MATURALNI RAD - od plana do realizacije

1. MATURALNI RAD - od plana do realizacije Elvira Katić, prof. i dipl. knjižničar Jelena Rušev Mogilevskij, prof. i dipl. knjižničar

2. Definicija • Završni ili maturalni rad je samostalni stručni rad koji učenik izrađuje na završetku svoga srednjoškolskog obrazovanja uz vođenje profesora – mentora koji usmjerava rad učenika za vrijeme izrade završnog rada.

3. Uloga školske knjižnice • U grupnim i individualnim posjetima školskoj knjižnici knjižničar u suradnji s predmetnim nastavnikom upoznaje učenike sa cjelokupnom građom koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta ili struke • Učenici dobivaju uvid u: - kompletnu referentnu zbirku knjižnice (enciklopedije, rječnike, leksikone, atlase, priručnike, monografije i sl.) koje mogu koristiti u čitaonici knjižnice i fotokopirati odabrane tekstove, slike, tabele i sl.

4. Nastavak - stručnu literaturu koju knjižnica posjeduje iz određenog nastavnog predmeta ili struke, a koju mogu posuditi i koristiti određeno vrijeme izvan knjižnice - periodiku koju knjižnica posjeduje - zbirku AV i elektroničke građe koju učenici mogu koristiti u knjižnici

5. Katalozi • Osim ručnog pretraživanja kataloga (abecednog, stručnog, predmetnog) školska knjižnica omogućuje učenicima i računalno pretraživanje on line kataloga Zadarske županije tako da učenik može dobiti točne informacije o literaturi u slučaju da njegova školska knjižnica ne posjeduje potrebne naslove

6. Internet • Za svoj maturalni rad učenici mogu koristiti i sadržaje pronađene na internetu, ali u tom slučaju mora im se objasniti da takve sadržaje koriste s oprezom budući da oni nisu uvijek pouzdani te ih je potrebno dodatno provjeriti

7. Plan izrade maturalnog rada • Tek nakon što je učenik izabrao i definirao temu u suradnji sa svojim mentorom te dobio potrebne informacije o literaturi može pristupiti planu izrade svog maturlnog rada koji obuhvaća sljedeće poslove: - prikupljanje literature - čitanje i bilježenje važnih podataka - raspored građe - izrada plana rada - pisanje rada preme planu - revizija i ispravljanje rada - tehnička obrada i prijepis

8. Struktura maturalnog rada • Završni ili maturalni rad sastoji se od: - naslovne stranice - sadržaja - uvoda - razrade - zaključka - dodatka ili priloga - bibliografije ili popisa literature

9. Naslovna stranica • Izgled naslovne stranice je propisan: • u lijevom gornjem uglu navodi se naziv i adresa škole • na sredini stranice piše se: Maturalni radiz (naziv predmeta), ispod toga naziv teme tj. naslov maturalnog rada • lijevo pri dnu stranice stoji: Mentor:, ispod toga ime i prezime profesora i titula • desno pri dnu stranice stoji: Učenik:, ispod toga ime i prezime učenika te razred • pri dnu stranice u sredini navodi se grad, mjesec i godina • NASLOV označava temu rada te bi trebao biti što kraći i precizniji, a može mu se dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili piše manjim slovima

10. Primjer naslovne stranice Gimnazija Jurja Barakovića Zadar Perivoj Vladimira Nazora 3 Maturalni rad iz povijesti ZADARSKI SVECI ZAŠTITNICI Mentor: Učenik: Željko Banđen, prof. Ratko Rušev, IV.B Zadar, travanj, 1998.

11. Sadržaj • obično se stavlja na početak rada zbog preglednosti • predstavlja strukturu rada i odnos pojedinih djelova, a čine ga naslovi i podnaslovi rada koji su numerirani najčešće arapskim brojkama • Primjer: 1. UVOD 2. NASLOV PRVOG POGLAVLJA 2.1. PRVI PODNASLOV 2.2. DRUGI PODNASLOV 2.3. ---------------------------- 3. NASLOV DRUGOG POGLAVLJA

12. Uvod • obuhvaća obično jednu do dvije stranice teksta • precizira predmet rada tj. ističe o čemu će se u radu pisati • objašnjava organizaciju i plan izrade rada, npr. od koliko se djelova sastoji rad, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke i sl.) i drugo • može izražavati osobni stav prema temi i razloge za izbor konkretne teme

13. Razrada • obuhvaća najviše 15 – 20 stranica teksta • predstavlja glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema • obično se sastoji od više poglavlja, koji se dalje dijele na potpoglavlja i odjeljke • temu je potrebno logički razvijati i sistematizirati te potpuno obuhvatiti kako se ne bi osjetile praznine i prijelazi • u rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, fotografije, ali samo ako ne opterećuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu • naslovi i podnaslovi rada moraju biti naznačeni u sadržaju

14. Zaključak • obuhvaća obično jednu stranicu teksta • predstavlja završni dio rada u koji se ne unosi novi materijal već se iz niza detalja izdvajaju ključni elementi koje treba zapamtiti • može sadržavati ocjenu neke teme, stanja ili situacije te preporuke i podatke do kojih je učenik došao u radu

15. Dodaci ili prilozi • predstavljalju tablice, fotokopije dokumenata, ilustativne i grafičke materijali te veće statističke podatke • iako su izdvojeni iz teksta ovi materijali moraju biti spomenuti i komentirani u tekstu • ako je materijal takve prirode da ne otežava čitanje teksta može se uvrstiti u rad • prilozi se obilježavaju rednim brojem i potpisuju kako bi se lakše u tekstu na njih moglo uputiti napomenu, npr.: “vidi sl. 1”

