250 likes | 582 Views
Faktori me đunarodnih odnosa. Niz okolnosti, uticaja, elemenata i posljedica koji proizvode neki konkretan učinak Utiču na dinamiku međunarodnih odnosa, kao i na položaj pojedine države u međunarodnoj zajednici, na procese koji nastaju i na interakcije međudržavnog karaktera.
E N D
Niz okolnosti, uticaja, elemenata i posljedica koji proizvode neki konkretan učinak • Utiču na dinamiku međunarodnih odnosa, kao i na položaj pojedine države u međunarodnoj zajednici, na procese koji nastaju i na interakcije međudržavnog karaktera
Objektivni (tehnologija, ekonomika); subjektivni (socijalni elementi, nacionalizam) • Stabilni (geografski); dinamički (tehnologija) • Monističko opredjeljivanje ne može dati realnu sliku
Geografskifaktor • Hipokrat – klima utiče na sudbinu naroda i države – umjerena klima (kao u Grčkoj) predodređuje Grke da vladaju svijetom • Herodot – reljef – narodi iz ravnice su pomirljivi i predodređeni da budu žrtve • Platon – teritorija države da se odredi prema broju stanovnika, da je ne bude ni previše ni premalo • Aristotel – “zlatna sredina” – da država “bude pregledna”; posebna pogodnost – izlazak na more
Šarl Monteskje – značaj klime – narode hladnih podneblja njihova hrabrost održava u slobodi • Viktor Kuzen : “dajte mi geografsku kartu bilo koje zemlje...i ja ću vam a priori reći kakav je stanovnik te zemlje i kakvu će ulogu ona imati u istoriji” • Država kao organizam ukorijenjen u tlu – teorija “krvi i tla” (Blut und Boden) • Fridrih Racel – tlo oblikuje ljude koji na njemu žive, da bi opstale, nacijama je potreban životni prostor – Lebensraum, pa jači narodi uzimaju prostor slabijim (ipak, Racel je isticao vezanost naroda za tlo, a ne genetsku bliskost) • Država je živ organizam koji raste, a male zemlje nemaju budućnosti
Fridrih Kjelen – uvodi termin geopolitika, a osnovni zadatak geopolitike – istraživanje mogućnosti širenja životnog prostora, granica se pomjera u pravcu slabije strane – “puževa kućica nije ideal kuće jedne države” • Teorija središta svijeta Helforda Mekindera – cjelokupna istorija je rezultat nadmetanja sila mora i sila kopna – prednost ima onaj koji konroliše svjetsko ostrvo (Evroaziju), i njegov heartland (srce svijeta)
Mekinderova formula: • Ko vlada istokom Evrope, vlada srcem svijeta • Ko vlada srcem svijeta, vlada Svjetskim ostrvom • Ko vlada Svjetskim ostrvom, vlada cijelim svijetom
Karl Haushofer – geopolitička ekspanzija Njemačke na istok • Alfred Mehen – važnost pomorske sile, fasciniran britanskim položajem, prognozira da će SAD imati presudan uticaj u svijetu • Nikolas Spajkmen – odlučujući značaj rubnog dijela (rimland) Svjetskog ostrva • Spajkmenova formula: • Ko dominira rimlendom, dominira Evroazijom • Ko dominira Evroazijom, ima sudbinu svijeta u svojim rukama • U rubni dio svrstava Zapadnu Evropu, Tursku, Irak, Iran, Indijski potkontinent i Koreju • Karl Šmit – Grossraum (veliki prostor) – teritorijalno širenje države je njoj imanentno, i izraz je prirodne čovjekove težnje ka sintezi • Hantington, Viler – isticanje značaja klime
Razvoj tehnologije i drugih faktora umanjio je značaj ovog faktora koji je nesumnjivo imao značaj na razvoj mnogih zemalja (npr. britanski izolacionizam) • Ne može biti samostalan, već samo djelimičan faktor interpretacije međunarodnih odnosa
Svi korisni materijali i procesi koji se nalaze u prirodi, a ljudi su sposobni da ih koriste svojom tehnologijom su prirodni izvori. • Tek posljednjih decenija razmišlja se o mogućnosti da prirodni izvori presuše. • Šume, rude, goriva, obradiva zemlja, pitka voda, kiseonik • Neke velike sile nijesu bogate prirodnim izvorima, neke zemlje jesu, ali ipak nijesu sile, dok su neke male zemlje iskoristile izvore da višestruko uvećaju svoj značaj u međunarodnim odnosima
Ugalj (Velika Britanija, Njemačka) • Gvozdena ruda (Lake Superior, Loren, Krivoj rog, Kiruna, Birmingem) • Nafta (nakon II svj. rata) – upotreba u političke ciljeve (naftna kriza 1973) • Samo 7% površine Zemljinog kopna je obradivo
Demografski faktor • Prenaseljenost kao povod za širenje teritorije – visok priraštaj kao pokazatelj državne moći • Netačne tvrdnje o dinamičnim i neaktivnim narodima (Francuzi, Japanci) • Stanovništvo i vojna sila – “Bog je uvijek na strani velikih bataljona” • Radno sposobno stanovništvo • Emigracija • 1850 - milijardu ljudi, danas - više od 7 milijardi
