Stanje i perspektive razvoja hrvatskog ribarstva

1. Stanje i perspektive razvoja hrvatskog ribarstva Tonči Božanić, državni tajnik Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

2. Sadržaj • Zakonodavna osnova • Statistički podaci • Državni proračun RH - ribarstvo • Potpore u ribarstvu

3. Zakonodavna osnova • Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu (“Narodne novine”, br. 153/09) • Zakon o morskom ribarstvu (“Narodne novine”, br. 56/10)

4. Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu • Mjere strukturne politike; • Mjere tržišne politike; • Potpore u posebnom statusu (state aid); • Nadzor i kontrola.

5. Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu- u kontekstu pristupanja EU • Osnova za donošenje Nacionalnog strateškog plana i Operativnog programa (područja prioriteta, način provedbe dodjele potpore), • Osnova za uspostavu administrativnog ustroja za provođenje mjera strukturne i tržišne politike, • Osnova za uspostavu Organizacija proizvođača, • Uspostava tržišnih standarda i obavješćivanje potrošača, • Cijene i intervencije na tržištu (vezano uz PO).

6. Zakon o morskom ribarstvu • Upravljanje biološkim bogatstvima mora; • Regulacija ribolova; • Upravljanje ribarskom flotom; • Praćenje ulova; • Upravljanja uzgojem riba i drugih morskih organizama; • Institucionalna podrška (djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih i stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u ribarstvu, komora te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja u području ribarstva; • Uspostava sustava nadzora i kontrole; • Uspostava Savjetodavnog vijeća za ribarstvo

7. Zakon o morskom ribarstvu- u kontekstu pristupanja EU • Osnova za donošenje planova upravljanja, • Osnova za donošenje Nacionalnog plana prikupljanja podatka, • Reguliran način dostave podataka (očevidnici, izvješća), • Reguliran način prve prodaje i iskrcajna mjesta, • Uspostava Ribarstvenog monitoring centra, • Upravljanje kapacitetom ribolovne flote (registar ribarske flote), • Satelitsko praćenje plovila.

8. Statistički pokazateljiUlov ribe i drugih morskih organizama od 2000. - 2010. godine (t)

9. Statistički pokazateljiUlov plave ribe ribe po vrstama od 2005. - 2010. godine(t)

10. Statistički pokazateljiUlov bijele ribe ribe po vrstama od 2005. - 2010. godine(t)

11. Statistički pokazateljiUlov ostalih morskih organizama po vrstama od 2005. - 2010. godine(t)

12. Statistički pokazateljiSegmentacija plovila po duljini i tipu u 2010. godini

13. Statistički pokazateljiUzgoj morske ribe i drugih morskih organizama

14. Statistički pokazateljiVanjsko-trgovinska bilanca proizvoda ribarstva od 2000.- 2010. godine

15. Državni proračun RH- ribarstvo • Geoinformacijski sustav u ribarstvu • Nacionalni program prikupljanja podataka • Potpore i uređenje tržišta u ribarstvu • Tržišna kompenzacija • Model poticanja proizvodnje

16. Državni proračun RH- ribarstvo

17. Potpore ribarskom sektoru – 2009. godina

18. Potpore ribarskom sektoru– 2010. godina

19. Potpore u ribarstvu- iznosi (kn) po županijama

20. Potpore u ribarstvu- broj korisnika po županijama

21. Potpore u ribarstvu - 2011. godina • Potpora koćarskom ribolovu (4.400.000,00) • Potpora u segmentu gospodarskog ribolova na moru - sufinanciranje troškova kupnje opreme, ribolovnih alata, plovila i pogonskih strojeva) • Potpora u segmentu akvakulture • Potpora u segmentu prerade proizvoda ribarstva • Potpora ribarskim zadrugama • Odluka o jednokratnoj pomoći plivaričarskom ribolovu • Odluka o pokrivanju dijela cijene plavog diesela

22. Ugovor o pristupanju RH EU - 1 • Zapadna obala Istre i Kvarner, koćarski ribolov može se obavljati na udaljenosti od 1.5 NM od obale na dubinama koje su manje od 50 metara. Ovo u regulativi EU nije moguće, jer na dubinama manjim od 50 m koćarski ribolov ide na 3 NM. • Koćarski ribolov: u cijelom teritorijalnom moru RH na dubinama preko 50 m zadržava se udaljenost od 1 NM za brodove manje od 15 m. I ovo nije u regulativi moguće, jer na tim dubinama udaljenost mora bit najmanje 1.5 NM. • Oba ova režima su prijelazna do 1.7.2014., a do tog dana treba izraditi planove upravljanja kroz koje je i ovaj režim moguće trajno zadržati ukoliko se takvi rezultati mogu potkrijepiti odgovarajućim dokazima.

