FUNKCIONIRANJE SISTEMA SOCIJALNE SIGURNOSTI U OKVIRU BOSNE I HERCEGOVINE

1. Međunarodna znanstvena konferencija ‘’Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava’’ FUNKCIONIRANJE SISTEMA SOCIJALNE SIGURNOSTI U OKVIRU BOSNE I HERCEGOVINE Prof.dr. Behija Ćišić i Mr.sc. Asim Pandžić Univerzitet u Tuzli, Filozofski fakultet, Odsjek za socijalni rad, Tuzla

2. METODOLOGIJA • Predmet istraživanja je teorijska analiza sadržaja analogije i diferencijacije sistema socijalne sigurnosti na području Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko u okviru države Bosne i Hercegovine. • Cilj istraživanja jeste analiza sadržaja analogije i diferencijacije sistema socijalne sigurnosti na podučju Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta u okviru države Bosne i Hercegovine.

3. METODOLOGIJA Zadaci istraživanja • Teorijski analizirati sistem socijalne sigurnosti na području Federacije Bosne i Hercegovine • Teorijski analizirati sistem socijalne sigurnosti na području Republike Srpske • Teorijski analizirati sistem socijalne sigurnosti na području Brčko Distrikta u okviru Bosne i Hercegovine • Teorijski analizirati analogiju i diferencijaciju sistema socijalne sigurnosti u okviru Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko

4. METODOLOGIJA Metode istraživanja • U procesu istraživanja korišten je metod teorijske analize sadržaja sistema socijalne sigurnosti kojim je izvršena analogija i diferencijacija sistema socijalne sigurnosti na podučju Federacije, Republike Srpske i Distrikta Brčko.

5. TEORIJSKA OSNOVA • Socijalna sigurnostu najširem smislu podrazmijeva stvaranje jednakih mogućnosti pojedincima da sebi i svojoj porodici mogu obezbijediti uslove života koji će im pružiti šansu da zadovolje svoje osnovne i izvedene potrebe. • U institucionalnom smislu, socijalna sigurnost je temelj organizacije socijalne države sa svim ustanovama koje takve mogućnosti obezbjeđuju. • Socijalna sigurnost podrazumijeva i obavezu društva da svakom pojedincu obezbijedi fizički integritet i odgovarajuće obrazovanje, stvaranje uslova za zaposlenje i stanovanje kao i pravnu sigurnost u slučajevima gubitka neke sposobnosti. • Socijalna sigurnost obuhvata različite vrste zaštite i pomoći koje društvo pruža svojim članovima, posredstvom države. • Cilj sistema socijalne sigurnosti je zaštita stanovništva od rizika kao što su bolest, starost, invalidnost, materinstvo i nezaposlenost.

6. OSTVARIVANJE SOCIJALNE SIGURNOST • Socijalna sigurnost se sprovodi kroz: • programe socijalnog osiguranja i • programe socijalne zaštite. • Osnovni oblici socijalnog osiguranja su: • penzijsko i invalidsko osiguranje; • zdravstveno osiguranje; • osiguranje za slučaj nezaposlenosti; • dječija zaštita; • zaštita civilnih žrtava rata. • Programi socijalne sigurnosti se mogu finansirati iz: • javnih rashoda (budžeti i fondovi socijalnog osiguranja); • poreskih olakšica i subvencija javnih preduzeća; • sredstava poslodavaca.

7. TRENUTNO STANJE • Prava nisu zakonom jasno definisana i razgraničena i međusobno se prepliću. • Tako, na primjer, postojeći zakon u FBiH obuhvata tri odvojene oblasti: socijalnu zaštitu, zaštitu civilnih žrtava rata i zaštitu porodica sa djecom i kao takav nejasno je koncipiran i komplikovan za primjenu u praksi.   • Zakoni fragmentarno rješavaju prava po osnovu socijalne zaštite i socijalne pomoći, te na nejednak način tretiraju iste kategorije ugroženih. • Zbog neodgovarajućih zakonskih rješenja i njihove neusklađenosti sa međunarodnim standardima teret obaveze osiguranja socijalne zaštite i sigurnosti se sa države prenosi na porodicu. • Na ovaj način država dio svoje obaveze i odgovornosti prenosi na građane, a kategorije stanovništva koje nemaju porodicu koja im može pružiti tu pomoć i zaštitu ne mogu nikako ostvariti ova prava.

