260 likes | 449 Views
NACIONALNA STRATEGIJA RAZVITKA ZDRAVSTVA. 2006. - 2011. CILJ, SMISAO I SVRHA NACIONALNE STRATEGIJE RAZVITKA ZDRAVSTVA JE:. Predočiti uvid u zatečeno stanje sustava zdravstva Stanje zdravlja hrvatske populacije Razmotriti i raščlaniti determinante o kojima ovisi zdravlje i zdravstvo.
E N D
NACIONALNA STRATEGIJA RAZVITKA ZDRAVSTVA 2006. - 2011.
CILJ, SMISAO I SVRHA NACIONALNE STRATEGIJERAZVITKA ZDRAVSTVA JE: • Predočiti uvid u zatečeno stanje sustava zdravstva • Stanje zdravlja hrvatske populacije • Razmotriti i raščlaniti determinante o kojima ovisi zdravlje i zdravstvo
KRAJNJI JESMISAO NACIONALNE STRATEGIJE OSTVARITI CILJ SVAKOG DOBRO USTROJENOG SUSTAVA ZDRAVSTVA, A TO JE: • Poboljšanje zdravstvenog stanja, • Produženje ljudskog života, • Izravno povoljan utjecaj na kvalitetu življenja i na osposobljenost neovisnog funkcioniranja
NACIONALNA STRATEGIJA RAZVITKA ZDRAVSTVA ODGOVARA NA PITANJA: • Kako se provodi politika • Tko je provodi • U kojim vremenskim razmacima • Pod kojim uvjetima i okolnostima
Neodrživost postojećeg sustava Neracionalna organizacija zdravstvene skrbi Loše planiranje i loša kontrola troškova u zdravstvu Dugogodišnji nekontrolirani rast potrošnje NUŽNOST REFORME “U PAKETU” RAZLOZI ZA DONOŠENJE:
AKTUALNO STANJE ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ • Ekonomski pokazatelji • Demografska situacija • Stanje zdravlja • Organizacija zdravstva • Način financiranja zdravstva
EKONOMSKI UVJETI IDEMOGRAFSKA SITUACIJA Zaposlenost 1990. - 8,2 % 1991. - 14,9 % (680.000 nezaposlenih) 2002. - 22,3 % 2003. - 19,2 % 2004. - 18,5 %
Stanovništvo 1991. - 4.760.000 2001. - 4.437.460 Pad nataliteta Porast mortaliteta
STANJE ZDRAVLJA “Temeljeno na mortalitetnim indikatorima, stanje zdravlja u Hrvatskoj je bolje nego bi se moglo očekivati prema datoj ekonomskoj situaciji, kao i u usporedbi s nekoliko sličnih zemalja. Stvarno, prema nekoliko zdravstvenih indikatora, Hrvatska se približava više prosjeku EU nego određenom broju referentnih zemalja”. • WHO: Croatia - Health Systems in Transition, Copenhagen, 2004
1994. Republika Hrvatska je imala: • 60.000 više pojava zaraznih bolesti, • 40.000 više bolesnika s diabetes mellitusom, • 32.000 više pojava raznih novotvorevina, • 30.000 bolesnika više s bolestima srca, • 40.000 više oboljelih od bubrežnih bolesti. Sveukupno, te godine Republika Hrvatska bilježi 200.000 bolesti više nego 1990. godine.
ORGANIZACIJA ZDRAVSTVA “Sa stajališta zdravstvenih rezultata, sustav funkcionira razmjerno dobro: radna snaga je dobro izobražena, programi javnog zdravstva i pružanja zdravstvenih usluga dobro su postavljeni, a zdravstveni rezultati su bolji nego u većini zemalja sa sličnom razinom dohotka. Međutim, ti su rezultati ostvareni uz visoku cijenu, a rastući deficit HZZO-a izaziva zabrinutost!” Izvješće Svjetske banke, Zagreb, 2005., str. 27
DOSTUPNOST Primarna zdravstvena zaštita Sekundarna zdravstvena zaštita Tercijarna zdravstvena zaštita
UČINKOVITOST I KVALITETA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Primarna zdravstvena zaštita • problem financiranja - “fiksne”, netransparentne glavarine • izostanak motiviranosti za rad - plaćanje po usluzi (standardna usluga) • PZZ ne funkcionira kao “gatekeeper” - slanje specijalistima 2003. godine za 30% veće u odnosu na 1990. godinu (svaki treći pacijent se upućuje specijalisti) • periodički sistematski pregledi su se 2003. godine smanjili za 72% u odnosu na 1990. godinu • nema informatizacije sustava
Bolnička zdravstvena zaštita • problem financiranja - netransparentnost bolničkih proračuna - avansno plaćanje prema nejasnim kriterijima - plaćanje bez obzira na učinak i učinkovitost • manjak specijalista i srednjeg medicinskog osoblja • veliki udjel nemedicinskog osoblja • nema standardizacije bolnica • nema informatizacije sustava
FINANCIRANJEMješoviti sustav financiranja • 80 % - doprinosi za zdravstveno osiguranje • 18 - 19 % - izdvajanje iz proračuna RH (porezi) • 1 - 2 % - privatna sredstva 2000.- 10,2 % BDP 2004. - 9,7 % BDP 2005. - 8,7 % BDP
ŠTO NE VALJA U FINANCIRANJU SUSTAVA? 1. Prihod: 99% iz Državnog proračuna 2. Prihod raste sporije od porasta cijena 3. Sustav socijalan u potpunosti, tržišni dio uništen 4. HZZO potpuno u rukama politike 5. Fiksni rashodi visoki (i do 80 % rashoda) 6. Rashodi bolnica progresivno rastu 7. Rashodi za lijekove na recepte progresivno rastu 8. Potpuni nedostatak svijesti o financijskom realitetu 9. Neobjektivan prikaz zbog politiziranja i senzacionalizma
