KORUPCIJA

1. KORUPCIJA

2. KORUPCIJOM se smatra svaki oblik zlouporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru. • Što je korupcija ? / Korupcijom se smatra i kada građanin nudi ili pristaje na davanjezatraženog mita. / Tko može biti korumpiran ? Korumpiranim se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristiskupine kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi sobzirom na položaj i ovlasti koje su joj povjereni. Gdje se pojavljuje korupcija ? Korupcija se pojavljuje u gotovo svim područima života i djelovanja od javnih institucija, preko politike do gospodarstva i poslovanja s inozemstvom.

3. Kako se boriti protiv korupcije ? Moderni zakoni, učinkovita policijai sudstvo samo su neke od nužnih pretpostavki.Uspješna borba protiv korupcije traži aktivno sudjelovanje građana na tri razine : 1.Kod sebe i drugih razvijamo visoku savijest o štetnosti korupcije -izražavamo svoj stav da je nužno izbaciti korupciju iz sredine u kojoj živimo i radimo, vlastitim primjerom utječemo na druge, čvrsto držimo svoj stav, znamo da to traži puno vremena ; 2.Odbacujemo ponudu da sudjelujemo u korupciji -shvaćamo da smo, ako se prepustimo korupciji, nanjeli društvu u kojem živimo štetu koja je mnogo veća od koristi koju smo ostvarili, svjesni smo da se izlažemo udaru kaznene sankcije, svjesni smo nemoralnosti toga čina i na kraju, ako popustimo, svjesni smo da našim postupanjem kvarimo i potičemo korumpirane da jačaju svoje pozicije .

4. 3. Suradnja s tijelima kaznenog progona - Želimo spriječiti korupciju u kojoj sudjeluju osobe za koje nema nade da će odustati na vlastitu inicijativu, već samo ukoliko budu spriječeni djelovanjem zakonskih sredstava pravne države.

5. Za uspješno suprotstavljanje korupciji nije dovoljna želja i odlučnost građana i Ministarstva unutarnjih Potrebno je obostrano povjerenje, strpljenje poslova. i razumijevanje da se rezultati mogu ostvariti tj. da zakonom propisanim postupcima prikupimo valjane dokaze

6. Logički aspekt korupcije zanemaruje se, ili ne poznaje, pa ga valja razjasniti. Korupcija naime stavlja u odnos dvije strane: potkupljivača – jeosoba koja ima sredstava ili načina da bespravno kupi ili dobije neko pravo, dozvolu, povlašteni položaj i slično. je osoba koja na protuzakonit način raspolaže nekom ovlasti  potkupljenika - U današnje vrijeme potkupljenik i potkupljivačsu gotovo jednaki pred zakonom. Međutim u starom Rimu smrtna kazna bila je predviđena za potkupljenika, a ne za potkupljivača.

7. OSNOVNE POSLJEDICE KORUPCIJE Političke posljedice - korupcija razara osnovni odnos povjerenja između građana i političara Gospodarske posljedice -korupcija usporava i ograničava trgovinu, dovodi do nerazumnog i rasipničkog korištenja javnih proračuna; korupcija potiče sivu ekonomiju te smanjuje poreske izvore Društvene posljedice- korupcija povećava siromaštvo(nisu svi kadri platiti korupcijske tarife, korupcija povećava nejednakost građana i otvara vrata organiziranom kriminalu i raznim mafijama.

8. Korupcija je u Hrvatskoj postala životni stil, pa i više od toga, opasna je za gospodarstvo, te predstavlja bitnu prepreku gospodarskom rastu i napretku i, što je najlošije, nema političke volje za suzbijanje korupcije Korupcija predstavlja bitnu prepreku gospodarskom rastu i napretku Hrvatske. Iz toga proizlazi i potreba mjera koje se trebaju poduzimati protiv korupcije.