8. TRENUTNO STANJE • U Federaciji BiH cijeli proces dodatno usložnjava i to što se regulisanje prava iz ove oblasti prenosi i na nadležnost Kantona. • Kantoni to često zloupotrebljavaju pa ne donose neophodne zakone nikako ili ih pak donose ne poštujući osnovne principe ili minimum prava predviđenih zakonom FBiH. • Postoji praksa da pojedini kantoni umjesto donošenja potrebnih zakona donose privremene odluke čime nastoje izbjegavati obavezu osiguranja socijalne sigurnosti ili je svesti na što kraći vremenski period (uglavnom jedna godina). • Sve to doprinosi produbljivanju socijalne nesigurnosti i diskriminaciji korisnika prema mjestu stanovanja, u zavisnosti od ekonomskog bogatstva kantona ili opštine. • Problem predstavlja i to što kantonalni zakoni, unutar FBiH nisu međusobno usklađeni. • Štaviše, kantonima u FBiH je dopušteno da donose svoje zakone što kantoni često zloupotrebljavaju pa ne donose zakone nikako ili ih pak donose ne poštujući osnovne principe ili minimum prava predviđenih federalnim zakonom.

9. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA • Sistem socijalne sigurnosti na nivou Bosne i Hercegovine suočava se sa velikim poteškoćama • Socijalno zakononodavstvo propisuje veliki obim socijalnih davanja koje budžeti nisu u mogućnosti realizovati zbog ekonomskih sposobnosti kantona • U Bosni i Hercegovini nije ispoštovan princip subsidijarnosti (državne odgovornosti) u oblasti socijalne sigurnosti. • Ne postoji zakonski okvir na nivou države koji bi povezivao sisteme socijalne sigurnosti poštujući ovaj princip • Država Bosna i Hercegovina nema odgovornosti za povezanost sistema socijalne sigurnosti koji je fragmentiran između različitih nivoa vlasti • Vertikalna i horizontalna povezanost između svih nivoa vlasti je nedovoljna pa se zbog toga sistem socijalne sigurnosti razičito sprovodi na prostoru cijele BiH

10. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA • Sistemi socijalne sigurnosti Republike Srpske i Brčko Distrikta su analogni zbog toga što su centralizirani pa je veći dio socijalne zaštite isti na cijelom području • Diferencirani su u odnosu na Federaciju FBiH gdje se regulisanje prava iz ove oblasti prenosi u nadležnost kantona čiji zakoni nisu međusobno usklađeni • Analogna je i materijalna i kadrovska opremljenost ustanova socijalne zaštite na nivou Bosne i Hercegovine od kojih su ključni centri za socijalni rad koje karakteriše loša materijalna opremljenost i nedovoljna stručna edukovanost kadrova • Diferencijacija je prisutna u visini i obimu materijalnih davanja što uveliko zavisi od lokaliteta kojem centri pripadaju • Organizacija zdravstvenog osiguranja je analogna u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu jer je centralizirana i pokriva cijelu teritoriju • Diferencirana je u odnosu na Federaciju BiH gdje svaki kanton ima svoje ministarstvo zdravstva koje je različito uređeno

11. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA • Analogija postoji i u okviru oba penziona sistema i to u njihovom principu funkcionisanja (sistem međugeneracijske solidarnosti) • Diferencijacija je prisutna samo u finansiranju sistema jer se Republika Srpska finansira kroz budžet a Federacija kroz doprinose • Federacija BiH i Republika Srpska su diferencirane u odnosu na Brčko Distrikt zbog toga što Distrikt nema zakona o penziono invalidskom osiguranju niti je osnovao Fond penzionog osiguranja • Gledajući zakonsku regulativu zaštite djeteta na nivou BiH zaključujemo da ne postoji jedinstven pristup što ukazuje da su pitanja djece i ostvarivanje jednakih prava u velikoj mjeri diferencirana

12. HVALA NA PAŽNJI