300 likes | 569 Views
Škola kao odgojno – socijalizacijska ustanova. Mirela Ćapko Anamarija Ergović Anamarija Karjaković. UVOD. Odgoj Obitelj kao prva “škola života” Škola, okolina, vršnjaci Kurikulum i suvremene škole. ŠTO JE ŠKOLA?. Mjesto slobodnog vremena i masovnog obrazovanja
E N D
Škola kao odgojno – socijalizacijska ustanova Mirela Ćapko Anamarija Ergović Anamarija Karjaković
UVOD • Odgoj • Obitelj kao prva “škola života” • Škola, okolina, vršnjaci • Kurikulum i suvremene škole
ŠTO JE ŠKOLA? • Mjesto slobodnog vremena i masovnog obrazovanja • Dvije vrste obrazovanja: praktično i duhovno • Prva školska reforma - 3 stupnja obrazovanja • Druga školska reforma - ekonomski pristup, usmjereno obrazovanje, ukinuta gimnazija • Ponovo se uvodi gimnazija
SUVREMENI IZAZOVI ŠKOLI KAO ODGOJNO-SOCIJALIZACIJSKOJ USTANOVI • Važan čimbenik socijalizacije • Promjene u suvremenom društvu smanjuju mogućnosti • Komunikacija s učenicima svedena na minimum
Kakva je to današnja škola? Priprema li djecu i mlade za izazove današnjice?
ODGOJNO-OBRAZOVNI POTENCIJALI: • NASTAVA • KOMPLEMETARNI(NADOPUNJUJUĆI) SADRŽAJI i oblici rada škole • Zajednički život i rad u školi,odnosno socijalne forme odgojno-obrazovnog rada • Učeničke organizacije i udruženja
NASTAVA • najorganiziraniji odgojno – obrazovni proces koji se odvija prema utvrđenom i pripisanom nastavnom planu i programu,a svrha joj je da učenicima pruži općeobrazovnu i općekulturnu osnovu za život te osigura profesionalnu pripremu za željeno znanje.
KONCEPTI NASTAVE (''TEROIJA IZ PRAKSE'') • otvorena nastava • projektna nastava • nastava okrenuta iskustvu • praktično učenje • nastava okrenuta djelovanju
IZRADA KURIKULUMA • jasno formuliran cilj odgoja, • postavljanje trajnih i suvremenih zadataka obrazovanja, • nastavni plan i program • nastavne tehnologije koje potiču aktivnost učenika i njegov kreativan izraz
SVAKI KURIKULUM IMA: • filozofiju (cilj, zadaća, očekivanja), • metodologiju (akcijsko, participirajuće), • praksu (događanje, sudjelovanje, stvaranje) i • rezultat (stanje unutarnjeg zadovoljstva )
DVA DOMINANTNA KURIKULUMSKA KONCEPTA 1. HUMANISTIČKI KURUKULUM 2. FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM vs
Škola nekad : frontalni rad jednosmjerna komunikacija • Škola sad: stvaralačka humana aktivna socijalna
UČIONICA Nekad Danas
Bilježnica nekad ... Ovo se još uvijek koristi … … no ovo je noviji način Školska ploča krajem 19.stoljeća
Grafoskop Dijaprojektor NAČINI PROJEKCIJE NEKAD I DANAS Projektor Pametna ploča
SUVREMENI KURIKULUM • u nastavnom programu potrebno je izbjegavati kruta pravila i propise • učenika se potiče na stvaralaštvo i jača njegova uloga kao nositelja promjena u školi • promjene trebaju učenika poticati na osobni rast i razvoj, samopouzdanje, motivaciju, sposobnost komuniciranja • položaj učitelja se u suvremenoj školi mijenja
funkcionalni kurikulum vizije i smjernice, prioritetna razvojna područja i ciljevi: poboljšanje poučavanja i učenja u Gimnaziji iskorištavanje novih radnih uvjeta primjena suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija poticanje raznovrsnih oblika pomoći u učenju, povećanje uključenosti obitelji, lokalne zajednice jačanje nacionalnih i kulturnih vrednota
GLAVNI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U PRETHODNOJ ŠKOLSKOJ GODINI • Uspjeh u učenju i vladanju učenika u redovnoj nastavi; • Najveći uspjesi na učeničkim natjecanjima i smotrama; • Uspjeh na ispitima državne mature i drugim nacionalnim ispitima; • Upis maturanata na željene studijske programe; • Zadovoljstvo maturanata gimnazijskim programom;
GLAVNA ORGANIZACIJSKA POSTIGNUĆA I OSTAVARENJE PROJEKATA • novi prostor • posjeti kulturnim i javnim manifestacijama • stručno usavršavanje • suradnju sa Gimnazijama u Novoj Gradiški i Bjelovaru, Hrvatskom gimnazijom u Budimpešti • projekt informatizacije, „e-dnevnik“ • školska zvjezdarnica
PLAN AKTIVNOSTI, PROGRAMA I PROJEKATA ŠKOLSKOG KURIKULUMA • izborni predmeti • izvannastavne aktivnosti • izvanškolske aktivnosti • zimske i ljetne škole/kampovi • ostale odgojno-obrazovne aktivnosti, programi i/ili projekti
OSTVARUJE LI GIMNAZIJA ŠKOLSKI KURIKULUM? Nagrada na međunarodnom Internet festivalu Državna natjecanja “Europa u školi” Međunarodna informatička olimpijada
PONOVIMO PITANJE: Kakva je to današnja škola? Priprema li djecu i mlade za izazove današnjice?
Literatura • Vukasović, A. (2001), Pedagogija, Zagreb, Hrvatski katolički zbor“MI“ • Previšić, V. (2007), Kurikulum : teorije - metodologija - sadržaj – struktura, Zagreb, Školska knjiga • ŠKOLSKI KURIKUL(UM) 2011./12. 1. dio – osnove i plan aktivnosti, http://www.gimpoz.hr/repos/files/1321870964kurikul_11-12-1.pdf, 28. Studeni 2012