16. Bibliografija ili popis literature • predstavlja popis koji sadrži abecednim redosljedom prezimena i imena autora, nazive svih dokumenata i izvora (knjiga, časopisa, članaka, AV ili elektroničke građe), te njihove izdavače, mjesto i godinu izdanja • učenik ne smije prikrivati izvore koje je koristio već mora povremeno naznačiti porijeklo podataka, shvaćanja i teza tako što će točno navesti autora, djelo ili stranicu gdje je pronašao izloženo • budući da postoji više načina navođenja literature uvjek je dobro zatražiti savjet mentora i školskog knjižničara

17. Primjeri bibliografskih podataka za knjige, članke iz časopisa i internet izvore (jedan od načina) • KNJIGA: - ako je knjiga djelo jednog autora: Šicel, Miroslav. Hrvatska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1982. - ako je knjiga djelo do tri autora: Babić, Stjepan. Finka, Božidar. Moguš, Milan. Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2002. - ako je knjiga djelo više od tri autora: Pine, Stanley i dr. Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. • ENCILOPEDIJE, LEKSIKONI, RJEČNICI: - Opća enciklopedija, sv. 7, JLZ, Zagreb, 1981. - Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod “Miroslav Krleža, Zagreb, 2002. - Hrvatski biografski leksikon, sv.1, JLZ, Zagreb, 1983. - Chevalier, Jean. Gheerbrant, Alain. Rječnik simbola, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1983.

18. Nastavak • ČLANCI IZ ČASOPISA: - Hercigonja – Saucha, Mirjana. Spolno ponašanje adolescenata // Priroda, 2003. 906 (1), str. 37 – 38. - Čaplar, Alan. Bogatstvo razasuto Velebitom // Meridijani, 2006. (XL), 102, str. 24 – 30. • INTERNET IZVORI: - www.ffzg.hr (www.ffzg.hr/anglist/hrv.htm), 9.12.2005. • koristi li se internet kao izvor informacija potrebno je navesti adresu početne stranice (home page) na kojoj je pronađen sadržaj i u zagradi dodati cijelu poveznicu (link) uz datum pristupa konkretnoj web stranici (budući da se sadržaji na intenetu mijenjaju iz dana u dan)

19. Citiranje • postoji više načina bilježenja citata • učenik u tekstu citira odlomke iz izvornika pod navodnicima, a zatim odmah u bilješci na dnu stranice ili na kraju rada navodi izvor tj. prezime i ime autora, naslov djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja te broj stranice • Primjer (jedan od načina): - “Držimo se mi pluga i motike.” 1 - “Učitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetošili i gladili.”2 1. Kovačić, Ante. U registraturi, Zora, Zagreb, 1968, str. 41. 2. Kovačić, Ante, citirano izdanje, str.83.

20. Sadrži prostor za upis datuma predaje rada, obrane rada, mentorov kratki komentar te mjesto za upis ocjene Primjer: Datum predaje rada: ________________ Datum obrane rada: _________________ Komentar: Ocjena:_____________ Zadnja stranica

21. Opseg maturalnog rada • tekstualni dio maturalnog rada ne bi smio biti mnogo manji, ali ni bitno veći od 15 kartica teksta • kartica teksta je mjera za izražavanje količine teksta • jednu karticu čini 1800 znakova pri čemu se i praznina između riječi računa kao slovni znak tj. svaki otkucaj na tipkovnici smatra se slovnim znakom

22. Kako izračunati karticu teksta na računalu • koristimo li za pisanje tekstualni editor Word, kliknut ćemo na izbornik Tools (Alati), zatim na opciju Word count (Brojanje riječi), a potom na opciju Character with blank spaces (Znakovi s prazninama) • računalo će zbrojiti sva slova uključujući i praznine između riječi • dobiveni broj podijeli se s 1800 i dobije se točan broj napisanih kartica

23. Koju vrstu i oblik slova koristiti • za pisanje službenih tekstova na računalu koriste se obično dva fonta (vrsta i oblik slova) u točno određenim veličinama: Times New Roman veličine 12 točaka ili Courrier New veličine 10 točaka • U pisanju može se upotrijebiti i podebljavanje, kosa slova (italik) i potcrtavanje, ali ne smije se pretjerivati

24. Uređivanje teksta • uobičajeno je da svako novo i veće poglavlje počinje na novoj stranici • sve stranice (osim naslovne) moraju biti numerirane, u većini slučajeva iznad teksta (na sredini) jer se na dnu stranice ispod teksta označavaju citati • tekst na stranici mora biti odmaknut s lijeve strane 3 cm od kraja, a s ostalih strana (desno, gore i dolje) po 2 cm od ruba stranice • jedna stranica sadrži najviše 32 retka teksta (1 kartica) • tekst se piše najčešće s proredom 1,5

25. Kopiranje, predaja i obrana maturalnog rada • učenik je dužan predati maturalni rad profesoru – mentoru u jednom primjerku • rad je potrebo uvesti u meke korice sa spiralnim vezom • maturalni rad se usmeno brani pred tročlanim povjerenstvom koje čine razrednik, profesor – mentor i još jedan profesor, u pravilu sustručnjak • obrana rada traje otprilike 15 minuta • od kanditata se očekuje da pokaže samostalno vladanje obrađenom temom, da odgovori na pitanja ispitivača te da samostalno predstavi osnovne teze svoga rada • obrana maturalnog rada pokazuje učenikovu zrelost i spremnost za daljnje školovanje i obrazovanje