Određivanje ciljeva i zadataka kao ishoda učenja u nastavi povijesti

1. Određivanje ciljeva i zadataka kao ishoda učenja u nastavi povijesti Mr.sc. Dunja Modrić Blivajs

2. Odgojno-obrazovni proces • Sustavno organizirana zajednička aktivnost nastavnika i učenika na ostvarenju zadataka odgoja i obrazovanja. • Nastava je vid organiziranog učenja u okviru neke ustanove (škole) kojemu je cilj odgoj i obrazovanje njenih sudionika. • Sastavnice tog sustava su učenik (uči), učitelj (poučava), nastavni sadržaj (gradivo).

3. Što su ciljevi i zadaci odgoja i obrazovanja? • polazište i ishodište svakog odgojno-obrazovnog procesa, • taj proces počinje određenom namjerom, a završava provjerom koliko je ostvarena, • treba biti precizno i realistično definiran, • cilj je uopćena formulacija intencije, a zadaci su razrada i konkretizacija cilja.

4. Koje su prednosti primjene nastavnih zadataka? • Pomažu nastavnicima: • usmjeriti se na svoje stvarne namjere • odabrati bitan sadržaj, metode i način ocjenjivanja • mogu se lako prenijeti roditeljima i učenicima • omogućuju prosuđivanje o kvaliteti poučavanja

5. Što su opći, a što specifični ciljevi predmeta? • promjena paradigme u obrazovnoj praksi učenik postaje subjekt u nastavi • opći ciljevi predmeta- odražavaju ključnu ideju područja učenja • specifični ciljevi- jasne i kratke tvrdnje o konkretnim učenikovim znanjima, vještinama i kompetencijama • Obrazovna postignuća ↔ Obrazovni ishodi

6. Što su ishodi učenja i zašto ih koristimo? • Ishodi učenja su promjene kod učenika koje se mogu precizno izraziti o onomu što zna, razumije i što može pokazati nakon učenja. • Koriste se da učenici razumiju što se od njih očekuje; da nastavnici odaberu prikladne sadržaje i metode kojima će ostvariti ishode; da nastavnici odaberu optimalne načine provjere i vrednovanja ishoda.

7. Definiranje poželjnih rezultata učenja Općenito poznavanje Vrijedno znati Znanje i efikasno djelovanje Važno znati Duboko i trajno razumijevanje Nužno znati Stavovi i predodžbe o učenju

8. Područja ljudskih sposobnosti • Intelektualne ili mentalne sposobnosti • Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti • Senzorne ili perceptivne sposobnosti • Sposobnosti osjetilnog doživljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir, toplina, hladnoća, kretanje, itd.) • Praktične ili manualne sposobnosti • Temelje se na praktičnoj aktivnosti čovjeka i pokazuju se u onim zvanjima gdje dominira praktični rad • Sposobnosti izražavanja • Odnose se na govor, čitanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematičko izražavanje, pjevanje, sviranje i izražavanje pokretima tijela.

9. Tradicionalna klasifikacija prema Poljaku • Obrazovni zadaci • Materijalni: znanje i razumijevanje • Znanje prisjećanja; Znanje prepoznavanja: identificiraju pripadnost sadržaja; Znanje reprodukcije, Operativno znanje: objašnjavaju i primjenjuju znanje; Kreativno znanje: primjenjuju i nadograđuju stečena znanja • Funkcionalni: vještine i sposobnosti • Senzorne ili perceptivne, Praktične ili manualne, Sposobnosti izražavanja, Intelektualne ili mentalne • Odgojni zadaci • Stavovi i vrijednosti, interesi, obrasci ponašanja

