EU i dr. fondove • Stvoriti kriterije prioritizacije • Uspostaviti modele i alate podrške realizaciji prioritetnih projekata LAG-a • Pomoći privlačenju što više novca za projekte LAG-a

  3. Stručni tim • Voditelji edukacije: Tonći Lučić, Metaconsulting Split i Ranko Milić, Eupolis grupa Split • Ranko Milić, mag. inž., direktor, savjetnik za inovacijski, projektni i strateški razvoj, od 1995. • CEDRA Split, osnovan odlukom LPZ SDŽ, rezultat više EU projekata • Koordinator pripreme EU projekata LPZ SDŽ, 4 nagrade i priznanja za projekte Northland, PETRA (najbolji projekti), StellaPolaris (najbolja udruga, primjer dobre prakse EU projekata) • Tim od 20-ak stručnih suradnika iz svih sektora • Više od 550 milijuna kuna ukupne vrijednosti projekata u obradi • Preko 250 milijuna Kn odobreno za financiranje (inovacijski, socijalni, projekti turističke i poduzetničke infrastrukture, poslovni sektor…) • EU fondovi, državna sredstva, Svjetska banka, privatni ulagači

  4. Upoznavanje sudionika • Ime i prezime • Mjesto boravka • JLS/institucija/organizacija/tvrtka/OPG/udruga/zadruga • Dosadašnje iskustvo u EU fondovima • Očekivanja od današnje radionice • Interesi/potrebe/projekti za pripremu i realizaciju

  5. Što su EU fondovi? • Sredstva poreznih obveznika građana EU • Dio zajedničkog proračuna EU • Namjenski programi • EU – davatelj sredstava (RH – sufinanciranje) • Prosječno godišnje: do sada oko 150 milijuna EUR, sada 1,12 milijarda EUR • IPA: priprema i vježba za strukturne fondove • Razdoblje 2014.-2020.: ukupno 11,7 milijardi eura samo za Hrvatsku • Služe javnom interesu, ali privatni interes se može uklopiti u javni

  6. EU fondovi: sinonimi • programi, instrumenti, fondovi, darovnice, grantovi • financijske alokacije => pomoć usmjerena na određene teme, odnosno prioritete

  7. Dvije vrste koristi od fondova • Grants (darovnice): za specifične projekte po objavi poziva za projektne prijedloge (Call for Proposals), dio sredstava ide iz EU, dio iz drugih izvora • Public contracts (javni ugovori): za kupovinu roba, usluga i radova za potrebe EU institucija i poslovanja => ugovori se dobivaju na osnovi javnih natječaja (Call for Tenders) za studije, IT opremu, tehničku podršku, obuku, savjetovanje, organizacije konferencija i sl.

  8. Tko sve može koristiti EU fondove? • Male tvrtke: mogu dobiti darovnice, kredite i garancije • Nevladine organizacije/organizacije civilnog društva: mogu koristiti darovnice ako djeluju na realizaciji EU politika (npr. zapošljavanje, okoliš, ljudska prava itd.) • Lokalne, regionalne i nacionalne uprave i javne institucije: ulaganje u infrastrukturu, izgradnju kapaciteta, rješavanje ključnih razvojnih pitanja • Mladi ljudi: mogu dobiti potporu za cjeloživotno obrazovanje (Erasmus) i mladi na djelu (Youth in Action) sufinanciranje projekata mladih i za mlade (aktivizam, volontiranje, multikulturalnost) • Istraživači: poticanje suradnje, istraživanje, razvoj i komercijalizacija inovacija, razvoj kapaciteta i sl. • Poljoprivrednici: poticaji => potrebno poštivanje standarda zaštite okoliša, sigurnost životinja i hrane, itd.

