Sinisa Horvat

1. Kako dosegnuti društvo Siniša Horvat Sinisa Horvat

2. UKLJUČENOST U DRUŠTVO: SVJESNOST, STEREOTIPI, KRIVE PREDODŽBE KOJE KOČE UČINKOVIT RAD U DRUŠTVU – I KAKO TO PREVLADATI

3. “Kristov će način rada sam omogućiti pravi uspjeh u doticaju s ljudima. Spasitelj je stupao u dodir s ljudima kao onaj kome je na srcu bilo njihovo dobro. On im je pokazao svoju sućut, služio im u njihovim potrebama i zadobio njihovo povjerenje. Zatim ih je pozvao: 'Hajdete za mnom.‘” Put u bolji život, str. 143 original

4. Godina evangelizacije društva “Poruka nade može stvoriti zajedništvo tamo gdje se činilo da su samo podjele, stvoriti odnose tamo gdje je odvojenost, nadu tamo gdje je strah, mir tamo gdje je srdžba i život tamo gdje je propast i smrt.” Takav “korjeniti” izraz vjere, rekao je Paulsen, ovisi o “zajedništvu u humanosti”. U društvu gdje razlike i različitosti često određuju identitet, Paulsen kaže da crkvena poruka nade “ne poznaje nacionalne, ekonomske, političke ili rasne podjele.” “Značaj vjere” ne treba se ograničiti na razum, knjige, ili tek riječi. Da bi bila djelotvorna, vjera treba “zaživjeti”i “reći nešto bitno i duboko o sadašnjem trenutku”. “Prakticirajući takvu vjeru, kršćani će se sigurno naći u pozitivnoj i konstruktivnoj službi u našem društvu”. “Nikad ne izgubite iz vida činjenicu da je ta poruka prožeta samilošću. To je poruka koja svoju najveću puninu i privlačnost ne nalazi u teološkim raspravama ... , već u aktivnoj brizi za druge ljude”, kaže Paulsen. “Hoću da svijet zna da nas naša vjera neizbježno navodi da nam je stalo do drugih ljudi.”

5. Zašto se mnoge crkve teško uključuju u rad za društvenu zajednicu? • nema odaziva – treba vremena da bi se vidjeli • rezultati • zahtijeva da iziđemo iz zone udobnosti • nepoznato područje • strana kultura (nama i njima) • stereotipi

6. Definicija stereotipa: Stereotipi – ustaljeni dojmovi, pretjerane ili unaprijed stvorene ideje o nekim društvenim skupinama, često samo na osnovi vanjštine ili usamljena slučaja. Opasnost da se uzdamo u stereotipe koji skreću naše misli i djela od njihove biti: • pojednostavljene ideje – bilo negativne ili pozitivne po naravi • pretjerano uopćavanje koje nije primjenjivo na sve, pa čak ni • na većinu pojedinaca u grupi • s namjerom da pojača naš vlastiti samoidentitet • osnova za predrasude i diskriminaciju • prepreke u upoznavanju drugih: tko su zapravo oni – nasuprot • onome što mi mislimo da bi oni mogli biti

7. Stereotipi Problem je sa stereotipima da se uzima jedan slučaj pa se svi drugi svode na to i gura ih se u isti “pretinac”. No, kao i obično, stvarnost je puno složenija.