Ekonomski faktor • Namjerno umanjenje ili odstranjivanje ekonomskog faktora (zapadni teoretičari u odnosima prema kolonijama) • Predimenzionirano shvatanje značaja – ekonomicističko shvatanje – međunarodni odnosi su kopija ekonomskih zbivanja • Posebno važan uticaj – u razdoblju kapitalizma
Pravni faktor • Uloga međunarodnog prava – u porastu • Norme humanitarnog i tehničkog karaktera (od polovine 19. vijeka), Liga naroda, UN i ustanove i agencije UN-a • Pravosnažnost propisa, međutim, izraz je saglasnosti vlada država • Hegel – ne mogu postojati pravni propisi koji bi sputavali državu; nema višeg zakonodavca, nema djelotvornih sankcija, nizak moralni i kulturni stepen razvoja svijeta
Dvije vrste pravnih propisa: • propisi koji regulišu pitanja široke saradnje država za koju su zainteresovane sve države (diplomatsko i konzularno pravo, saobraćajna, poštanska i druga regulativa) • propisi koji rješavaju političke probleme • Danas elementi zajedništva i saradnje postaju sve značajniji, na osnovu dogovora se traže pravni propisi za usklađivanje i dalje razvijanje međunarodne saradnje
Tehnološki faktor se ogleda u dinamičnom razvoju nauke i tehnike • Posebna pažnja – nakon II svjetskog rata • Karakteristike: • kumulativnost (stalan kontinuitet u kome raniji pronalasci utiru put novim) • akcelerativnost (tehnika se razvija brže nego nacije) • neizbježnost • difuznost (znanje se vrlo brzo širi iz zemlje pronalaska) • Tehnologija mijenja načine ratovanja, shvatanja geografskog položaja, poslove diplomata, prostore međunarodnih kontakata i oblasti međunarodnog prava, obavještajnu djelatnost... • Važan elemenat prestiža države u međunarodnoj zajednici
Vojni faktor • Rat je bio prihvaćen nastavak politike drugim sredstvima (ius ad bellum) • Uprkos zabrani upotrebe sile, vojna sila i danas ima veliku važnost u međunarodnim odnosima • Militarizacija svijeta, posebno u hladnoratovskom razdoblju • Nasuprot militarizaciji – razoružanje – pregovori o smanjenju naoružanja i razoružanju; stvaranje denuklearizovane zone u Latinskoj Americi
Nuklearno oružje – prva nuklearna sila – SAD, 1945. godine (jedina ga je i upotrijebila) • SSSR, 1949. • Velika Britanija, 1952. • Francuska, 1960. • NR Kina, 1964. • Izrael, 1960-ih/1970-ih • Indija, 1974. • Pakistan, 1998. • Sjeverna Koreja, 2000-ih
Južna Afrika je imala nuklearno oružje ali ga se svojevoljno odrekla • Njemačka, Holandija, Belgija, Italija i Turska imaju na svojoj teritoriji raspoređeno nuklearno oružje u okviru NATO-a • Japan je u mogućnosti da veoma brzo proizvede nuklearno oružje, ali ne želi • Iran je pod najvećom sumnjom da teži da proizvede nuklearno oružje
Doktrina nuklearnog zastrašivanja (1945-1949) • Doktrina masovne odmazde • Doktrina ravnoteže straha (nuklearno naoružavanje ne prijeti miru) • Doktrina ograničenih nuklearnih ratova (upotreba tzv. baby nuklearnih bojevih glava) • Maršal Šapošnikov – u novim uslovima, mir je nastavak konflikta na drugačiji način
Nacionalni faktor – podjela država je najviše vezana za postojanje naroda nastanjenih na tom prostoru • Neki narodi žive u više država (dvije Koreje, ranije dva Jemena, dva Vijetnama, dvije Njemačke, Kosovo i Albanija, pitanje Moldavije i Rumunije...) • Različiti kriterijumi pripadanja naciji • U Evropi – zajedništvo oko jedinstvenog tržišta rušenjem feudalizma; na drugim kontinentima – zajedništvo u antikolonijalnoj borbi
Najstalniji i najčvršći pokazatelj jedne nacije – zajednički jezik • Multilingvalnost – Švajcarska, Belgija; desetine jezika u nekim bivšim kolonijama; upotreba jezika bivšeg kolonizatora • Iredentizam manjinskih naroda; razmjena stanovništva • Nacionalni faktor nasuprot nacionalizmu
Religijski faktor • Generalno, manji značaj nego prije, ali veoma varira od zemlje do zemlje • Terorizam kao faktor (nacionalni, religijski, socijalni, ideološki) – izraz krize i nezadovoljstva razvojem određenih kretanja; ipak – derivacija drugih elemenata • Ekološki faktor • Ubrzani razvoj tehnologije ugrožava čovjekovu životnu sredinu