XVI. Međunarodni simpozij, Neum, rujan 2013.

1. Budućnost računovodstva javnog sektora – primjena IPSAS-a ili EPSAS-aProf.dr.sc. Vesna VašičekMr.sc. Gorana Roje XVI. Međunarodni simpozij, Neum, rujan 2013.

2. Reforme računovodstva javnog sektora...... • Vašiček, V., Vašiček, D., Roje, G.(2009): Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS) vs. računovodstvena regulativa u tranzicijskim zemljama • Roje, G. (2010): Međunarodni trendovi i aktualnosti u državnom računovodstvu • Roje, G. (2010): Tranzicija državnog računovodstva - od novčanog koncepta prema konceptu nastanka događaja. • Roje, G. (2011): Državno računovodstvo članica EU - uskoro obvezna primjena obračunske osnove, • Roje, G. (2011): Razvoj i primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, • Vašiček, V., Roje, G. (2012): Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor: aktualnosti i perspektive primjene, • Vašiček, V., Roje, G. (2013): Glavne dileme u primjeni i daljem razvoju Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor. • praksa, najbolja iskustva i znanja razvijenih zemalja, • dugotrajnost, zahtjevnost i kompleksnost procesa implementacije, • dinamika i način provođenja reforme državnog računovodstva u tranzicijskim zemljama (prioriteti, mogućnosti, kontekst uključivanja u europske integracije)

3. Trendovi i perspektive razvoja računovodstva javnog sektora Trendovi: • poticanje primjene obračunske računovodstvene osnove u državnom računovodstvu i budžetiranju, • razvoj i poticanje primjene IPSAS temeljenih na obračunskoj osnovi, • primjene metoda i tehnika upravljačkog računovodstva i računovodstva troškova na procesima određenih javnih djelatnosti ( povezivanje strateških ciljeva i proračunskih sredstava) Perspektive: • intenziviran rad Odbora na izradi Koncepcijskog okvira za financijsko izvještavanje za jedinice javnog sektora • rad EK na izradi jedinstvenih pravila i postupaka oblikovanja proračunskog okvira država članicama EU: Direktiva Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU • harmonizacija računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj Uniji • prihvaćanje IPSAS kao polazne osnove u planiranju razvoja Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS).

4. IPSAS • svi subjekti JS koji pripremaju i prezentiranju FI na obračunskoj osnovi, osim javnih poduzeća • pripremanje FI koji uključuju informacije o svim resursima koje kontrolira izvještajni subjekt • pravila za konsolidaciju svih kontroliranih subjekata • detaljnija razrada pojedinih pitanja u računovodstva i financijskom izvještavanju javnog sektora • skup odredbi i smjernica, preporuka (o načinima, metodama, postupcima provođenja određenih aktivnosti) koje bi trebalo slijediti u praksi računovodstva i financijskog izvješavanja u javnom sektoru • 2000.- 2013. Odbor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor je objavio 32 IPSAS, nekoliko ih je u pripremi (tkz. Nacrti) • Za 29 standarda kao predložak poslužili standardi koje susrećemo u privatnom sektoru (MRS, MSFI) – prilagođeni odredbama koje uvažavaju specifičnosti javnog sektora • 3 standarda specifična za poslovanje sektora opće države: IPSAS 22 – Objavljivanje financijskih informacija o sektoru opće države, IPSAS 23 – Prihodi od nerazmjenskih transakcija i IPSAS 24 – Objavljivanje proračunskih informacija u financijskim izvještajima. • Posljednji objavljeni standard – IPSAS 32 (Ugovori o koncesijama: davatelj koncesije)

5. Koncepcijski okvir za financijsko izvještavanje za jedinice javnog sektora u pripremi • prioritetni projekt Odbora, podloga za daljnji razvoj IPSAS-a na obračunskoj osnovi • Svrha: odraziti specifičnosti računovodstva javnog sektora (u terminološkom i sadržajnom pogledu) i uspostaviti načela koja će poduprijeti financijsko izvješćivanje jedinica javnog sektora koje su usvojile računovodstveno načelo nastanka događaja • prva četiri poglavlja koncepcijskog okvira objavljena su u siječnju 2013.godine i sastavni su dio Priručnika 2013, drugi su u procesu izrade te se njihova objava očekuje u 2014. godini • trenutno objavljena poglavlja definiraju: • ulogu Koncepcijskog okvira u razvoju IPSAS, • praktične smjernice za potrebe financijskog izvješćivanja, • primarne korisnike temeljnih financijskih izvještaja, • ciljeve financijskog izvještavanja tijela javnih vlasti • kvalitativne karakteristike i ograničenja informacija u financijskim izvještajima.

