Korupcija za ekonomiste u tri lekcije 2

1. Korupcijaza ekonomiste u tri lekcije2 utorak, 7. prosinac 2004 Prof.dr.sc. Josip Kregar

2. Let non of us delude himself by supposing that honesty is always the best policy. It is not. Wiliam Ralph Inge Neka se nitko od nas ne zaluđuje pretpostavkom da je poštenje uvijek najbolja politika. Nije. Wiliam Ralph Inge Poštenje se isplati … ?

3. Univerzalna vladavina apsolutnog nepoštenja (absoluter Skrupellosigkeit der Geldmachung) u stjecanju novca bila je upravo specifična karakteristika onih zemalja čiji je građanski i kapitalistički razvoj - po mjeri zapadnog razvoja - bio "zaostao". Kao što to svaki tvorničar zna, oskudna Conscienziosita ... bila je i još je uvijek, u nekoj mjeri, jedna od glavnih zapreka kapitalističkom razvitku"[1].M.Weber, Die protestantische Ethik und der geist des Kapitalismus, J.C.B.Mohr, Tübingen, 1934, 42 Pohlepa i kapitalizam

4. Summum bonum ove etike je : sticanje novca, i sve više novca, uz strogo izbjegavanje svakog užitka, stjecanje lišeno svih eudemonističkih, ili čak hedonističkih oblika, mišljeno kao samosvrha Pohlepa

5. Kapitalizam i tržišno natjecanje, nije golo traženje profita, korištenje prilike i bezobzirna eksploatacija. Kapitalizam ne počiva na neograničenoj pohlepi. Razbojnička pohlepa stvara razbojnike a ne poduzetnike. Kapitalizam razara društva tradicije, ali stvara nova i razvijena društva, novi moral. Kapitalizam nije pljačka?

6. Kapitalizam i etika Da bi nastao kapitalizam - i moderna država - morale su se pojaviti etičke vrijednosti koje predanost radu i struci, te elementarno osobno poštenje, čine smislenom životnom orijenatcijom

7. B. Franklin "Ja sam se konačno uvjerio da su istina, poštenje i iskrenost u ophođenju između čovjeka i čovjekaod najveće važnosti za naš životni uspjeh pa sam od tog trenutka odlučio da ih se doživotno držim". • Svakako da su sve Franklinove opomene utilitarističkiupravljene: poštenje je korisno jer donosi kredit; točnost, marljivost i umjerenost isto tako, i zato su one krijeposti... krijeposti kao i sve druge ukoliko su in concreto pojedincu korisne" Neposredna korist mogla bi se postići i la`nim predstavljanjem tih vrlina,no samo površno i kratkotrajno.

8. kompanije koje potiču etičnost ponašanja u značajnoj mjeri nadmašuju tvrtke koje to ne čine. Radi se o naglasku na dugotrajnoj strategiji, davanju prednosti pred trenutnim dobicima, te kompanijama koje se razvijaju temeljem novih tehnologija Poštenje se …. Isplati?

9. Kapitalizam i etika Da bi nastao kapitalizam - i moderna država - morale su se pojaviti etičke vrijednosti koje predanost radu i struci, te elementarno osobno poštenje, čine smislenomživotnom orijenatcijom

10. Zapad i kapitalizam Slijedom historijskih slučajnosti takav sklad vrijednosti, kulture, tehnološke i gospodarstke osnove, te institucija svake vrste postignut je na Zapadu. Gramzivost i beskrupulozna težnja za dobitkom, bezobzirno gusarsko bogaćenje na račun drugih, pljačka, razarale su tradicionalna društva - i nisu nikakva rijetkost - no nisu stvarala kapitalizam, ne mogu biti podloga bankarskog poslovanja, trgovine, posudbe, obilježja ponašanja kapitaliste, a još manje su poželjne osobine najamane radne snage koju kapitalist plaća.

11. Predatorski kapitalizam Predatorski kapitalizam zahtijeva pravne i moralne kočnice i Kapitalistička sloboda poduzetništva ne znači samo mogućnost slobode već i teret podnošenja osobne odluke u svijetlu moralnih načela zajednice (jer ne smije se činiti što sloboda dozvoljava a moral brani). Vremenom i djelovanjem svjesnih aktora nastaju takvi moralni, pa onda i pravni, pa onda i običajni okviri u kojima se nedostatak onog uzvišenog etosa poziva, zamijenjuju artificijelnim i svjetovnim imperativima uzusa, morala i prava. Kapitalizam koji je nastao bez pretpostavki uređenog društva (u smislu elementarnog poštenja), pravne države (Rechtstaat, rule of law), i društvene solidarnosti (recipročnosti)[1] - da bi ostao u svjetskom okruženju za takve se vrijednosti mora izboriti. Ne transformacijom izvorno vjerskog imperativa u osjećaj poziva, već svjesnim izgrađivanjem institucija i stvaranjem prava.