10. Stupnjevi znanja • Znanje prisjećanja • Najniža kvaliteta znanja; učenici se samo sjećaju nekih sadržaja o kojima je učio, ali o tome ništa više ne zna • Znanje prepoznavanja • Učenici mogu točno prepoznati neke sadržaje, identificirati njihovu pripadnosti, znati na što se odnose, ali ih ne mogu objasniti i obrazložiti • Znanje reprodukcije • Učenici poznaju stanovite sadržaje do te mjere da ih mogu reproducirati, katkad veoma sigurno i točno. No, ne mogu ih primjenjivati u svakodnevnom radu • Operativno znanje • Visoka razina znanja; učenici posve sigurno vladaju obrađenim nastavnim sadržajima, znaju ih objasniti, ali i primjenjivati u svakodnevnom radu u školi i izvan nje • Kreativno ili stvaralačko znanje • Najviši stupanj u kvaliteti znanja; čovjek na temelju stečenih znanja stvara nova materijalna i duhovna dobra

11. Bloomova taksonomija misaonih procesa • Kognitivno • Mišljenje, znanje, rješavanje problema, intelektualne sposobnosti.(sažimanje,povezivanje informacija,uspoređivanje, klasificiranje…) • Psihomotoričko • Manipulativne i motoričke sposobnosti učenika (refleksni pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapažanja, neverbalno komunikacijsko ponašanje, socijalni kontakti) • Afektivno • Razvoj trajnih vrijednosnih sustava,razvoj obrazaca ponašanja,timskog rada stavova, emocija i međuljudskih odnosa.

12. Revidirana Bloomova taksonomija • Je hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje treba razviti( dimenzije znanja- činjenično, konceptualno, proceduralno i metakognitivno znanje) s procesima koji se koriste da bi se naučilo- dimenzije kognitivnih procesa. • Kognitivne dimenzije- pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreacija • Revizija (2001.) – Anderson & Krathwohl • Taksonomija – klasifikacijski sustav( svladavanje viših razina podrazumijeva svladavanje svih nižih ispod nje. • Važna za određivanje ciljeva i ishoda nastave. • Važna za oblikovanje različitih zadataka pri ocjenjivanju.

14. Dimenzije kognitivnih procesa

15. Četiri dimenzije znanja

16. Poznavanje terminologije (vokabulara, znanstvenih termina, simbola, znakova). Poznavanje specifičnih detalja i elemenata (događaja, lokacija, izvora, informacija) unutar predmeta. Činjenično znanjeTemeljni elementi koje učenici moraju poznavati kako bi se upoznali s određenom disciplinom

17. Konceptualno znanje Odnosi među temeljnim elementima unutar neke šire strukture koji im omogućavaju da funkcioniraju kao cjelina Ono obuhvaća: • Poznavanje klasifikacija i kategorija • Poznavanje principa i generalizacija • Poznavanje teorija, modela i struktura

18. Proceduralno znanjeKako uraditi nešto specifično unutar predmeta, metode istraživanja Ono obuhvaća: • Poznavanje vještina, tehnika i metoda specifičnih za predmet. • Poznavanje kriterija i klasifikacija, principa i generalizacija za odabir odgovarajućih procedura, vještina, tehnika i metoda.

19. Metakognitivno znanjeZnanje o spoznaji i kognitivnom procesu uopće, te svjesnosti i znanje o vlastitoj spoznaji i načinima učenja Ono obuhvaća: • Znanje o vlastitim prednostima i manama po pitanju spoznaja i učenja. • Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi se riješili problemi i kognitivni zadaci. • Kontekstualno znanje. • Znanje o sebi.

20. Kako odrediti ishode učenja? • Zadatke (ishode, postignuća) potrebno je odrediti što je moguće preciznije • Zadaci nastave trebaju biti tijesno povezani s nastavnim aktivnostima i ocjenjivanjem • Zadaci se određuju aktivnim glagolima koristećirevidiranu Bloomovu taksonomiju

21. Kako napisati ishode učenja? • Iz ishoda učenja se treba vidjeti učenikovo ponašanje koje se može opažati i mjeriti • Nakon učenja: • Učenik će moći nešto pokazati • Nastavnik će moći izmjeriti i ocijeniti • Primjer: nakon učenja učenik će znati o Velikoj gospodarskoj krizi • …Učenik će znati razlikovati uzroke i posljedice Velike gospodarske krize • Učenik će moći procijeniti posljedice krize na društvene i političke prilike u pojedinim zemljama

22. HVALA NA PAŽNJI