6. Pristupi reformi državnog računovodstva – međunarodni pristup • Pristupi zemalja /institucija/međunarodnih organizacija reformi državnog računovodstva: različita dinamika i kvaliteta promjena. • Komparativni prikazi česta tema znanstveno - istraživačkih radova • Sustavi i istraživanja pokazuju visok stupanj heterogenosti: • Transformacija državnog računovodstva članica EU nije upitna - nije upitno hoće li se model obračunske osnove primijeniti već kada će se isti primijeniti. • Evidentan je trend djelomičnog ili potpunog napuštanja novčane osnove i postupni prijelaz na primjenu obračunske osnove . • Implementacija obračunske osnove dugotrajan je i zahtjevan proces, u svakoj fazi prihvaća djelomično ili potpuno rješenje pojedinog područja koje vodi u cjelini ka potpunoj primjeni obračunske osnove. • Iako je riječ o globalnom trendu postoje značajne razlike u načinima na koji se reforma provodi: sadržajni obuhvat reforme (financijsko izvještavanje vs. budžetiranje), način/razina uvođenja modela obračunske osnove (centralizirani vs. decentralizirani pristup, sektorski/segmentalni pristup), vrijeme provođenja. • Države koje su nedavno pristupile Europskoj Uniji sklonije su slijediti obračunski računovodstveni model od starijih (povijesnih) članica. Među povijesnim članica EU, južne i središnje europske zemlje još uvijek su više cash-based. • Harmonizacija nacionalnog računovodstvenog okvira s IPSAS vs. usvajanje IPSAS

7. Transformacija državnog računovodstva u RH i FBiH • RH: • Zakon o proračunu (NN 87/08) daje perspektivnu i široku osnovu za potpunu primjenu IPSAS u Hrvatskoj, • provedbenim propisima određena su pravila mjerenja i vrednovanja koja se temelje na modificiranoj obračunskoj osnovi što znači da nisu u potpunosti usklađeni s zahtjevima IPSAS koji se temelje na obračunskoj osnovi, • članstvo u EU: - Obvezna primjena i praćenje Direktive Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica – rok kraj 2013.g. - Ministarstvo financija RH - poduzeti su koraci u prilagođavanju podataka zahtjevima ESA 95 – izmjene kontnog plana za proračune i proračunske korisnike • FBiH: • Prihvaćanje IPSAS kao standarda s obveznom primjenom u izvještavanju javnog sektora pretpostavljeno je Zakonom o proračunu i Zakonom o računovodstvu (trasiran put uvođenju obračunske osnove ) • Nije određen rok za implementaciju rješenja iz zakonske regulative.

8. Transformacija državnog računovodstva u RH i BiH Perspektive: • razinu primjene obračunske osnove i IPSAS tek predstoji jasno definirati u provedbenim propisima, • kontekst poticanja primjene računovodstvene osnove nastanka događaja i trasirane buduće primjene IPSAS (preporuka: fazni i segmentalni pristup) • kontekst punopravnog članstva RH u EU te uključenja FBiH u europske integracijske procese (Direktiva Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članicaEU (2011) - države članice moraju imati uspostavljene državne računovodstvene sustave, primjenjujući obračunsku računovodstvenu osnovu, te sveobuhvatno i dosljedno obuhvaćajući sve pod-sektore opće države kao što je definirano Uredbom (EZ) br 2223/96 (ESA 95).

9. Primjerenost i prikladnosti primjene IPSAS - Eurostat • Nova Direktiva Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU • Utvrđuju se detaljna pravila za proračunski okvir s ciljem poštivanja obveza u pogledu deficita država članica - objava studeni 2011. • Države članice do 31. prosinca 2013. godine trebaju donijeti nacionalne provedbene propise potrebne za usvajanje ove Direktive • U pogledu obveznog usvajanja i primjene IPSAS Direktiva Europskog vijeća iz 2011 godine zahtijevala je daljnje ispitivanje primjerenosti i prikladnosti usvajanja IPSAS u 2012.godini. • Sažetak ispitivanja proveo je Eurostat a objavila ga je Europska komisija u prosincu 2012.g.

