Etika Vrline i načela

1. Etika Vrline i načela

2. ETIKA je filozofska refleksija o moralu Naziv ETIKA - od grčkoga ethos, običaj, navika, karakter, prebivalište, ozračje MORAL - skup nepisanih i pisanih pravila koja upravljaju ljudskim djelovanjem. Moralno djelovanje pretpostavlja moralnost – ostvarenje univerzalnih moralnih načela

3. Aristotel: «Nikomahova etika» - činidba je odnos među ljudima, tvorba među stvarima. Način spoznaje tvorbe je umijeće. Ono se dade obuhvatiti pravilima koja se mogu naučiti i koja se uvijek primjenjuju na isti način Način spoznaje činidbe je razboritost.Ona se ne da se naučiti ni iz knjige, ni iz jednog postupka

4. MOGUĆE SU RAZLIČITE ETIČKE KONCEPCIJE Etika načela - istražuje moralna načela po kojima trebamo djelovati Etika vrline - stavlja naglasak na naše ponašanje, na to da li imamo ili nemamo predispozicije za djelovanje Konsekvencijska etika - usmjerava se na konsekvencije, odnosno posljedice našeg djelovanja

5. Vrlina nije jedan slučajan postupak. Ona je prisutna u postupcima koje stalno iznova činimo, tako da oni postanu navika. Navike su poput užeta, svaki dan istkamo po jednu nit i uže postaje neprekidljivo

6. VRLINE

7. ULJUDNOST • Uljudnost je početak i vanjska forma svake vrline. • Ona nije ono bitno u vrlini, a niti može biti zamjena za nju. • Vezana je s bontonom – pravilima lijepog ponašanja. U poslovnom svijetu je od posebnog značaja – omogućuje bolju komunikaciju i provedbu poslovnih zadataka

8. RAZBORITOST • Razboritost je preduvjet svake vrline. • Ona vodi računa o mogućim posljedicama djelovanja. Razboritost znači djelovati s prepoznavanjem i uvidom. • Ona nas osposobljava odlučiti što je dobro a što zlo u konkretnim situacijama. • Prema Aristotelu razboritost nam omogućuje izbor među neumnim krajnostima; ona je način spoznaje onog što u određenoj situaciji treba učiniti

9. MUDROST • Mudrost je uvid u cjelinu svega što jest. • Određuje koje želje treba zadovoljiti i s kojim sredstvima (Epikur). • Čuva moral od fanatizma. • Mudar poslovni čovjek zna da ne zna, i oprezan je u očitovanju svog mišljenja ili ulaženja u posao ili investiciju.

10. HRABROST • Hrabrost jesuprotnost kukavičluku, lijenosti i ljigavosti Po Aristotelu nalazi se između kukavičluka i lude odvažnosti. • Nije znanje nego odlučivanje, nije mišljenje nego djelovanje • Pretpostavlja jakost volje. Postoji samo u sadašnjosti: ovdje i sada, a ne sutra i negdje. • Pokazuje se jednako velika u izbjegavanju kao i savladavanju opasnosti, u biranju kako borbe tako i bijega.

11. UMJERENOST • UMJERENOST određuje mjeru u željama. Brine za puno uživanje. • Omogućuje nam da postanemo gospodari užitaka. • Omogućuje intenzitet užitka ako je ovaj prisutan, a zamjenjuje ga ako ga nema

12. PRAVEDNOST • PRAVEDNOST je vrlina odnosa prema drugima. • Ona je vrednija i važnija nego blagostanje ili uspješnost i ne smije biti žrtvovana niti onda kada bi to koristilo većini. • Pravedan je onaj koji od onoga što želi uzima samo onaj dio koji mu pripada, a od onoga što mu ne odgovara svoj čitav dio(Aristotel ). • Ona uključuje čvrstu volju svakome dati njegovo (Spinoza).

13. VJERNOST • Suprotstavlja se lakovjernoj i egoističnoj kolebljivosti, neodržavanju zadane riječi, perfidnosti, nepostojanosti. • Spremnost poslovanja na obećanje koje nije u potpunosti pokriveno jamstvom. Nikad ne možemo u potpunosti provjeriti točnost svih podataka ili identitet svih subjekata. • Izražavanja stanja u dobroj vjeri – iskazujemo ono stanje koje očekujemo. • Pouzdanost je rezultat poklonjenog povjerenja. Uz nepouzdane suradnike osjećamo se nelagodno – jedno nam govore u lice a drugo iza leđa. Nepovjerenje može razoriti timski rad.

