Tužilaštvo-Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine

1. Tužilaštvo-Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine PRANJE NOVCA I POREZNA UTAJA Mostar ,oktobar 2008.godine

2. Definicija poreza i porezne utaje • “Porez je dio prihoda ili imovine koji država na temelju vlasti oduzima od fizičkih ili pravnih osoba za pokrivanje svojih rashoda” • Krivično djelo porezne utaje ima određene elemente krivičnog djela prevare i krivičnog djela utaje • Radnja izvršenja je izbjegavanje plaćanja poreznih davanja,odnosno doprinosa

3. Način izvršenja je određen alternativno:izbjegavanje plaćanja poreznih davanja i doprinosa socijalnog osiguranja,nedavanjem zahtijevanih podataka i izbjegavanje poreznih davanja i doprinosa socijalnog osiguranja davanjem lažnih podataka • Krivično djelo utaje poreza je blanketne prirode i traži se primjena odgovarajućeg propisa

4. POREZNA UTAJA u Krivičnim zakonima BiH • Krivična djela iz oblasti poreza u KZBIH svrstana su u Glavi XVIII pod oznakom Krivična djela protiv privrede i jedinstva tržišta.U ova djela spadaju:Porezna utaja iz čl.210 i Neplaćanje poreza iz čl.211. • U KZFBIH ,krivična djela iz oblasti poreza su u Glavi XXIII i to šest krivičnih djela:Porezna utaja iz čl.273.,Lažna poreska isprava iz čl.274.,Nepravilno izdvajanje sredstava pravnih osoba iz čl.275.,Podnošenje lažne porezne prijave iz čl.276.,Sprečavanje poreznog službenika u obavljanju službene radnje iz čl.277. i Napad na poreznog službenika u obavljanju službene dužnosti iz čl.278.

5. U KZRS-a krivična djela iz oblasti poreza su u Glavi XXIV i to šest krivičnih djela:Utaja poreza ili doprinosa iz čl.287.,Lažna poreska prijava iz čl.288.,Podnošenje lažne poreske prijave iz čl.289.,Sprečavanje poreskog službenika u obavljanju službene dužnosti iz čl.290.,Napad na poreskog službenika u obavljanju službene dužnosti iz čl.291. i Nepravilno izdvajanje sredstava pravnih lica iz čl.292. • U KZBDBiH krivična djela iz oblasti poreza svrstana su u Glavi XXIII u kojoj je šest krivičnih djela:Porezna utaja iz čl.267.,Lažna poreska isprava iz čl.268.,Nepravilno izdvajanje sredstava pravnih osoba iz čl.269.,Podnošenje lažne porezne prijave iz čl.270.,Sprečavanje poreznog službenika u obavljanju službene radnje iz čl.271 i Napad na poreznog službenika u obavljanju službene dužnosti iz čl.272.

6. Nadležnost BiH,Entiteta i BDBiH u poreznoj oblasti • U nadležnosti BIH su indirektni porezi i to porez na dodanu vrijednost(PDV),carina,akciza kao poseban porez,porez na promet i putarina koji su regulisani posebnim zakonima i predstavljaju prihode države,uplaćuju se na jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja zatim transferira-raspodjeljuje prihode na entitete i Brčko Distrikt BiH • U nadležnosti entiteta (FBIH i RS) i Brčko Distrikta BiH su ostali direktni porezi i to:porez na dobit fizičkih i pravnih lica,porez na imovinu,porez na prihod od imovine i imovinskih prava,porez na prihod od autorskih prava,porez na nasljedje i poklone,porez na dobitke od igara na sreću,porez na ukupan prihod fizičkih lica(građana),porezi na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu i dr. Koji su regulisani posebnim zakonima i predstavljaju prihode entiteta,Brčko Distrikta BiH i Kantona

7. Porez na promet proizvoda i usluga koji je bio najčešće “utajivani porez” do 1.1.2005.godine bio je regulisan entitetskim zakonima i zakonom BDBiH.Predmeti utaje ovog poreza do 1.1.2005.godine su bili u nadležnosti nadležnih entitetskih tužilaštava (kantonalnih i okružnih) i tužilaštva BDBiH, osim predmeta koji su zadovoljavali uvjete iz čl.13.Zakona o Sudu BiH • Od 1.1.2005.godine do 1.1.2006.godine na snazi je bio Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga na nivou BiH i predmeti poreznih utaja u odnosu na porez na promet proizvoda i usluga su bili u nadležnosti Tužilaštva BiH.

