Sto jezičnih savjeta Ivana Brabeca (Zagreb, 1984) Natalija Papi ć 0711601 natalija.papic@edu.uni-graz.at

1. Karl-Franzens-Universität Graz, Institut für SlawistikSoSe 2010, Sprachkultur des B/K/S (Empfehlungen) O. Univ.-Prof. Dr. Mag. Branko Tošović Sto jezičnih savjeta Ivana Brabeca (Zagreb, 1984) Natalija Papić 0711601 natalija.papic@edu.uni-graz.at

2. Sadržaj • Ivan Brabec • Sadržaj i struktura knjige ,,Sto jezičnih savjeta” • Riječ u rečenici • Leksik, stil, izdanja • Literatura

3. Ivan Brabec • 1907 god. (Bekeščaba, Mađarska) • jezikoslovac i dijalektolog • studij slavistike i njemačkog jezika (Zagreb) • diplomirao 1931, doktorirao 1955 • predavao hrvatski ili srpski jezik na višim školama • organizirao i sastavljao: gramatike, vježbanice i udžbenike

4. Sadržaj i struktura knjige ,,Sto jezičnih savjeta” • Predgovor • Pisanje i izgovor • Promjene u riječima • Riječ u rečenici • Leksik, stil, izdanja • Važniji rječnici gramatike i savjetnici hrvatskoga ili sprskoga jezika • Bilješka o piscu • Sadržaj

5. Riječ u rečenici

6. Se kao vršilac radnje • Nenaglašeni, enklitički oblik povratne zamjenice sebe • Radnja se vraća na isti subjekt, ne prelazi na drugi predmet ili osobu • Uzajamnost Krave se bodu. • Pasivnost Knjige se čitaju. • Želje Ne pije mi se. • Nekazivanje vršioca radnje Kod nas se puno radi.

7. Dva naša pasiva • subjekt – vršilac radnje • objekt – trpi radnju • radno (aktivno) i trpno (pasivno) stanje • aktivan  lat. agere = raditi • pasivan  lat. patior = trpim • jedan se tvori trpnim glagolskim pridjevom + pomoćnim glagolom biti Vrt je obrađen. • drugi od aktiva i povratne zamjenice se Vrt se obrađivao.

8. Prijedlog za uz komperative • mjera – akuzativ bez prijedloga Rov je dug milju, a širok stopu. • u komperativu duži, širi... moguće sa i bez prijedloga za • sa brojevima bez dodataka u komperativu – mora se prijedlog za koristiti Pet je za tri više od dva.

9. kroz primjere s brojevima bez dodataka prešao je prijedlog za i u rečenice gdje ne bi morao biti Stol je duži centimetar.  Stol je duži za centimetar. • pravilno je i jedno i drugo

10. uz riječ put NE stoji prijedlog za • česta greška u uspoređovanju: jedanputveći; jedanput manji... • nije moguće da je nešto jedan put manje, veće... • korektno je: dvaput, triput, ...

11. ako uz izraz posto stoji komperativ ili riječ srodna značenja (povećati, smanjiti, opast i sl.) upotrebljava se prijdlog za  Prinos je za 6 posto viši. • ako nema takvih riječi izražava se postotak bez za  Razlika iznosi 12 posto.

12. Leksik, stil, izdanja

13. Obilaznica i zaobilaznica • novi pojmovi i nove riječi • predmetak ob u ovim složenicama znači: proći nešto sa svih strana  obletjeti, optrčati, obilazni put, obilazna pruga, ... • glagol obići dobio je drugo značenje: vidjeti, razgledati, posjetiti

14. zbog dvoznačnosti riječi obići  obilaziti su se u 19. stoljeću razvili novi oblici prošireni predmetkom za  zaobići  zaobilaziti • pridjev: zaobilazan; imenica: zaobilaznost, zaobilazak, zaobišlica

15. obe imenice su pravilne • ali imenica obilaznica ipak ima dvije prednosti:  vremensku prednost (veoma star izraz – 17. stoljeće)  kraća je za jedan slog • postoji imenica oblaznica = čaša pića koja se nekome daje da se okrijepi

16. Isti i jednak • isti: Koji jest ono što jest, dakle nije drugi. • jednak: Koji se ni po čemu ne razlikuje od drugoga tako da ga može i zamjeniti. • znači kod riječi isti se radi o jednome, a jednaki mogu biti najmanje dvoje • u množini: oni su isti; oni su jednaki

17. često nema razlike u značenju sintagmi dječaci su iste dobi; cvijeće iste boje... • u mnogim slučajevima isti ne može biti zamjenjen s jednak Pas je ugrizao istu mačku. • novije značenje riječi isti (jednak) se učvrstilo u nekim izrazima Mali je isti otac. • a često značenje možemo razabrati samo iz konteksta Jeli su istim žlicama.

18. Impresija, dojam, utisak • od latinskog glagola premere, pressus (tiskati, gnječiti) kompresor, kompromirati, depresija, deprimirati, ekspres... • impresija (lat. impressio = utiskavanje)  impresija, impresivan, impresionorati • dvije prevedenice: dojam, utisak

19. impresionirati je prevedeno kao dojmiti se i doimati se • u našem starom jeziku dojmiti se značilo je dotaknuti se, dirnuti Kad sam divojka bila, nije me se dojmila muška glava. • danas dojmiti se ima drugo značenje: ostaviti dojam, utisak

20. za impresivan načinjen je pridjev  dojmljiv • imenica dojam spada pod riječi, čije porijeklo nije jasno

21. O nekim evropeizmima • stupiti u kontakt  lat. tangere, tetigi, tactus + prefiks con  contactus: doticaj, doticanje • u evropskim jezicima taj izraz glasi ,,doći u kontakt” • međunarodne riječi istog korijena: takt, tangenta, intergritet...

22. druga vrsta evropeizama: ruho je različito ali sadržaj je u mnogim jezicima isti Pokazao mu je zube.  He showed him the teeth. Zobe mu je pokazal. Vrata mu je pred nosom zaprla.  Sie hat ihm die Türe... She shoot him the door...

23. međutim ima i izričaja koje nećemo naći u drugim evropskim jezicima  alajbegova slama; nisam pao s kruške; kad na vrbi grožđe rodi...

24. Literatura Ivan Brabec (1984).Sto jezičnih savjeta.Zagreb: Niro ,,Školske novine”.