12. 48% vjeruje u postojanja nezakonitosti u vođenju knjigovodstva, 31%vjeruje u ponavljanje korporacijskih skandala vidjeli su slučajeve pritisaka, prijevara i namještanja cijena (45%); lažno iskazivanje prihoda kompanije, prodaje i zarade (35%); prikrivanje i uništenje podataka koji bi štetili prodaji ili ugledu tvrtke (32%), ili namjerno lažno ili zbunjujuće oglašavanje (31%). 73% smatra da se trebaju pov ećatikazne Marketing Chiefs' List Of EthicsU.S. Business Tuesday, August 31, 2004, Www.Cmomagazine.Com/Info/Relase/Cmoethicsrelase.Pdf

13. Enron • 2001Enron iskazuje $638 milijuna trećem kvartalu i smanjuje vrijednost za $1.200.000.000. reduction • List. 22 - Enron priznaje istragu SEC (Securities and Exchange Commission). • Enron priznaje da je SEC pokrenuo i formalnu kaznenu istragu • Enron mijenja financijska izvješća za prethodnih pet godina i priznaje $586.000.000 gubitka • Vrijednost dionica pada ispod $1 (sa 48,9!!) • Enron objavljuje stečaj.

14. Enron 2002 Justice Department potvrđuje da je započeo kaznenu istragu Raniji revizori Arthur Andersen LLP optuženi za prikrivanje i uništenje dokumenata o Enronu AAndersen optužen za ometanje pravde Andersen osuđen na kaznu (odgovornost pravne osobe) od $500,000; tvrtki je zabranjena revizija i firmu napuštaju zaposlenici Fastow optužen prema 78 točaka (zavjera, prijevara, pranje novca )

15. Enron 2003 Ožujak 19 - Enron proglašava plan izlaska iz stečaja u dvije kompanije Srpanj 11 - Enron oglašava plan kojim većina vjerovnika dobiva oko 20% potraživanja od ukupno $67.000.000.000 Rujan 10 – Raniji knjigovođa Ben Glisan Jr. Osuđen na 5 godina zatvora

16. Enron 2004 Jan. 14 - Andrew Fastow priznaje krivnju za zavjeru i dogovara se o kazni od 10 godina i pomaže u istrazi Jan. 22 – Raniji glavni knjigovođa ne priznaje krivnju, Počinje suđenje Feb. 19 - Skilling optužen, tvrdi nije kriv, optužen po 35 točaka, najviše za razvijenu mrežu zavaravanja dioničara i kontrolora July 8 - Lay se predao FBI. Optužen je za sudjelovanje u zavjeri manipuliranja kvartalnim izvješćima, lažnim izjavama o stanju kompanije i prikrivanju točnih financijskih rezultata

17. Revizorska kuća Arthur Andersen LLP optužuje za prikrivanje i uništavanje dokumentacije, opstrukciju pravde i kažnjava s 500.000$ , te zabranom revizije, s radikalnom krizom u poslovanju i doslovne propasti Revizori AA

18. poslodavac za 100.000 radnika širom svijeta Halliburton kažnjen $7.5 milijuna radi lažnog iskazivanja dobiti, prijave ukazuju na nestanak oko 3.100.000.000 $ u razdoblju od 1998 do 2001, Tužba se odnosi na razdoblje u kojem je glavni direktor bio Dick Cheney, vrijednost dionica pala je 7.prosinca 2001. godine za 42%. Halliburton Co

19. Halliburton Co • Dvije su glavne optužbe. Prva se odnosi na računovodstvene i revizijske manipulacije (glavni revizor je KPMG), a druga na nepoštivanje pravila o sprečavanju konflikta interesa U pitanju su sporovi i štete vrijedne milijarde dolara, a niz optužbi se nastavlja ukazivanjem na vlasničku povezenost s obitelji Bush, Bin Laden, Cheney, saudijskom dinastijom i sl.

20. U svijetu posluje pod različitim imenima Archway, Mother’s cookies, Olivina margarine, Black Diamond, Balderson’s cheeses Sam Tanzi priznao je utaju oko 500.000.000 Є ($630.000.000 $). Oblici utaja bili su raznovrsni i ukupan iznos gubitka procjenjuje se na desetak milijardi Є. Čak 4,9 milijardi dolara utajeno je običnim falsificiranjem potpisa (uz pomoć običnog fotokopiranja!). Parmalat

21. Na primjer samo jedna firma – kćerka Bonlat s Cayman otoka je prema knjigama na Kubu prodala mlijeka u količini od 209 litara mlijeka po svakom stanovniku Kube U Italiji je pokrenuta istraga o Deloitte & Touche radi lažnog revizijskog izvješća za jednu sasvim malu kompaniju. Provjera knjiga postepeno je otkrivala sve veće i veće zloupotrebe i greške revizija (“cooked books or creative accounting”) i dovela do skandala. Parmalat

22. Revizijske firme Grant Thornton i Deloitte and Touche, te banke, osobito Citicorp i Bank of America, gube najmanje daljnjih 1.500.000.000.$, ako u obzir i ne uzmemo štetu po ugled i povjerenje. Parmalat

23. Parmalat Bez posla ostaje 36,000 uposlenika u 30 zemlja. Bez posla ostaju tisuće kooperanta (najviše u Brazilu i Australiji). Njima Parmalat ostaje dužan 150.000.000$, ali financijske posljedice radi zastoja i prestanka proizvodnje su mnogostruko veće. Ulagači gube najmanje 1.500.000.000 Є.