  9. Upravljanje fondovima • Više od 76% EU proračuna upravljaju zemlje članice • Programima upravljaju različita tijela upravljanja – tzv. ugovorna tijela => cilj je decentralizacija i približiti novac krajnjim korisnicima

  10. Kako se planiraju sredstva za EU fondove za RH? Okvir za korištenje sredstava po ulasku RH u Europsku uniju: EU kohezijska politika i njezini instrumenti (strukturni fondovi i kohezijski fond) PROGRAMIRANJE Postupak izrade strateških i programskih dokumenata koji predstavlja osnovu za korištenje ESI fondova u idućoj sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi. Njime se utvrđuju: • Nacionalni razvojni ciljevi • Prioritetna područja ulaganja • Financijske alokacije • Odgovorna tijela za upravljanje EU fondovima

  11. Zašto programiranje? EU sufinancirani projekti trebaju biti dio ili usuglašeni s: • Nacionalnim razvojnim politikama • Vladinim programima i mjerama • EU i državnim razvojnim strateškim dokumentima • Razvojnim prioritetima i programima nevladinih aktera (npr. organizacija civilnog društva kao sektora, gospodarstva, strukovnih udruženja...)

  12. Programiranje 2014.-2020. Tri operativna programa: 1) OP radnog naziva „Konkurentnost i kohezija” - pokriva ulaganja Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda (prvenstveno tematski ciljevi 1-7) 2) OP radnog naziva „Ljudski resursi” - pokriva ulaganja Europskog socijalnog fonda (prvenstveno tematski ciljevi 8-11) 3) OP „Tehnička pomoć” (svi tematski ciljevi) - slijedi utvrđivanje prioriteta i mjera u okviru pojedinih OP EK

  13. Grupiranje ideja • Napraviti bazu projektnih ideja • Odabrati projekte na kojima ćemo raditi u malim timovima ili samostalno • Definirati ciljeve projekata • Tijekom prezentacija dostupnih fondova razmisliti o mogućim izvorima financiranja

  14. Vrste pomoći • Pomoć trećim zemljama • CARDS 2000-2006: Community Assistance For Reconstruction, Development and Stabilisation (Zapadni Balkan: 2000-2006 – 5 milijardi EUR-a) • EIDHR: European Initiative for Democracy and Human Rights • CBC: Cross-Border Cooperation • Pomoć zemljama kandidatkinjama - pretpristupna pomoć • Pomoć zemljama članicama

  15. Pomoć zemljama kandidatkinjama • Phare: Pologne Hongrie Aide à la reconstruction économique, Poljska i Mađarska - pomoć za ekonomsku obnovu koje su koristile zemlje srednje i istočne Europe od 1997.-2006.: u HR 2005. i 2006. ukupno 167 milijuna eura • ISPA: Instrument for Structural Policies for Pre-Accession - instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju => prioritetni problemi vezani uz okoliš i promet u državama srednje i istočne Europe. 2005.-2006. za RH ukupno 60 milijuna eura • SAPARD: Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development – Posebni pretpristupni program za poljoprivredu i ruralni razvitak 1999-2006, u HR povučeno 25 milijuna eura • IPARD:Instrument for pre-accession assistance for rural development (2007-2013)

  16. IPA EU FONDOVI – Pregled dosadašnjeg korištenja sredstava CARDS 2000. - 2004. PHARE ISPA SAPARD 2004. – 2006. 229,6 mil € 2007. – 2013. 910,20 mil € STRUKTURNI FONDOVI I KOHEZIJSKI FOND 2014.-2020. >10 mlrd €

  17. 1.7.2013.

  18. Pomoć zemljama članicama • Strukturni fondovi • Kohezijski fondovi • Programi zajednice

  19. Strukturni fondovi • Ulaskom RH u EU, umjesto pretpristupnih fondova • Za razliku od financijskog okvira za IPA, strukturni fondovi osim što su više od 10 puta izdašniji, biti će i mnogo širi po obuhvatu (prihvatljivim projektima) i po korisnicima (prihvatljivim podnositeljima prijedloga) • Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. • Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva.

  20. SF: obujam i ciljevi Ukupna financijska alokacija za instrumente je308 milijardi eura od 864 miljardi eura ukupnog proračuna EU.  Ciljevi instrumenata su: • konvergencija • regionalna konkurentnost i zapošljavanje te • teritorijalna suradnja.