10. Primjerenost i prikladnosti primjene IPSAS - Eurostat Studija Eurostat-a o prikladnosti primjene IPSAS • Ispitivanje u 25 zemalja, 68 zaprimljenih priloga iz javnih konzultacija • glavni zagovornici primjene IPSAS su nacionalni i međunarodni odbori za standarde, profesionalna udruženja i ministarstva financija, a protiv uvođenja su uglavnom uredi za državnu reviziju • smatraju li se IPSAS prikladnima za primjenu u državnom računovodstvu članica EU: • 38% - „da“, • 31% - smatra da bi IPSAS bili tek dijelomično prikladni, • 28% ispitanika – “ne”

11. Primjerenost i prikladnosti primjene IPSAS - Eurostat

12. Prema primjeni EPSAS-a • Razvoj EPSAS-a potaknut je : • mišljenjem da u današnje vrijeme kada države članice jamče za javni dug pojedinih zemalja članica, nije prihvatljivo temeljiti proračun na isključivo novčanoj osnovi, • stajalištem da je potrebno jačati usporedivost proračuna zemalja članica, odnosno poticati reformu sustava budžetiranja (proces planiranja i izvršavanja proračuna) prema usvajanju obračunske osnove, a u cilju jačanja fiskalne transparentnosti Unije, • činjenicom da su odredbe IPSAS više orijentirane prema reformi financijskog izvještavanja subjekata u sektoru opće države, a manje prema reformi izvještavanja o proračunu, odnosno prema budžetiranju.   • Izvješće Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament - IPSAS kao osnova za razvoj EPSAS • Osvrt na Eurostatovu konferenciju: „Prema primjeni Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor“

13. Prema primjeni EPSAS-a: Izvješće Europske komisije • IPSAS su prikladan okvir za izradu EPSAS, ali je naglašena i njihova manjkavost u dijelu nepotpunosti, nedovršenosti, kontinuiranih i čestih promjena standarda, nedovoljnog prepoznavanja specifičnosti javnog sektora. • Nužnost daljnjih dorada (dopuna i izmjena) postojećih i razvoja novih IPSAS: (1) Mogućnost alternativnih računovodstvenih postupaka predstavlja ograničenje utvrđivanju zajedničke prakse (2) Postojeći paket IPSAS nije dovršen i u potpunosti ne obuhvaća za Uniju važna pitanja - potrebno je riješiti otvorena specifična pitanja u javnom sektoru: - porezi, MRSJS 23, Prihodi od nerazmjenskih transakcija - socijalna davanja (MRSJS 19, Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, Nacrt standarda 34, Socijalna davanja: objavljivanje novčanih transfera fizičkim osobama i kućanstvima) - kapacitet IPSAS u rješavanju problema konsolidacije računa na temelju definicijskog određenja i obuhvata opće države kao osnovnog načela fiskalnog nadzora u Uniji. (3) Postojeći paket IPSAS nije dovoljno stabilan – podložan je čestim promjenama (razvijanje publikacije Koncepcijski okvir za financijsko izvještavanje za jedinice javnog sektora) • Postojeće IPSAS potrebno je klasificirati u tri skupine: • standardi koji se mogu usvojiti jer zahtijevaju tek manje prilagodbe smjernica, • standardi koje je potrebno većim dijelom doraditi/prilagoditi u svrhu usvajanja, te • standardi koje je nužno suštinski izmjeniti ili zamijeniti novim prijedlogom standarda.

14. Eurostatova konferencija: „Prema primjeni Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor“, svibanj 2013. Sažeti zaključci: • Prijedlog razvoja budućih Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS) • Budući će EPSAS pored primjene u sustavu financijskog izvještavanja subjekata opće države, primjenjivati i u budžetiranju, sa ciljem usklađivanja ciljeva financijskog izvještavanja s prihvaćenim proračunom. • Nastavak procesa harmonizacije računovodstvenih osnova na kojima se zasniva proračun pojedine zemlje članice EU. • Predlaže se formiranje komiteta tj. odbora EPSAS-a kojeg bi činili predstavnici svih zemalja članica, a imali bi mandat odlučivati o prijedlogu sadržaja standarda i prihvaćanju nihove primjene od strane zemlje članice. • Predlaže se tijelo/radna grupa koja bi izradila tekst EPSAS-a, te u perspektivi radna grupa koja bi tumačila EPSAS-e i davala uputu za njihovu primjenu. • Države članice čiji subjekti sektora opće države svoje financijsko izvještavanje temelje na punoj primjeni načela nastanka događaja pozvane su podnijeti plan usvajanja standarda za sve podsektore opće države. • Proces primjene IPSAS i razvoja EPSAS otvara niz pitanja u svezi operacionalizacije iznjetih prijedloga: • u kojoj će mjeri i kako postojeći IPSAS zapravo poslužiti kao osnova za razvoj novih EPSAS, • koje je standarde potrebno mijenjati, nadograditi i prilagoditi, u kojem vremenskom roku i uz kolike izdatke.

15. Hvala na pažnji!