RAZLIKE HR - EU Organizacija osiguranja EU HR Usluge plaća državno osiguranje80% 99% Doplata osiguranika na ukupnu cijenu20%1% Lijekove plaća državno osiguranje50%90% Doplate OSLOBOĐENO stanovnika10%60% Decentralizacija novčanih sredstava30% - 60% 0% Dobrovoljno osiguranje tržišno dane Državni proračun pokriva usluge za socijalno ugrožene sve
CILJEVI STRATEGIJE 1) Pristupačnost - teritorijalna - jačanje PZZ na otocima i područjima od posebne državne skrbi - HMP - reorganizacija, Zavod - vremenska - HMP - do 20 min. - skratiti liste čekanja - smjenski rad - ekonomska - paket zdravstvenih usluga - minimum usluga za sve - glavarine po osiguraniku, na lijekove, PKZ - usluge kod privatnika na teret Fonda
2) Pravičnost -svi pod istim uvjetima, ista prava - borba protiv korupcije, javne liste čekanja 3) Učinkovitost - edukacija zdravstvenih radnika na svim razinama - cjeloživotno obrazovanje, licence, specijalizacija - katalog znanja i vještina 4) Poboljšanje kvalitete medicinskog rada - s pacijentima - kategorizacija i akreditacija bolnica 5) Sigurnostpacijenata i zdravstvenih radnika - propisi medicinske opreme - sigurnost na radu i za liječenje
6) Solidarnost - osnovna načela zdravstvenog osiguranja - reforma sustava zdravstva i financiranja - novi oblici solidarnosti - smanjenje javne potrošnje 7) Zdravstveno osiguranje - obvezno - dobrovoljno - dopunsko - pokriva punu cijenu - dodatno - bolja usluga, bolji standard, veći opseg prava - privatno - za osobe koje nisu obveznici zdravstvenog osiguranja u RH
REALIZACIJA STRATEGIJE • Rekonstrukcija zdravstvenog sustava • Centralizirana politika • Decentralizacija upravljanja • Jačanje primarne zdravstvene zaštite • Integrirana zdravstvena zaštita (vertikalna povezanost PZZ i bolnica) • Informatizacija • Racionalna potrošnja
MJERE PZZ - popunjavanje mreže, informatizacija, telemedicina, specijalizacije, edukacija, kalkulacija glavarine; HMP - reorganizacija, izrada strategije, osnivanje zavoda, specijalizacije, medicinsko-tehnička opremljenost, odvajanje hitnog prijevoza i saniteta, EU standardi; BOLNICE - datoteka podataka - registar, standardi i normativi, dinamika razvoja, kategorizacija, akreditacija (certifikat), racionalna preraspodjela kapaciteta, informatizacija, edukacija, zapošljavanje. - visoko sofisticirana zdravstvena zaštita, (49 % svih PKZ obrađuje se nepotrebno na klinikama), stvaranje nastavnih baza
NOVA POLITIKA LIJEKOVA • Lista A: - besplatna - NAJJEFTINIJI PARALELNI LIJEK (najčešće generik) - dva ili tri najjeftinija ako jedan dobavljač ne može opskrbiti tržište - na listu A ISKLJUČIVO NATJEČAJEM !!! - najjeftiniju paralelu osigurati i prosjekom cijene istog generika u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj (Češkoj i Sloveniji) - zadržati SVE LIJEKOVE koji su sada na listi !!! - specijalist može PREDLOŽITI skuplji lijek
• Lista B: - svi ostali SKUPLJI paralelni originali i generici - razliku cijene prema listi A PLAĆA PACIJENT - utemeljiti DOPUNSKA OSIGURANJA koja pokrivaju razliku cijene između liste A i liste B - za lijek s liste B potrebna SUGLASNOST pacijenta - skuplji lijek istog sastava s liste B NE MOŽE ponuditi farmaceut u ljekarni UŠTEDA 500.000.000 KN/GOD BEZ ŠTETE ZAPACIJENTA !!!
STRATEGIJA RAZVITKA JAVNOG ZDRAVSTVA • Osnovna uloga – prevencija zaraznih i nezaraznih bolesti te promicanje zdravlja • Provode: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i županijski zavodi, Hrvatski zavod za medicinu rada, Hrvatski zavod za toksikologiju, Državni zavod za zaštitu od zračenja, Agencija za lijekove • Ocjena stanja – nedostatak vizije za javno zdravstvo • Ulazak RH u EU i uvođenje radikalnih mjera za smanjenje troškova zdravstvene skrbi predstavljaju temelj za stvaranje nove vizije javnog zdravstva. • Mjere - statutarna preventiva - zdravstvena preventiva
NOVA POLITIKA FINANCIRANJA ZDRAVSTVA • Smanjenje udjela javne potrošnje za zdravstvo na račun privatne potrošnje (dobrovoljno zdravstveno osiguranje) • Definiranje negativne liste paketa osnovnoga zdravstvenog osiguranja • Unapređenje direktnog plaćanja korisnika (doplata i administrativna pristojba, korigiranje postojećeg prihodovnog cenzusa u imovinski cenzus) • PZZ – smanjenje glavarina na račun plaćanja PPTP i cijena puta usluga • Kategorizacija i akreditacija bolnica, standardizacija usluga • Uvođenje smart kartica • Racionalizacija potrošnje lijekova uvođenjem dviju lista