8. Uvođenjem poreza na dodanu vrijednost –PDV-a od 1.1.2006.godine prestala je primjena poreza na promet proizvoda i usluga,pa je PDV faktički zamijenio ovaj porez.Predmeti u kojima je izvršena utaja PDV-a su u nadležnosti Tužilaštva BiH • Međutim, u svim Tužilaštvima u BiH još uvijek veliki broj predmeta poreznih utaja koji se odnose na porez na promet proizvoda i usluga.

9. Najčešći oblici utaje poreza na promet u predmetima Tužilaštva BiH • Porezom na promet proizvoda se oporezivao promet proizvoda poreskog obevznika namijenjenih krajnjoj potrošnji,a prometom proizvoda koji služe krajnjoj potrošnji smatrala se svaka prodaja proizvoda osim izuzetaka propisanih zakonom (veleprodaja pod uvjetima iz čl.5.Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga i čl.9.Pravilnika o primjeni tog zakona)

10. Oblik modela prevare kod porezne utaje • A- POSTOJEĆI PRIVREDNI SUBJEKT • B- PRIVREDNI SUBJEKT OSNOVAN ZA POREZNU UTAJU

11. A- POSTOJEĆI PRAVNI SUBJEKT • Nezakonito se prodaje roba za gotov novac u maloprodaji a prikazuje kao veleprodaja • Zarađeni novac od gotovinske prodaje dostavlja se nedostupnom pravnom subjektu (iza kojeg najčešće i stoji) radi stvaranja privida o bezgotovinskom plaćanju radi ispunjenja uvjeta propisanih zakonom • Stvarni subjekt sastavlja narudžbenice i izjave o poreznom oslobađanju koji glase na ime nedostupnog privrednog subjekta

12. Formalno-lažno, po prispjeću na račun, fakturiše robu i vrši razduženje skladišta kao da je roba prodata u veleprodaji • U osnovnom knjigovodstvu ovu prodaju knjiži kao stvarnu i bezporeznu,tako da poreznu obavezu prebacuje na firmu koja je fiktivno nabavila robu

13. B- PRIVREDNI SUBJEKT OSNOVAN ZA POREZNU UTAJU • Formalno preuzima novac-gotovinu od stvarne firme • Gotov novac polaže na svoj transakcioni račun te isti knjigovodstveno u banci prikazuje kao polog pazara • Obavezno sa fiktivnim pologom novca na svoj žiro-račun lažno predaje i virmanske naloge za uplate firmama od kojih je preuzet gotov novac ali sa naznakom da se radi o plaćanju robe (po izmišljenom računu)

14. Stvarnim privrednim subjektima dostavlja narudžbenice i izjave o poreznom oslobađanju čime preuzima obavezu na nedostupan pravni subjekt • Nedostupan je i ne vodi nikakve poslovne knjige • Ne podnosi izvještaje o stvarnom prometu poreznom organu

15. B1- Oblici privrednih subjekata odnosvanih za poreznu utaju • FIKTIVNA PREDUZEĆA: • Nepostojeća ( nisu upisana u sudski registar ili su upisana na lažni identitet ili na nepostojeća lica) • Nedostupna ( upisana u sudski registar ali se ne nalaze i ne posluju na sdresi sjedišta upisanoj u sudski registar ) • Paralelna ( koriste dokumentaciju o registraciji stvarne firme)

16. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (osnovna obilježja PDV-a) • Porez na dodanu vrijednost (PDV) je neto svefazni porez na potrošnju.Za razliku od poreza na promet kojeg je zamijenio PDV ovdje se radi o porezu koji se zaračunava i plaća kontinuirano u svim fazama proizvodno-prometnog ciklusa i od svih učesnika u tom prometu • Porezne stope su 17% na oporezivi promet dobara i usluga i na uvoz dobara u BiH i nulta stopa na izvoz

17. Izlazni PDV je iznos PDV-a koji se zaračunava primaocu dobara i usluga na izlaznoj fakturi • Ulazni PDV je iznos koji je obračunao isporučilac dobara ili usluga na ulaznoj fakturi • Ako je izlazni PDV veći od ulaznog, na kraju poreznog perioda nastaje obaveza plaćanja PDV-a koji predstavlja razliku između izlaznog i ulaznog PDV-a • Porezna obaveza nastaje u momentu isporuke dobara ili usluga,u trenutku izdavanja fakture odnosno u momentu i na način propisan Zakonom o PDV-u

18. Porezna utaja (prevara) u sistemu PDV-a • Lažni(fiktivni izvoz), roba nije izvezena,a u poslovnim knjigama je prikazan izvoz iz razloga što je izvoz oslobođen PDV-a,odnosno izdata je faktura sa nultom stopom • Izdavanje lažnih poreznih faktura koje glase na nepostojeće kupce sa umanjenim izlaznim PDV-om • Pribavljanje ulaznih faktura od nepostojećih dobavljača u cilju povećanja ulaznog PDV-a radi umanjenja konačne obaveze za PDV prelamanjem ukupnog ulaznog i ukupnog izlaznog PDV-a