8. Religija je ‘novo društveno zlo’ 20. travnja 2008. “Dobrotvorni rad kojeg je pokrenuo gorljivi kršćanin u borbi protiv ropstva i trgovine drogom, shvaćen je kao novo društveno zlo 21. stoljeća – vjera. Zaklada Joseph Rowntree, istražujući stav javnosti, otkrila je da je vrlo raširen stav da je vjera – i to ne samo u ekstremnom obliku – netolerantna, neracionalna i korištena da opravda progone. Pollsters je upitao 3500 ljudi što smatraju najgorom pošasti moderna društva i tako ažurirao tj. ponovio sličan upit koji je prije 104 godine napravio kveker Joseph Rowntree. Odgovori su ga zaprepastili. Ispitivači su zaključili da je prevladao stav kako je vjera “društveno zlo”. Mnogi su sudionici ankete rekli da vjera stvara podjele u društvu, potiče netoleranciju i da je leglo “nerazumnosti” u odgojnim i drugim ustanovama. Jedan od njih je rekao: “Vjera u nadnaravne pojave potiče mržnju i predrasude širom svijeta i obično se rabi da opravda progon žena, homoseksualaca i onih koji ne vjeruju”. Mnogi od anketiranih tražili su da se ukinu državni fondovi za vjerske škole. Rezultati ankete suprote se onome što Rowntree naziva “pokorom čovječanstva”, a obuhvaća siromaštvo, rat, ropstvo, neumjerenost, trgovinu drogom, nemoral i igre na sreću. Na popisu ostaju siromaštvo i droga, no tu su još: raspad obitelji, ponašanje mladih i strah od useljenika. Tom Butler, biskup iz Southwarka, odbacio je optužbu na račun vjere. On kaže: “Ljudi koji se svakog tjedna druže na bogoslužju, kao potpora i odgoj u crkvi, sinagogi, hramu i džamiji – mogu ne samo pomoći ljudima da izgrađuju zajedništvo, već mogu poučiti djecu da postanu dobri građani.” No, Terry Sanderson, predsjednik Narodnog sekularnog društva, rekao je da je “iznimno zadovoljan”. “U Velikoj Britaniji religija je prošlost – otpisana je”, kazao je Sanderson.

9. Za mnoge sekularne ljude riječ KRŠĆANSTVO nosi sa sobom jako negativne stereotipe: • desni ekstremist • fundamentalist • strašljivac i mrzitelj homoseksualaca • neprirodno zatvoren prema ženama • onaj tko sumnja u razum

10. Kako ne odgovoriti na negativne stereotipe? Zanimljivo je kako kršćanska crkva odgovara na te stereotipe (kao i na druge negativne predrasude). Izgleda da ih mi željno prihvaćamo – gledamo ih kao poticaj nama da radimo još jače, kao znak časti – da smo na “uskom putu”.  Kao odgovor, mi razvijamo naše vlastite stavove o ljudima u društvu: • oni su nemoralni • mogu nas zavesti u zlo • oni nisu duhovni • oni su materijalisti

11. PREVLADAJMO STEREOTIPE Kristovom metodom

12. “Kristov će način rada sam omogućiti pravi uspjeh u doticaju s ljudima. Spasitelj je stupao u dodir s ljudima kao onaj kome je na srcu bilo njihovo dobro. On im je pokazao svoju sućut, služio im u njihovim potrebama i zadobio njihovo povjerenje. Zatim ih je pozvao: 'Hajdete za mnom.‘” Put u bolji život, str. 143 original

14. Učini • provedimo vrijeme u društvenoj zajednici • upoznajmo ljude • uključimo se u projekte koje oni vode i sprijateljimo se • dijelimo svoje poglede dok se družimo i radimo s njima • učimo i uvažavajmo ih • otkrijmo duhovne darove i evangelizacijski stil crkve • prilagodimo darove posebnim potrebama u društvu. • Istražimo potrebe u društvu: posjetimo mjesnu knjižnicu / • socijalnu službu / ustanove • oglasimo službu koju želimo provesti i osigurajmo dosta • ljudi posvećenih da izvedu projekt

15. Što ne činiti: • pokušati napraviti sve • započeti neki projekt, a da nismo u • mogućnosti završiti ga • pokušati ispuniti potrebe za koje crkva • nije nadarena • pokušati ispuniti potrebe za koje je • crkva nadarena, no za koje nema potrebe u • društvu • pokušati kopirati ono što je napravila druga • crkva • pokušati služiti u onome što je netko već • napravio • rabiti projekt kao mamac

16. Praktične zamisli • pučka kuhinja • dječji vrtić • klub starijih • svratište • tečaj engleskog • savjetodavne službe • podrška kod obiteljskog nasilja • zdravstveni pregledi • ljetna škola (LJBT) • prodaja rabljenih stvari • (automobila)