23. Ugovor o pristupanju RH EU - 2 • Obalni alati i plivarice podložne su izradi planova upravljanja, kroz koje je ribolov moguće zadržati u određenim okvirima sukladno Mediteranskoj uredbi. • Stajaćice, vrše i parangali ostaju nepromijenjeni. • Mali ribolov se zadržava u prijelaznom razdoblju do 31.12.2015 uz uvjet postupnog gašenja odnosno prelaska u posebnu kategoriju, sukladno Zakonu o morskom ribarstvu.

24. Ugovor o pristupanju RH EU - 3 • U registar flote RH mogu se upisat ribarska plovila u gradnji, a koja neće biti izgrađena do dana ulaska, već tijekom 5 narednih godina. EU ne dozvoljava financiranje izgradnje novih ribarskih plovila bez obzira što takva plovila ni po GT ni po snazi pogonskih motora ne prelaze staro plovilo. • Stopa sufinanciranja na 4 vanjska otoka omogućena je u iznosu od 85%. Inače je u EU 75%. Ovakav režim ima samo Grčka za svoje vanjske otoke.

25. Ugovor o pristupanju RH EU - 4 • SOPS - O SOPS-u se u pregovorima o ribarstvu nije pregovaralo, jer je kao takav taj sporazum usvojen od parlamenata dviju država. EU smatra da je time taj sporazum postao sastavnim dijelom općeg pravnog okvira. Prema tekstu Ugovora, odredbe SOPS-a koje se odnose na ribarstvo, a postale su dio općeg okvira i neće se primjenjivati do konačnog rješenja arbitražnog procesa (sporazuma) oko granice. Nigdje se u Ugovoru o pristupanju RH ne spominju nikakva povijesna prava pristupa, niti se o takvim pravima ikad razgovaralo niti je RH ikad prihvatila da takva prava postoje.Nakon ulaska RH u EU i nakon određivanja granice hrvatski ribari će moći dobiti naknadu za SOPS kako je to omogućeno Sloveniji.

26. Ugovor o pristupanju RH EU - 5 • Odbijen je zahtjev za 15% tolerancije za oslića (minimalna ulovna veličina). • Zahtjev za dvostrukim označavanjem je povučen, jer je EK suglasna da na domaćem tržištu u dodatku na EU standarde mogu biti naznačeni i domaći tržišni standardi

27. Mogućnosti i perspektive - 1 • Donošenje planova upravljanja za sve aktivne ribolovne alate – rezultat je: • Dugoročno održiva djelatnost ribolova • Omogućavanje da ribolov postane profitabilna djelatnost u cjelini. • Donošenje Nacionalnog strateškog plana i Operativnog plana ribarstva: • Omogućavanje održivog razvoja svih segmenata ribarstva • Transparentnost utroška javnih sredstava • Visok stupanj usuglašenosti između svih zainteresiranih strana i nadležnih institucija.

28. Mogućnosti i perspektive - 2 • Iz EU fonda za ribarstvo Hrvatska će dobiti 30 MEUR godišnje. Na ovaj iznos RH dodaje najmanje 25% vlastitih sredstava, a može dodati i znatno više ukoliko proračunske mogućnosti dozvole. • Novci iz EU fonda za ribarstvo troše se sukladno mjerama koje su definiran Nacionalnim strateškim planom i Operativnim programom. Ove dokumente izrađuje RH, a EK odobrava. Mjere koje je moguće financirati su: • Privremena i trajna obustava ribolova (otkup povlastica – aktivnih i povlastica u cjelosti a ne za pojedine alate iz povlastice) • Investicije u selektivnost i sigurnost na plovilima (uvjeti rada, kvaliteta ulova) • Socio-ekonomske kompenzacije (mirovine, naknade za nezaposlenje u slučajevima obustave ribolova, socijalno ili zdravstveno ili slično) • Mjere od općeg interesa (kroz zadruge, organizacije proizvođača i slično financiraju se projekti zaštite okoliša, luke, izgradnja i opremanje sidrišta, privezišta i iskrcjanih mjesta) • Zajednice ovisne o ribarstvu (FLAG) • Investicijske: prerada i trženje (rashladni kapaciteti, hladnjače, prerađivački kapaciteti), uzgoj • Marketinške kampanje, cjeloživotno obrazovanje, publikacije i slično. • Osim ovih mehanizama, EU dozvoljava i isplatu tzv. državnih potpora. Državne potpore uključuju potpore male vrijednosti (do 30.000 EUR po subjektu u tri godine) koje se isplaćuju u principu po natječaju.

29. Zaključno • Politika ove vlade definitivno je bila da što bolje pripremi ribarski sektor a također i administraciju za ulazak u EU, svjesna da s ulaskom u EU osigurava budućnost svim ribarima na način da se ni u kojem slučaju njihova egzistencija ne dovodi u pitanje bez obzira na moguće iznenadne i neočekivane situacije. • Također, bili smo uvjereni da ćemo otvarajući mogućnosti korištenja značajnih europskih sredstava svim segmentima ribarstva omogućiti brži razvoj kao bi postali konkurentni i ravnopravni s ostalima koji su daleko prije nas imali na raspolaganju sredstva koje nas tek čekaju.

30. Hvala na pažnji