19. Prikazivanje manje vrijednosti robe (naročito prilikom uvoza) radi umanjenja osnovice za obračun PDV-a • Lažno prikazivanje preplate/kredita u mjesečnim PDV prijavama radi neosnovanog traženja povrata PDV-a • Neosnovano prikazivanje ulaznog PDV-a na koji nema pravo odbitka • Netačno i nepotpuno vođenje poslovnih knjiga koje za posljedicu ima veći ulazni od izlaznog PDV-a,tako da obveznik nema obavezu plaćanja PDV-a i dolazi u situaciju da mu se vrati porezni kredit ili je obaveza za PDV simbolična u odnosu na stvarnu

20. Prevare u oblasti prometa(prikazivanje umanjenog ili uvećanog prometa) • Planiranje nesolventnosti tako što kroz svjesno izazvanu nesolventnost obveznik dolazi u situaciju da ne može da izmiri obaveze za PDV koji je njegov kupac već odbio (ukalkulisao) kao ulazni PDV • Fiktivna firma koja ne obavlja bilo kakav promet,ali predaje PDV prijave u kojima iskazuje kredit/preplatu u velikom iznosu nakon čega traži povrat ili prikazuje male preplate i sukcesivno neprimjetno ostvaruje povrate • Uključivanje fiktivne firme u lanac prometa između dvije stvarne firme od kojih je jedna kupac a druga dobavljač tako da im ova fiktivna firma služi kao “tampon” za umanjivanje PDV obaveze

21. “Fenix” firme koje kratko traju,izvrše velike promete,ne plate PDV obaveze i nestaju • “Karusel” prevara( klackalica) pogodna za robu koja je mala a skupa gdje roba kruži kroz više zemalja i na kraju se kroz papire završi na početku s tim što je u sredini nastao prekid kod fiktivne firme na kojoj su ostale PDV obaveze • Izbjegavanje firmi da se prijave kao PDV obveznici iako ostavruju velike promete koji ih obavezuju na registraciju-prijavu kao PDV obveznika

22. Pranje novca u zakonima BiH • Zakon o sprečavanju pranja novca BiH (Sl.Glasnik BiH broj 29/04) • Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu ( Sl.Glasnik BiH broj 27/04) • Krivični zakon BiH ( i KZFBIH,KZ RS I KZ BDBIH) ( Sl.Glasnik BiH broj 37/03 I dr.) • Pravilnik za efikasno provođenje odredbi zakona o sprečavanju pranja novca ( Sl.Glasnik BiH broj 17/05)

23. Pranje novca (član 209 KZBIH) Prema stavu 1.člana 209.KZBIH pranje novca predstavlja poseban specifičan vid krivičnog djela prikrivanja našta ukazuje činjenica da radnja izvršenja djela može biti svaka radnja koja se satoji u prikrivanju ili pokušaju prikrivanja “prljavog novca i imovine” a krivično djelo čini svako ko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni izvršenjem krivičnog djela primi, zamijeni,drži,njome raspolaže,upotrijebi u privrednom ili drugom poslovanju ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti.

24. Krivično djelo se može učiniti samo s umišljajem a počinilac može biti svaka osoba.

25. Zakon o sprečavanju pranja novca (član 3.stav 2.) Obveznici: • Banke • Pošte • Investiciona i penziona društva i fondovi • Berze,agencije za promet hartijama od vrijednosti • Osiguravajuća i reosiguravajuća društva • Kazina,kockarnice i drugi organizatori igara na sreću i lutrija • Mjenjačnice • Zalagaonice • Advokati,računovođe,revizori

26. 1o) agencije za privatizaciju 11) Putničke agencije 12) Agencije za nekretnine 13) Javni bilježnici 14) Druga pravna i fizička lica koja se bave finansijskim poslovima

27. Najčešće protupravne djelatnosti kojima se pribavlja “prljav” novac i imovina • Trgovina drogom i drugim opojnim i psihotropnim tvarima,Trgovina ljudima,Organiziranje prostitucije,Trgovina oružjem,trgovina dijelovima ljudskih tijela • Trgovina cigaretama i alkoholom • Zloupotrebe u bankarskom i kartičnom poslovanju • Utaja poreza (najzastupljenija u predmetima Tužilaštva BiH )

28. Imaoci na ovaj način pribavljenog novca nastoje prikriti takav novac infiltriranjem istog u redovne,legalne privredne i finansijske tokove • Metode pranja novca u BiH su slične onim kod utaje poreza (poreza na promet):