  21. SF - vrste Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu: • Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) • Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF) • Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF) • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) • Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF)

  22. Europski socijalni fond • Europski socijalni fond (ESF) - glavni instrument EU usmjeren na poticanje poduzetništva, pružanje pomoći posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti zapošljavanjaza sve građane EU-a • temelji se na ulaganju u ljudske resurse – posloprimce, mlade ljude i one koji su u potrazi za poslom • godišnje 10 milijardi euraza poboljšanje izgleda građana za pronalaženje posla, a naročito onima koji se teško zapošljavaju • prioriteti: unapređenjezapošljivosti ciljnih skupina, pružanje pomoći poduzećima u uvođenju novih načina poslovanja, bolji pristup zapošljavanjuprilagodbom i uvođenjem novih programa obrazovanja i cjeloživotnog učenja radi stjecanja novih vještina, podrška zapošljavanju osoba iz skupina u nepovoljnom položaju. Taj se aspekt odvija u sklopu jačanja „socijalne uključenosti“ => zapošljavanje igra značajnu ulogu u boljoj integraciji ljudi u društvo i svakodnevni život.  • http://ec.europa.eu/esf/main.jsp?catId=46&langId=hr&theme=544&list=0

  23. Europski fond za regionalni razvoj Cilj: jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU-a. Fond pridonosi svim trima ciljevima regionalne politike: 1. U sklopu cilja Konvergencija, usredotočen na modernizaciju i diverzifikaciju gospodarskih struktura te očuvanje ili otvaranje novih, održivih radnih mjesta.    2. U sklopu cilja Regionalna konkurentnost i zapošljavanje, pruža potporu strategijama održivog razvoja, s naglaskom na zapošljavanje. Glavni prioriteti su: •  jačanje regionalnih kapaciteta za istraživanje i tehnološki razvoj, podržavanje inovativnosti i poduzetništva •  čišćenje zagađenih područja, povećavanje energetske učinkovitosti, promicanje čistog javnog prijevoza u gradovima •  bolje usvajanje i učinkovita upotreba ICT-a, naročito od strane MSP 3. U sklopu cilja Europska teritorijalna suradnja, pruža potporu za izradu transnacionalnih zajedničkih strategija za održivi teritorijalni razvoj prekograničnih područja.

  24. Kohezijski fond • Uspostavljen 1993. za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša. 2007. – 2013. vrijednost oko 55 milijardi eura. Proračun: • Do kraja 2013., za HR: 655 milijuna eura - kroz OP Okoliš do kraja 2013. 149,8 milijuna eura, a u razdoblju od 2014. do 2020., oko 8 milijardi eura iz ovog fonda.  Korisnici: • Uglavnom financiranje velikih nacionalnih projekata čiji su korisnici tijela javne vlasti, prilike za poslovni sektor kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku dobara i usluga, obavljanje građevinskih radova, izradu studija i slično.  Aktivnosti: • Potpore prema ekonomiji s niskom razinom ugljičnog dioksida  • Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanje rizika  • Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa  • Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturnim mrežama

  25. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj Cilj: jačanje EU politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Razdoblje: 2007. -2013.: Proračun: 96,4 milijardi eura Prioriteti: • jačanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima, zaštita okoliša izvan urbanih područja, • poticanje diverzifikacije ruralnog gospodarstva. Aktivnosti koje se podupiru povezane su s mjerama grupiranim oko četiri osi: • konkurentnost (strukovno osposobljavanje i informativne aktivnosti, programi koji promiču pomaganje mladim poljoprivrednicima, modernizacija poljoprivrednih i šumskih posjeda i povećavanje njihove komercijalne uspješnosti, poticanje poljoprivrednika da sudjeluju u programima koji promiču kvalitetu hrane itd.), • okoliš, kvaliteta života (aktivnosti usmjerene na obnavljanje i razvoj sela te očuvanje i najbolje korištenje ruralne baštine), • LEADER - poticanje ruralnog stanovništva i lokalnih čimbenika, uključujući i lokalnu upravu, na mobilizaciju u svrhu razmatranja potencijala područja u kojem žive te njihovo pretvaranje u izradu i primjene razvojnih strategija.