9. Nacionalni program za suzbijanje korupcije 2006 - 2008 Sukladno obvezama koje proizlaze izNacionalnog programa za suzbijanje korupcije 2006 -2008 Ministarstvo unutarnjih poslova priprema novi ustroj, po kojem će u Ravnateljstvu policije i policijskim upravama ojačati kadrovski i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije. Sustavno se provodi stručno osposobljavanje policijskih službenika za poslove otkrivanja počinitelja korupcijskih kaznenih djela. Koordinira se primjena konvencija Vijeća Europe protivkorupcije,UN-ove konvencije protiv korupcije, te seaktivno sudjeluje u europskim i regionalnim institucijama- Pakt stabilnosti, GRECO, SPAI, SPOC, PACO. Ostvaruje se kontinuirana suradnja s Interpolom i Europolom, te susjednim i ostalim zemljama u regiji i Europi u poslovima suzbijanja korupcije, a istovremeno se traži međunarodna i tehnička pomoć u osposobljavanju kadrova.

10. TKO SU NAJVEĆE ŽRTVE KORUPCIJE? Najveće žrtve korupcije jesu upravonajsiromašniji slojevi, ali žrtve su i svi drugi poreski obveznici i potrošači, kao i svi oni koji nisu postigli neko svoje pravo ili uspjeli na nekom natječaju- a mogli su da nije bilo korupcije, odnosno lažiranja. Žrtve korupcije jesu i čitave narodne zajednice, tj. Države, jer, korupcija sprječava gospodarski i socijalni razvoj, siromaši pojedince, tvrtke i države, pridonosi bezobzirnom uništavanju prirodnih bogatstava, tjera sposobne na odlazak u svijet, ukratko korupcija zagađuje i ugrožava zdravlje i perspektivu svakog društva.

11. KAKO SE ISTRAŽUJE I MJERI KORUPCIJA? • Korupciju je teško mjeriti, jer ju je teško i otkriti. To je naime protuzakonita djelatnost, koju njezini sudionici nastoje prikriti. Mjerenje korupcije otežava i činjenica što novac nije jedino sredstvo potkupljivanja, nego su to i različiti darovi u naturi, pogodnosti, povlastice... • RezultatiTI (TransparencyInternational) govore da je korupcija najveća u državama bivšeg SSSR-a. Hrvatskaje u procjeni TI za 2003. na 60 mjestu, dok je 2002. bila na 51. mjestu između 102 promatranih zemalja.

12. RASTE KORUPCIJA U HRVATSKOJ / objavljen indeks korupcije TRANSPARENCY INTERNATIONAL / MJESTO HRVATSKE NA LJESTVICI INDEKS PERCEPCIJE KORUPCIJE U HRVATSKOJ Godina Mjesto Godina Indeks 2000. 2,7 77. do 90 2000. 2001. 2001. 52. do 91 3,9 2002. 52. do 102 2002. 3,7 2003. 2003. 3,7 59. do 133 2004. 2004. 3,5 67. do 146 Indeks percepcije korupcije za Hrvatsku iznosi 3,5 . Hrvatska se sve više bliži svojim istočnim susjedima, a sve dalje od zapadnih zemalja, uključujući i one zemlje koje su postale članice EU – a.

13. Korupcija, kriminal na svakom jeziku ZAUSTAVI KORUPCIJU

14. Raymond Baker tvrdi da su zakoni zapadnih zemalja, usvojeni od 1960-ih na ovamo, stvorili financijsku strukturu koja olakšava kretanje ilegalnog novca. Tu su i fiktivne banke, anonimne ili lažne fondacije kojima možete davati novčanu donaciju, a onda izvučete korist iz toga.

15. Ne zaboravimo da Zakon štiti čak i ako smo dali mito na zahtjev službene ili odgovorne osobe, ako smo to dojavili nadležnim tijelima, prije nego su to sami saznali, ili ako smo im to dojavili ne znajući da oni to već znaju. Ako smo na ovakav način postupili , sud će nam vratiti imovinsku korist ili dar kojeg smo prethodno predali putem mita.

16. PITANJA 1. Koliko je korupcija raširena, je li postala svojevrsni "životni stil"? 2 Postoji li kod nas politička volja za suzbijanjem korupcije? 3. Koji su to zakoni? 4.U kojoj su mjeri postojeći propisi dovoljni za suzbijanje korupcije? 5. Kakve su ekonomske posljedice korupcije? 6. Kolike su štete od korupcije? 7.Koliko javno mnijenje može pomoći u suzbijanju korupcije?