90 likes | 256 Views
Dr. sc. Davor Pauković. Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Povijest političkih ideja Dubrovnik, 12. siječnja 2010. Socijalizam (Karl Marx). Karl Marx (1818 – 1883). Političke i ideološke posljedice uvelike iskrivile pogled na osobu i djelo Marxa
E N D
Dr. sc. Davor Pauković Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Povijest političkih ideja Dubrovnik, 12. siječnja 2010.
Karl Marx (1818 – 1883) • Političke i ideološke posljedice uvelike iskrivile pogled na osobu i djelo Marxa • Rođen 1818. u pruskom Trieru kao sin uglednog židovskog odvjetnika i Nizozemke Henriette • Studira pravne znanosti na Sveučilištu u Bonnu, slušao predavanja iz povijesti i književnosti • Nakon dva semestra prelazi na berlinsko sveučilište Friedrich Wilhelm, tada središte znanstvenog života u Njemačkoj • prebacuje se na studij filozofije • Zbog pruske cenzure ubrzo napušta mjesto u uredništvu jednih liberalnih novina u Kölnu, odlazi u Pariz • Zbog kritike pruske vlade biva prognan iz Pariza, odlazi u Bruxelles, gdje već u bliskom prijateljstvu i suradnji s Friedrichom Engelsom razrađuje osnove svoje teorije povijesti i društva
Karl Marx (1818 – 1883) • Istodobno ostvaruje kontakte i utjecaj u izbjegličkom i internacionalnom radničkom pokretu • S Engelsom postaje članom “Saveza komunista” (sjedište London) – u jesen 1847. dobivaju nalog da formuliraju stranački program pojavljuje se kao brošura (Manifest komunističke partije) u veljači 1848., neposredno prije izbijanja revolucija u europskim gradovima • Protjeran iz Belgije, vraća se u Njemačku, gdje zajedno s Engelsom i ostalim socijalistima utječe na daljnji tok revolucije • Nakon restauracije Marxu se sudi, u svibnju 1849. protjeran je kao osoba bez državljanstva, ubrzo odlazi u London, gdje živi do smrti • Raznolika aktivnost: novinarsko publicistička, političko-agitatorska i znanstveno-ekonomska
Karl Marx (1818 – 1883) • Djeluje u internacionalnom radničkom pokretu (1864.) do njegovog raspuštanja 1876. • Najveći dio svog egzila u Londonu posvetio je studiju političke ekonomije na Kritici političke ekonomije (podnaslov Kapitala) praktički je radio od 1850. do smrti • 1867. izlazi prvi svezak Kapitala, drugi i treći svezak nije uspio dovršiti, Engels ih je iz ostavštine objavio 1885. i 1894. godine • Pripadao lijevohegelovci • Ozbiljenje i ukidanje filozofije za Marxa je identično okreće se protiv svih koji vjeruju da mogu ozbiljiti filozofiju • Kritika religije – izokrenuta svijest o svijetu bića koje živi u izokrenutom svijetu – “ona je opijum naroda” • Zadaća povijesti je da nakon nestanka onostranosti istine uspostavi istinu ovostranosti • Samo je narod zbiljska država – radikalni demokratizam
Karl Marx (1818 – 1883) • Kritikom Hegelove države on se ujedno okreće protiv političkog stanja u Njemačkoj • Proletarijat kao “pasivni element” i “materijalna podloga” dolazeće revolucije u procesu čovjekove emancipacije filozofija je glava, a proletarijat srce • U Parizu i pod utjecajem Engelsa spoznaje da se “anatomija građanskog društva treba tražiti u političkoj ekonomiji” uvidom u socijalne i ekonomske uvjete građanskog društva mijenja se njegova predodžba cilja koji više nije “istinska demokracija”, već “besklasno društvo” ukidanje čovjekovog otuđenja u građanskom društvu – samoozbiljenje čovjeka u besklasnom društvu • Građansko društvo raspalo se na dvije klase: klasu vlasnika i klasu radnika bez posjeda (radnik spada u najbjedniju robu)
Karl Marx (1818 – 1883) • Otuđenje čovjeka u građanskom društvu: otuđenje radnika od proizvoda njegovog rada rad postaje radniku vanjskim, više ne pripada njegovoj biti, radnik se ne potvrđuje u svojem radu, nego se niječe, rad se ne događa slobodnom voljom – prinuda samootuđenje čovjeka od njegove biti, njegova mu vlastita bit postaje vanjskom – život postaje “sredstvom” za život daljnja posljedica je otuđenje čovjeka od drugog čovjeka • Ukidanje otuđenja čovjeka vidi u dijalektičkom odnosu prema privatnom vlasništvu ukidanje privatnog vlasništva nužan uvjet ukidanja čovjekova otuđenja komunizam • Historijski materijalizam (Marx, Engels): ljudi moraju biti u stanju živjeti kako bi mogli stvarati povijest, o proizvodnji materijalnih uvjeta života (sredstva za život) ovisi sve ostalo (posebno predodžbe ili ideje), “ne određuje svijest život, nego život određuje svijest” • U kontekstu boravka u Bruxellesu i političkog cilja pripreme proleterske revolucije
Karl Marx (1818 – 1883) • “Znanstveni socijalizam” – znanstveni uvid u strukturu građanskog društva – održiva teorijska osnova – povijesni proces preobrazbe društva Manifest komunističke partije • Poraz revolucije 1848. – razočaranje za Marxa i Engelsa • Za ponovnu šansu bila je potrebna nova kriza kapitalističkog sustava, interes i zadaća socijalista je “učiniti revoluciju permanentnom”, sve dok se posjedničke klase ne potisnu s vlasti • Neki osnovni zakoni funkcioniranja kapitalizma (Kapital): u središtu je kapital, pod vladavinom kapitala svi su odnosi robni i razmjenski – uključujući ljudske (novac), radnik kapitalistu neprestano stvara “višak vrijednosti”, nerazmjerom cijene rada i cijene proizvoda rada – višak se akumulira kod kapitalista daljnji proces je osiromašenje, odnosno akumulacija kapitala kod sve manjeg broja kapitalista to dovodi do stvaranja sve većeg broja proletera neizbježno vodi u opću krizu kapitalističkog sistema revolucija diktatura proletarijata kraj privatnog vlasništva društveno vlasništvo sredstava za proizvodnju oslobođenje od samootuđenja
Karl Marx (1818 – 1883) • Ukidanjem društvenog antagonizma građanskog društva završava pretpovijest ljudskog društva – počinje prava povijest ljudi emancipiranih od otuđenja • Između kapitalističkog i komunističkog društva nalazi se razdoblje revolucionarne preobrazbe (revolucionarna diktatura proletarijata) jednog u drugo • Nikada nije dao detaljan opis besklasnog društva ili komunizma