14. NADA • spaja subjektivno željeno s objektivnim okolnostima; • očekivanje da će ono što još nije povoljno postati povoljno. • Bitni i pošteni poslovi sami po sebi, unutarnjom logikom, mijenjaju okolnosti i okruženje i to afirmativno, poput samoorganiziranih sustava: • Pouzdanost daje požrtvovnost i marljivost; optimizam; spremnost za nove izazove • svjesnost čitave situacije u svakom trenutku i svjesnost o mogućnostima nadilaženja situacije;

15. LJUBAV • Svijest o vlastitoj slobodi i njeno korištenje za druge. Suprotstavlja se mržnji. Uzdiže nas prema drugima i prema nama samima, jer nas oslobađa našeg malog Ja • Milosrđe - dati šansu slabome da bi mogao postati jak. • Zanos– potpuno posvećivanje nekom poslu; • Ljubav je nužno velikodušna. Moguće je poklanjati bez ljubavi, ali je nemoguće voljeti bez darovanja.

16. JEDNOSTAVNOST • Vrlina jasnog razmišljanja, spontanosti, prirodnosti, vedre improvizacije. Prihvaćanje sebe kakvi jesmo. • Važno nam je samo postojanje bez dodatka, laži, pretjerivanja. • Jednostavnost je suprotnost dvoznačnosti, kompliciranosti i oholosti. • Ne podnosi okolišanje, snobizam. Ne koristi dokazivanje, lukavo nadmetanje. Ništa se ne prešućuje, da bi se održala umjetna vanjština.

17. SKROMNOST • Skromnošću dajemo do znanja da znamo i priznajemo što sve nismo. • Skromnost znači voljeti istinu više nego sebe, te sebe cijeniti ali ne i pokazivati. • Skromnost je nastojanje našeg Ja da se oslobodi iluzija. Svaka prava spoznaja je pobjeda nad našim narcizmom

18. ČISTOĆA • Nečisto je sve što se čini nepoštenom namjerom. Svaka sila i prisila je nečista kao i sve što ponizuje, obezvrjeđuje, što nije blago i obzirno. • Ona nije toliko odbacivanje užitka koliko užitak bez laži i prisile, • Prihvaćanje i dijeljenje užitka, koji nas uzdiže i oduševljava. • Čistoća je sposobnost ne vidjeti zlo gdje ga u stvarnosti i nema. Nečisti svuda vide zlo i vesele se zbog toga. • Čisto voljeti znači imati odstojanje, ne posjedovati, ne primijeniti silu, moć, kontrolu.

19. ISKRENOST • To je usklađenost djela i riječi s našim duševnim životom i s nama samima. • Iskrenost znači govoriti što vjerujemo pa makar se i varamo i vjerovati u ono što govorimo. • Ne htjeti niti druge niti sebe varati. Isključuje pretvaranje i prikazivanje svojih grešaka kao nečeg dobrog. • Nalazi se u sredini između hvalisanja i omalovažavanja, pretjeranog naglašavanja i prešućivanja • Razlikuje ljubav prema sebi od egoizma i velikodušnost od ispraznosti.

20. DUHOVITOST • Ljubav, radost i humor idu zajedno. • Sarkazam nije vrlina nego oružje upereno na drugoga. Tu nailazimo na zao, ismijavajući, uništavajući smjeh, kojim se izrugujemo, vrijeđamo, ubijamo. • Duhovitost pretvara žalost u veselje, razočaranje u smiješno, očaj u vedrinu.

21. SUOSJEĆAJNOST • Suosjećajnost je suprotnost tvrdoći, okrutnosti, hladnoći, ravnodušnosti, bezosjećajnosti, egoizmu. • Sudjelovanje u boli i žalosti, u patnji drugoga. • "Brini se za sebe s najmanje mogućom štetom za druge" (Rousseau).

