1 / 35

5. TEORIJA MEĐUNARODNE RAZMJENE grafička analiza

5. TEORIJA MEĐUNARODNE RAZMJENE grafička analiza. Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić Ekonomski fakultet Zagreb. PROIZVODNOST I PROIZVODNE MOGUĆNOSTI KONSTANTNI PRINOSI. Proizvodnost rada u zemlji A i B. Krivulje proizvodnih mogućnosti. Y. A. 50. L A = 10 ukupan broj radnika u zemlji A

alijah
Download Presentation

5. TEORIJA MEĐUNARODNE RAZMJENE grafička analiza

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. 5. TEORIJA MEĐUNARODNE RAZMJENEgrafička analiza Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić Ekonomski fakultet Zagreb

  2. PROIZVODNOST I PROIZVODNE MOGUĆNOSTI KONSTANTNI PRINOSI Proizvodnost rada u zemlji A i B Krivulje proizvodnih mogućnosti Y A 50 LA = 10 ukupan broj radnika u zemlji A LB = 20 ukupan broj radnika u zemlji B Proizvodne mogućnosti zemlje A i B 100 X Y 80 B 40 X

  3. PRETPOSTAVKE • Radna teorija vrijednosti - rad je jedini proizvodni faktor - cijenu robe određuje količina rada utrošena u proizvodnji te robe • Puna zaposlenost proizvodnih faktora (L)

  4. ODNOSI CIJENA U SITUACIJI AUTARKIJE

  5. UVJET ZA OBOSTRANO PROBITAČNU RAZMJENU

  6. PODRUČJE OBOSTRANO PROBITAČNE RAZMJENE Y (PX/PY ) B=2 5 4 područje autarkije zemlje B 3 Područje uzajamne probitačne razmjene (PX/PY ) A=1/2 2 područje autarkije zemlje A 1 0 1 2 3 4 5 X

  7. UTJECAJ MEĐUNARODNE RAZMJENENA PROIZVODNJU I POTROŠNJU Zemlja A Zemlja B Y Y Proizvodnja nakon razmjene 100 100 Proizvodnja i potrošnja prije razmjene FB Potrošnja nakon razmjene 80 80 I2 60 60 CA (50,50) I1 40 40 EA CB (40,30) (50,30) EB (30,20) I2 20 20 I1 FA 0 20 40 60 80 100 X 0 20 40 60 80 100 X Nakon trgovine proizvodnja iz točke E ide u točku F a potrošnja u C

  8. Y Koristi od međunarodne razmjene 140 G 130 120 100 Ricardova točka : točka maksimalne svjetske proizvodnje F (100,80) 80 točka inverzne specijalizacije 60 I (40,50) E (70,50) situacija autarkije 40 20 H 0 20 40 60 80 100 120 140 X GFH – krivulja proizvodnih mogućnosti svijeta (A + B)

  9. OPADAJUĆI PRINOSI Y Y Zemlja A Zemlja B PX/PY=1 100 100 80 80 FB CA (50,60) (20,70) 60 60 PX/PY=1/2 I2 EB CB 40 40 (35,50) (60,30) I1 EA I1 (60,40) I2 20 20 FA (90,20) PX/PY=2 PX/PY=1 0 20 40 60 80 100 X 0 20 40 60 80 100 X

  10. TROKUTI RAZMJENE veličina i struktura razmjene Y Y Zemlja B Zemlja A PX/PY=1 100 100 80 80 I1 FB I2 CA (50,60) (20,70) 60 60 I2 EB 40 40 (35,50) I1 EA CB (60,30) B (60,40) A 20 20 FA (90,20) PX/PY=1 0 20 40 60 80 100 X 0 20 40 60 80 100 X

  11. Y Y a a b b c c d d e e f f X X Krivulja proizvodnih mogućnosti u uvjetima rastućih oportunitetnih troškova

  12. Y a b c d e f X Krivulja proizvodnih mogućnosti u uvjetima padajućih opotunitetnih troškova ∆ Y GRANIČNA STOPA TRANSFORMACIJE = ∆ X ∆ Y ∆ X

  13. MRSXY = −(∆Y/∆X) Y Q ∆Y1 ∆Y2 Z ∆Y3 I X ∆X1 ∆X2 ∆X3 Krivulja indiferencije

  14. Y Y X X Oblici krivulje indiferencije

  15. Y I1 < I2 < I3 I3 I2 I1 X Mapa društvenih krivulja indiferencije

  16. Y Y a I1 < I2 < I3 c I3 I3 b I2 I2 (PX/PY) I1 I1 0 X 0 X Maksimiziranje ukupne korisnosti

  17. Y a X0 - X1 efekt supstitucije X1 - X2 dohodovni efekt a’1 C0 C2 C1 I2 I1 efekt supstitucije dohodovni efekt b1 0 b b’1 X1 X X0 X2 Efekt supstitucije i efekt dohotka

