MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA Vježbe 3: Teorija komparativnih troškova Obvezna literatura: A. Babić, M. Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. izdanje 25. - 69.

Zadatak za zadaću • Ako Francuskaposjeduje 100jedinica rada, a Švicarska80jedinica rada: • odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja • odredite oportunitetne troškove i granične stope tranformacijezemalja • c) na zasebnom grafikonu pokažite kako zemlje ostvaruju probitak od bilateralne razmjene

d) grafički prikažite individualne krivulje proizvodnih mogućnosti zemalja u situaciji konstantnih prinosa uz dana ograničenja e) grafički prikažite svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uzdana ograničenja f) na prethodnom grafikonu označite točku maksimalne svjetske proizvodnje(Ricardovu točku) i točku obrnute specijalizacije, protumačite ih g) Što je Pareto efikasnost, navedite primjer * Na apscisi nanesite sir, a na ordinati vino!

Pregled seminara: • Teorija komparativnih troškova • plaće • tečajevi • Zadatak za vježbu • Kviz

Ponavljanje.. • Teorija komparativnih troškova formulirana od strane D. Ricarda • Bazirana na teoriji komparativnih prednosti • Komparativne prednosti se određuju iz utrošaka rada u proizvodnji dobara (L/Q) • 1930. Gottfried von Haberler – nadopuna teorije komparativnih troškova Gottfried von Haberler (1900.-1995.)

Utjecaj promjene nadnice (plaća) • Do sada smo analizirali komparativne troškove samo na temelju jediničnog utroška radnog vremena, a izostavili smo cijenu radnog sata • Cijena radnog vremena u pojedinim zemljama je različita WA≠WB • Nadnice najčešće prate produktivnost rada, obično su veće u zemlji gdje je produktivnost rada veća • Veća cijena radnog sata povećava troškove proizvodnje

Zadatak 1. Troškovi proizvodnje prije promjene plaća: • Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X (0,25 < 0,40) • Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru Y (0,15 < 0,20) • Zemlja B ima komparativnu prednost u Y, a zemlja A u X

Zadatak 1. Pretpostavimo da su plaće u zemlji A dvostruko veće nego u zemlji B odnosno WA=2WB, odredite nove apsolutne i komparativne prednosti! • Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y (0,4 < 0,5) i (0,2<0,3) • Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X • Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y

Utjecaj promjene tečaja • Plaće su u svakoj zemlji izražene u domaćoj valuti, kao i svi ostali prihodi i rashodi • Valutu zemlje A ćemo označiti s α, a valutu zemlje B s ß • Analizirati ćemo utjecaje promjena tečajeva na komparativne troškove i koristi od razmjene

Zadatak 2. Troškovi proizvodnje prije promjene tečajeva • Zemlja A ima apsolutnu prednost i u dobru X i Y • Zemlja B ima komparativnu prednost u Y, a zemlja A u X.

Zadatak 2. Pretpostavimo da su odnosi tečajeva α: ß=2:1 odnosnoα=2ß , odredite nove apsolutne i komparativne prednosti! • U dobru X se apsolutne prednosti ne mogu odrediti • Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru Y • Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru X, a zemlja B u dobru Y

Zadatak 3. Zadane su količine rada LA=50, LB=20 Na temelju tablice odredite: a) apsolutne i komparativne prednosti zemalja b) odnose razmjene i nacrtajte područje obostrano probitačne razmjene c) pojedinačne i svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti! d) odredite nove apsolutne i komparativne prednosti zemalja ako valuta zemlje B aprecira za 50%! *Napomena: Vrijednosti L/Q je potrebno pretvoriti u Q/L prilikom prikaza krivulja PPF

Zadatak 3. • Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (0,1<0,5) • Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y (0,2<0,25) • Zemlja B ima komparativnu prednost u X, a zemlja A u Y • b)

Zadatak 3. Područje obostrano probitačne razmjene Y Područje obostrano probitačne razmjene 3 Područje autarkije zemlje A 2 1 Područje autarkije zemlje B X 0 2 1 3

Zadatak 3. c) Y Y Zemlja A 200 Zemlja B 100 50 50 X 0 X 0 50 100 50 200

Zadatak 3. Max. količine proizvodnje F (200, 200) – Ricardova točka (specijalizacija prema komparativnim prednostima) I (100,100) – točka inverzne specijalizacije E – proizvodnja (potrošnja) u situaciji autarkije

Zadatak 3. Y G 300 F(200,200) 200 E 100 I(100,100) 50 H 0 X 50 200 100 300

Zadatak 3. d) • Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru Y • Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X • Komparativne prednosti ne treba određivati

Zadatak za vježbu Zadane su količine rada LHR=50, LJA=100 a)Na temelju tablice odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja, MRT, odnose razmjene, nacrtajte područje obostrano probitačne razmjene te pojedinačne i svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti! b) Odredite nove apsolutne i komparativne prednosti zemalja ako kuna deprecira za 50%! * Brodove prikažite na ordinati, a mikročipove na apscisi!

1. Komparativni troškovi se mijenjaju • Tehnološkim napretkom • Promjenom plaća • Promjenom tečaja • Svime prije navedenim

2. Input-output koeficijenti predstavljaju • Utrošak rada/kapitala po jedinici proizvodnje • Tehnička ograničenja u proizvodnji • Recipročnu vrijednost produktivnosti proizvodnog faktora • Sve navedeno

3. Ako je neka zemlja spremna razmjenjivati 2X za 4Y sa zemljom B njezin odnos cijena jednak je: • ½ • 1 • 2 • Odnos cijena ne možemo odrediti bez tablice produktivnosti zemlje B

4. • Ako se u zemlji A nadnice povećaju za 100% • Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X i Y • Zemlja B ima apsolutnu prednost u X i komp. u Y • Zemlja A ima komparativnu prednost u Y • Komparativne prednosti se ne mogu odrediti

5. • Ako valuta zemlje B deprecira za 50% • Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X i Y • Zemlja B ima apsolutnu prednost u X i komp. u Y • Zemlja A ima komparativnu prednost u X • Komparativne prednosti se ne mogu odrediti

Pitanja?

MEĐUNARODNA EKONOMIJA