  26. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj:korisnici • Poljoprivredni gospodarski subjekti • Poljoprivredne organizacije • Udruge u poljoprivredi i ruralnom razvoju • Sindikati • Udruge za zaštitu okoliša • Organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije • Udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi…

  27. Europski ribarski fond • osigurava sredstva ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem njihove prilagodbe promjenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti. • Razdoblje: 2007. -2013.: proračun: 4,3 milijardi eura Ciljevi • jačanje konkurentnosti i sposobnosti opstanka u ribarskom sektoru • promicanje ekološkog ribarstva i metoda proizvodnje • poticanje održivog razvoja u ribarskim područjima

  28. Europski ribarski fond • Aktivnosti koje zadovoljavaju kriterije za potporu • prilagodba flote (npr. potpora odbacivanju neupotrebljivih ribarskih brodica), • akvakultura, prerada i marketing te ribarenje u unutrašnjim vodama (npr. potpora prijelazu na ekološke metode proizvodnje), • mjere od zajedničkog interesa (npr. za poboljšanje sljedivosti ili etiketiranja), • održivi razvoj ribolovnih područja (npr. za potporu diverzifikacije gospodarstva), • tehnička pomoć financiranju administracije fonda. Tko ima pravo zatražiti sredstva • Gospodarski subjekti i udruge u državama članicama

  29. PROCES PLANIRANJA PROGRAMA Pretpristupni programi Strukturni fondovi • Veće stope sufinanciranja • Značajna uključenost EK u pripremu programa i projekata • Sadržaj: pretpristupni prioriteti i “mini” strukturni fondovi • Nacionalno sufinanciranje svih projekata. Integriranje procesa planiranja sa nacionalnim razvojnim planiranjem i pripremom državnog proračuna. • Sadržaj: projekti koji potiču gospodarski i socijalni razvoj (Smjernice EK za koheziju, Lisabonska agenda). • Pregovori s EK o operativnim programima. Detalji provedbe na državi članici. • Obveza ex-ante evaluacije

  30. VRSTE PROJEKATA Pretpristupni programi Strukturni fondovi i Pravovremena priprema infrastrukturnih projekata! • CARDS/PHARE/IPA 1 • Tehnička pomoć (usklađivanje propisa) • Twinning (jačanje institucija) • Nabavka opreme (acquis) • Izvođenje radova (acquis) • ISPA/IPA 3 • Izgradnja prometne i okolišne infrastrukture, bespovratna sredstva • IPA 2/IPA 4 • Dodjela bespovratnih sredstava i tehnička pomoć • SAPARD/IPARD • Financiranje poduzetničkih projekata u poljoprivredi • Kohezijski fond/ERDF • Izgradnja prometne, okolišne i energetske infrastrukture • ESF/ERDF • Dodjela bespovratnih sredstava i lokalna/regionalna infrastruktura • EAFRD i EFF • Financiranje poduzetničkih projekata u poljoprivredi i ribarstvu

  31. PROVEDBENI SUSTAV Pretpristupni programi Strukturni fondovi • Prenošenje ovlasti za provedbu na države članice, uz strogu revizorsku kontrolu • Nacionalna akreditacija i ocjena usklađenosti (compliance assessment) moguća i nakon početka provedbe • Primjena domaćih pravila o javnoj nabavi • Važnost odbora za nadzor nad provedbom programa • Plaćanja po ovjerenim računima (povrat troškova) • N+3/N+2 pravilo • DIS/EDIS sustav provedbe • Akreditacija prije provedbe programa (kontrola revizora EK) • Primjena PRAG pravila pri provođenju natječajnih i ugovornih postupaka (unaprijed definirani obrasci) • Plaćanja po potpisu ugovora i odobrenim izvješćima (predfinanciranje) • Rok za ugovaranje i plaćanje. N+3 pravilo (IPA)

  32. Diskusija • Koja je razlika između programa, projekta i svakodnevnog djelovanja?

  33. Projekt definicije • Vremenski određeno nastojanje da se proizvede jedinstven proizvod, usluga ili rezultat. (PMI) • Skup različitih aktivnosti obavljenih u logičkom nizu kako bi se došlo do određenoga rezultata. • Svaka aktivnost kao i cijeli projekt imaju definiran početak i kraj. (Kleim i Ludin)

  34. Projekt prema EK • Skup aktivnosti usmjerenih postizanju jasno određenih ciljeva unutar određenog vremenskog razdoblja i u okviru određenog proračuna.

  35. Politike, strategije, programi i projekti Nacionalne i sektorske politike EU i državne razvojne politike i strategije Programi vlade Prioriteti i programi nevladinog sektora Projekt 1 Projekt 2 Projekt 3 Projekt 4 ....