  18. Y Y a E’B b C’AB c I2 EAB d I1 e E’A (PX/PY)AB f 0 0 X X Rastući prinosi i korist od trgovine

  19. P S E potrošačev višak Pe Pw D proizvođačev višak S1 D1 Q Parcijalna tržišna ravnoteža i ekonomsko blagostanje u autarkiji

  20. Y A Y C’A Y4 (PX/PY)2 CA Y2 Y1 (PX/PY)1 C’A EA Y3 E’A (PX/PY)1 CA (PX/PY)2 EA X2 X4 X1 X3 X X Izvođenje krivulje recipročne potražnje zemlje A Trokuti razmjene

  21. Y Y (PX/PY)1 Y3 E’B Y2 (PX/PY)2 EB C’B Y1 CB B C’B Y4 CB (PX/PY)2 (PX/PY)1 X3 X2 X1 X4 EB X X Izvođenje krivulje recipročne potražnje zemlje B

  22. (PX/PY)1 Y A (PX/PY)E Y2 (PX/PY)2 B Y4 YE Y1 Y3 X1 X3 XE X2 X4 X Recipročna potražnja i trgovinska ravnoteža

  23. A Y A A’ (PX/PY)E’ Y (PX/PY)E (PX/PY)E B’ (PX/PY)E’ B B X X Rast potražnje za uvozom u zemlji A i zemlji B

  24. Marshall-Lernerov uvjet stabilnosti svjetskog tržišta Y A Px/Py R P B S 0 X S R

  25. K Y 3 4 K1 Y' 1 6 5 X' 2 X 0 L1 L2 L Rybczynski teorem

  26. UVJETI ZA OBOSTRANO KORISNU RAZMJENU 1. Različite krivulje proizvodnih mogućnosti različite krivulje indiferencije 2. Različite krivulje proizvodnih mogućnosti iste krivulje indiferencije 3. Iste krivulje proizvodnih mogućnosti različite krivulje indiferencije 4. Iste krivulje proizvodnih mogućnosti iste krivulje indiferencije

  27. Y E Y1 I Px/Py X1 X Autarkična ravnoteža

  28. Y Y EB' Y2 CA Y3 izvoz EA Y1 Y1 EB uvoz CB Y3 EA' uvoz (Px/Py)A Y2 F (Px/Py)AB izvoz (Px/Py)B (Px/Py)AB X3 X1 X2 X X2 X1 X3 X Trgovinska ravnoteža u zemljama A i B

  29. Y E’B Y2 C’B EB Y4 C’A Y3 EA E’A Y1 (PX/PY)AB (PX/PY)AB X2 X4 X3 X1 X Različite krivulje indiferencije i različite krivulje proizvodnih mogućnosti

  30. Y C’A Y2 EA Y1 E’AB EB C’B Y3 (PX/PY)AB X2 X1 X3 X Različite krivulje indiferencije i identična krivulje proizvodnih mogućnosti

  31. Y Y2 E’B EB C’AB Y3 (PX/PY)B I2 EA I1 Y1 E’A (PX/PY)A (PX/PY)AB X X1 X2 X3 Različite krivulje proizvodnih mogućnosti i identične krivulje indiferencije

  32. ISTE KRIVULJE PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI ISTE KRIVULJE INDIFERENCIJE Y TY RASTUĆI PRINOSI Z2 Z1 C Y E PX/PY 0 X TX X

  33. Y EA → CA efekt razmjene CA→ C’A efekt specijalizacije EA → SA efekt supstitucije SA → C’A dohodovni efekt C’A CA SA IA3 EA IA2 • IA1 E’A (PX/PY)A (PX/PY)AB X Dobitak od trgovine i proizvodne specijalizacije

  34. Y C’A Y4 CA Y2 IA3 EA Y1 IA2 • IA1 Y3 E’A (PX/PY)A (PX/PY)AB X X2 X4 X1 X3 Efekti otvaranja i specijalizacije u robi X

  35. IB1 IB2 IB3 Y E’B Y3 Y1 EB CB Y2 C’B Y4 (PX/PY)AB (PX/PY)B X3 X1 X2 X4 0 X Efekti otvaranja i specijalizacije u proizvodu Y

More Related