22. OPRAŠTANJE • Oprostiti ne znači poništiti a niti zaboraviti. Pobjeđuje potrebu za osvetom i potrebu kažnjavanja • Poništava zloću. Nije prestanak borbe protiv zla nego prestanak mržnje. Ne želi mržnji suprotstaviti mržnju, egoizmu egoizam, i sili srdžbu. • Pomaže čovjeku koji je povrijeđen i oštećen, da i sam ne bude zao. • Znači shvatiti, da su drugi zli tako dugo dok su zli, da se drugi varaju dokle se varaju, da je drugima veoma teško djelovati suprotno onome što jesu i odjednom biti dobri, blagi, razumni i tolerantni. • Osuđivati znači očito ne razumjeti ono što osuđujmo, jer kada bismo shvatili ne bi mogli više osuđivati

23. ZAHVALNOST • Biti zahvalan znači priznati sebe dužnikom,shvatiti da nam je nešto poklonjeno. • To je jeka radosti na doživljenu radost. Ništa nam ne uzima. • To je uzvratni dar bez gubitka, zadovoljstvo za zadovoljstvo, sreća za sreću, uzvraćena radost, uzvraćena ljubav (Spinoza), • U drugome, a ne samo u sebi vidjeti uzrok svoje radosti.

24. BLAGOST • Smionost bez nasilja, jakost bez tvrdoće. Ne želi uzrokovati a niti uvećati patnju. • Povlačenje, nekorištenje svoje snage, svoje moći, svoje sile. • Ljutiti se kada treba, zbog čega treba, kako dugo treba i ne raditi to češće, duže a niti više nego što treba (Aristotel).

25. TOLERANCIJA • Ona je suprotnost fanatizmu, sektaštvu, autoritarizmu, netolerantnosti • Ma kako netko bio uvjeren da ima pravo, on mora dozvoliti da nije u stanju to dokazati i da je protivnik jednako uvjeren u svoje stavove i misli. • Ne možemo nekoga prisiliti da misli drukčije nego što misli ili da prihvati kao istinu što smatra neistinom. • Netolerantnost nas čini glupim kao što nas glupost čini netolerantnim. • Ne treba, zbog tolerancije, prestati voljeti istinu.

26. OSNOVNA MORALNA NAČELA • Načela su ishodišna pravila etičkog ponašanja, sheme i obrasci koji predstoje kodeksima i pravilima • Pravila koja mogu nanijeti štetu ili korist nisu načelna pravila već naprosto pravila. • Načela nikad ne mogu biti štetna, ako su pravilno definirana i pravilno procijenjena.

27. Covey: "stavljanje težišta na načela mnogo jače utječe na ponašanje nego stavljanje težišta na samo ponašanje UPRAVLJANJE SAMO ZA PROFIT JE KAO IGRANJE TENISA S POGLEDOM UPERENIM U TABELU REZULTATA, A NE NA LOPTICU Blanchard, Peal

28. Covey: načela su nam intuitivno već poznata i postoje duboko negdje u nama Načela ne govore što moramo činiti; ona pružaju način razmišljanja tako da mi znamo što nam je činiti Ne moramo naučiti stotinu novih postupaka, tražiti uvijek nove tehnike – potreban je temeljni okvir osnovnih načela

29. moralna načela su nepromjenljiva poput zakona gravitacije ako ih kršimo nećemo proći nekažnjeno; ako ih slijedimo postajemo ljudski djelotvorni moralno djelovanje, kao ni priroda, ne priznaje prečace, kampanjstvo, “lakirovke”, surogate

30. Kao umno, odnosno slobodno biće, čovjek je u mogućnosti da bira reakcije na određene podražaje, čak u toj mjeri da povratno djeluje na same podražaje

31. dostojanstvo ljudske osobe koje se potvrđuje kroz njenu fizičku, emocionalnu i intelektualnu neovisnost međuzavisnost u zajednici, gdje sloboda jedne osobe ograničava, ali i obogaćuje slobodu druge pravo na privatno vlasništvo, ali ono koje je ograničeno općom namjenom dobara načelo supsidijarnosti - sudjelovati u odlučivanju - ako ne na onim višim razinama onda na nižim, a svakako na osobnoj razini

32. Univerzalna načela uključuju i one koji su van gospodarskih procesa, jer gospodarstvo je samo jedan vid ljudske djelatnosti Ne može se cjelokupno ljudsko bivanje svesti samo na proizvodnju dobara i usluga Oni koji proizvode moraju misliti i na opće dobro i na one koji mu doprinose Ne smiju biti isključeni ni oni koji su zbog raznih razloga onemogućeni da daju neki znatniji doprinos – načelo solidarnosti