  36. Program vs. Projekt • Program je načelno općenitiji pojam, odnosno pojam više hijerarhijske razine, tako da jedan program može sadržavati veći broj projekata koji doprinose ostvarenju ciljeva tog programa.

  37. Program vs. Projekt (vs. Akcija) • Svaki donator ima svoju terminologiju => treba je upoznati kako bi lakše mogli komunicirati • U EU natječajima, ponekad se umjesto projekta koristi i riječ “akcija” => konkretna projektna intervencija, “akcija” = odgovor na konkretnu definiranu potrebu/programske ciljeve natječaja • Projekti = dio akcijskog plana strategije=>akcije • Projekt i akcija tada znače istu stvar

  38. Projekt vs. Svakodnevni posao

  39. Programi/projekti u javnom/privatnom sektoru Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja LAG Škoji Program razvitka seoskog prostora Program razvoja održivog turizma Projekt I: Strategija ruralnog razvoja Projekt II: Uspostava informativno-sajvetodavnog centra Projekt I: Projekt razvoja turističke infrastrukture za aktivni, kulturni i eko-turizam Projekt II: Osmišljavanje i promocija inovativnih zajedničkih turističkih proizvoda i usluga

  40. Programi i projekti kao alati promjene • Programi i projekti čine dio akcijskog plana promjene Analiza stanja (gdje smo sada) Strateške opcije Vizija (gdje želimo biti) Strateški ciljevi Strateški plan Programi i mjere Promjena Operativni/ akcijski plan Projekti

  41. Projekt kao most

  42. Diskusija • Koji su vam se projekti tijekom studijskog putovanja činili najzanimljivijima? Zašto? • Što mislite zašto su navedeni projekti odobreni za financiranje? • Kada bi bili u komisiji za procjenu projekata u Briselu, koje karakteristike bi trebali imati projekti da bi im dali dobru ocjenu?

  43. Ima dobru/ inovativnu ideju i viziju Ima jasno definirane korisnike Dobro planiranje i sustav praćenja Usmjeren na stvarne probleme zajednice Kompetentan i motiviran projektni tim Kvalitetan/ uspješan projekt Organizacijski kapacitet i odgovornost Ostvaruje konkretne ciljeve kroz jasne aktivnosti Djelotvorno projektno upravljanje Raspolaže sredstvima na održiv način

  44. Upravljanje projektnim ciklusom • Razvijen je od strane praktičara - dionika koji se na terenu bave razvojem i poticanjem razvoja koji su bili nezadovoljni postojećim metodologijama i alatima. • Slijedi tijek projekta od početne ideje sve do njezine provedbe • Daje okvir koji osigurava konzultacije sa svim dionicima te definira ključne odluke, zahtjeve za informacijama i odgovornosti u svakoj od faza, kako bi tijekom trajanja projekta bilo moguće donijeti odgovarajuće odluke • Sastoji se od nekoliko faza koje logički proizlaze jedna iz druge • Različiti dionici imaju različite modele prikaza projektnog ciklusa, ali u naravi oni su vrlo slični

  45. Karakteristike UPC-a • Temeljni pristup pružanju financijske pomoći u razvojnim nastojanjima • Kao temeljni alat dizajna i upravljanja projektima koristi “logičku matricu” • Potiče uključenje dionika u donošenje odluka na svim razinama • Ugrađuje pojam “održivosti” na svim razinama • Koristi standardiziran i transparentan format za prezentaciju opsežnih dokumenata

  46. Što je pjesnik htio reći?

  47. Projektni ciklus(Model EK) Programiranje Analiza opće situacije; Prigode i prepreke; Programi razvoja i strategije Identifikacija Evaluacija i revizija Identifikacija i analiza dionika; Analiza potreba/problema/ ciljeva; SWOT analiza Izvješća; Vrednovanje izvedbe i učinkovitosti projekta, te zakonske usklađenosti Implementacija Formuliranje Upravljanje projektom; Administriranje i praćenje provedbe ; Prikupljanje dokazne dokumentacije Izrada logičke matrice; Pisanje projektnog prijedloga; Izrada studije izvodljivosti

  48. Još nekoliko verzija grafikona

More Related