29. Da bi izbjegli plaćanje poreza na promet (utajivači poreza) u svojim poslovnim knjigama prikazuju da su putem veleprodaje prodali robu kupcu (firmi “peraču”) koji im je dao narudžbenicu i izjavu da će roba služiti za dalju prodaju odnosno da je roba prodata uz ispunjenje uvjeta propisanih članom 5.Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga • Jedan od uvjeta iz člana 5.je žiralno plaćanje (sa računa kupca na račun dobavljača) što u praksi znači da se na ovakav način dobavljač oslobađa obračuna i plaćanja poreza na promet,odnosno isti prebacuje na kupca • Da bi ispunili uvjete iz člana 5.Zakona,dobavljači gotov novac stečen prodajom na naprijed navedeni način uz dogovorenu proviziju daju “peraču” da ga ovaj položi na svoj račun i isti odmah transferiše na njihove račune (kao uplata za robu,avans i sl.) i tako ga legalizuju odnosno prikažu kao veleprodaju na osnovu sačinjene fiktivne dokumentacije( računa,otpremnica,narudžbenica i sl.) • Cilj ovih radnji je da se izbjegne obračun i plaćanje poreznih obaveza i istovremeno da se novac stečen prodajom na “crnom” tržišu opere

30. Pribavljanje dokumentacije za dokazivanje “pranja novca” Za dokazivanje pranja novca koje je vezano za izvršenje krivičnog djela porezne utaje koristi se eksterna dokumentacija odnosno dokumentacija od poslovnih banaka i pravnih lica za koja je vršeno pranje i to: • Od poslovnih banaka: • Listing prometa transakcijskih računa • Nalozi o pologu i plaćanju,elektronski nalozi (SWIFT) • Ostala dokumentacija (ugovori,kartoni deponovanih potpisa,punomoći i sl.)

31. Od pravnih lica (dobavljača): • Bruto bilansi • Sintetičke i analitičke kartice • Izlazne fakture sa prilozima • Izvodi o plaćanju • Ugovori o kupoprodaji,ugovori o cesiji,izjave o kompenzaciji i sl., • Razna druga knjigovodstvena i finansijska dokumentacija

32. Pranje novca i porezna utaja u predmetima Tužilaštva BiH (2004 i 2005 godina) • Sud BiH donio 17 pravomoćnih presuda na osnovu 14 optužnica Tužilaštva BiH. • Bilo optuženo 25 fizičkih i 17 pravnih lica • Ukupan iznos “opranog” novca od 161.996.515,34 KM ,uz izbjegavanje plaćanja poreskih obaveza u iznosu od 21.421.736,32KM • Ukupno izrečene kazne zatvora u trajanju od 56 godina i 7 mjeseci, uvjetne osude u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci i novčane kazne (kao sporedne)u iznosu od 185.000,00 KM • Oduzeta novčana sredstva u iznosu od 1.212.967,00 KM i 45.000,00 Eura • Izrečene mjere prestanka za dva pravna lica,zabrana vršenja poziva za dva lica u trajanju od 5 godina i naložena uplata troškova krivičnog postupka u iznosu od 20.407,00KM

33. U navedenim slučajevima izvršena je legalizacija novčanih sredstava za 1264 pravna lica iz cijele BiH u svojstvu dobavljača,koji su na taj način izbjegli plaćanje poreznih obaveza u iznosu od 21.421.736,32 KM, odnosno krajnju potrošnju (koja je oporeziva) prikazali kao dalju prodaju i prebacili porezne obaveze na nepostojećeg kupca. Na osnovu dokumentacije iz navedenih predmeta formirano je 277 predmeta protiv pravnih i odgovornih osoba u tim pravnim osobama sa područja cijele BiH za krivična djela porezne utaje .

34. Pranje novca i porezna utaja u predmetima Tužilaštva BiH (2006 i 2007 godina) • Tužilaštvo BiH podiglo 82 optužnice ,Sud BiH donio 21 prvostepenu presudu • Ukupan iznos “opranog”novca utvrđen u presudama je 20.447.080,87 KM a iznos porezne utaje u tim predmetima je 721.971,00 KM • Prvostepenim presudama obuhvaćeno 25 fizičkih i 7 pravnih osoba • Ukupno izrečena 21 godina i 7 mjeseci zatvora, 5 uvjetnih kazni sa utvrđenim kaznama zatvora od 7 godina i 11 mjeseci • Izrečene novčane kazne u iznosu od 512.540,00 KM • U svim predmetima izrečena mjera oduzimanja imovinske koristi • U 4 predmeta izrečena mjera prestanka pravne osobe