33. Da bi moralno načelo imalo moć da djeluje na našu volju mora biti autonomno Izricanje zahtjeva moralnog načela ne može biti izricanje nekog sadržaja pa ma koko on poželjan bio, već samo izricanje forme djelovanja - kategoričkog imperativa DJELUJMO PO ONIM PRINCIPIMA ZA KOJE MOŽEMO HTJETI DA SVI DRUGI PO NJIMA DJELUJU

34. Ljudi instinktivno vjeruju onima čiji karakter počiva na ispravnim načelima tehnika je nevažna u odnosu na povjerenje, koje je posljedica naše pouzdanosti u dužem periodu

35. Upitnik o moralnom ponašanju : Da li je to što namjeravam učiniti zakonito? Da li će se našim postupkom poremetiti ravnoteža odnosa? Kako ću se nakon svoje odluke osjećati odnosno da li će mi savjest biti mirna?

36. 5 načela moći etičkog poslovanja Svrha - ako smo usmjereni na najviša načela mi znamo što nam je na duži rok činiti Ponos - moć da činimo ono što je ispravno Strpljenje - vjerovanje u proces, u rast Upornost - treba i prionuti uz svoja stajališta Perspektiva - moć distanciranja od sebe

37. ETIČKI KODEKS ELEKTROTEHNIČARA • Sastavili i potpisima prihvatili članovi IEEE - Institute of Electrical and Electronics Engineers, što okuplja nekoliko stotina tisuća članova iz SAD i cijelog svijeta,

38. "Mi članovi IEEE shvaćajući važnost utjecaja naših tehnologija na kvalitetu života u svijetu i prihvaćajući osobnu odanost svojoj struci obvezujemo se najvišem etičkom i stručnom ponašanju i slažemo se:

39.  poduzeti odgovornost za inženjersko odlučivanje u skladu sa sigurnosti, zdravljem i blagostanjem ljudi odmah obznaniti čimbenike što bi mogli dovesti u opasnost ljude i okoliš; • spriječiti stvarne ili uočene sukobe interesa kadgod je moguće, i obznaniti ih pogođenim stranama ako postoje:

40. biti pošten i realan u izjavama i procjenama temeljenim na raspoloživim podacima •  odbiti potkupljivanje u svim njegovim oblicima;

41. poboljšati razumijevanje tehnike, njene odgovarajuće primjene i mogućih posljedica; • održavati i poboljšavati svoju tehničku mjerodavnost i preuzeti tehničkezadatke za druge, jedino ako sam podukom i iskustvom stekao kvalifikaciju, ili nakon što sam obznanio odgovarajuća ograničenja:

42. tražiti, prihvatiti i ponuditi poštenu kritiku tehničkog rada, priznati i ispraviti pogreške, a i ispravno cijeniti doprinose drugih; • pošteno postupati sa svim osobama bez obzira na rasu, vjeru, spol, invaliditet, dob ili nacionalno podrijetlo;

43. spriječiti oštećenje drugih, njihove svojine, ugleda ili zaposlenja s krivim ili zlonamjernim djelovanjem: • pomagati kolegama i suradnicima u njihovom profesionalnom razvoju i podupirati ih u prihvaćanju ovog etičkog kodeksa.

44. ZAKLETVA • Znanje i vještine rabit ćemo na dobrobit čovječanstva, pri radu će nas voditi poštenje i nepristranost • Preziremo stavljanje naše profesije u službu politike i gospodarski i stručno nedomišljenih političkih projekata. • Svjesni koliko inženjersko znanje ima utjecaj na život ljudi, na sfere političkog i gospodarskog odlučivanja, odano ćemo obavljati svoje dužnosti i neprekidno težiti povećanju vlastite mjerodavnosti i prestižu inženjerske profesije.

45. Prihvaćamo ideju održivog razvoja kao meta - etičko načelo, jer podrazumijeva domišljeno razvijanje gospodarstva, da bi se udovoljile potrebe sadašnjosti, a ne bi ugrozila mogućnost ispunjenja potreba budućih generacija.