Studij turizma - Zagrebačka škola za menadžment Prodekan za razvoj,Romana Franjić, prof .

1. Autentičnost u turizmu – kroz doživljaj uz pomoć animacije iemocija12.seminar Arhivi, knjižnice, muzejiPoreč 27.11.2008.g. Studij turizma - Zagrebačka škola za menadžment Prodekan za razvoj,Romana Franjić, prof.

2. DOGAĐANJE = DOŽIVLJAJ= AUTENTIČNO ISKUSTVO Organiziranje = osmišljavanje i upravljanje doživljajem Dimenzije doživljaja: • očekivanje • dolazak • atmosfera • “apetit” • aktivnosti • pomoćna sredstva i materijali

3. Elementi “orkestriranja” doživljaja • priča –daje značenje resursu, oživljava ga, kroz priču on postaje relevantan posjetiteljima • životnost – posjetitelji žele ljudsku dramu iz povijesti koju žele doživjeti • sudjelovanje – posjetitelji sudjeluju u stvaranju doživljaja ( preko emocije i uz upotrebu animacije) • relevantnost- priča mora biti povezana s iskustvom i znanjem posjetitelja • autentičnost i kvaliteta

4. Iskustvena vrijednost proizvoda • Iskustvena vrijednost nekog proizvoda stvarni je činitelj koji utječe na motivaciju klijenta da kupi ili ne kupi neki proizvod, posjeti ili ne neku određenu destinaciju • Turist traga za emocionalnim iskustvima kao što su: • zabava • pustolovina • događanje • uzbuđenje

5. je skup potreba, a želju za putovanjem stvaraju interni i eksterni stimulansi jednom kada je potreba prepoznata, želja je aktivirana i može biti zadovoljenja samo kupnjom objekta želje motivi putovanja dijele se na primarne i sekundarne i djeluju unutar parametara društvenih i ekonomskih determinanti Turisti traže različite razine putovanja kako bi izbjegli prejake poticaje (mentalni ili fizički umor) bilo preslabe (dosadu) Događaj nastaje onda kada destinacija odlučiti koristiti usluge kao pozornicu, a dobra kao rekvizite kako bi privukli turiste Dok su proizvodi zabavni, dobra materijalna a usluge nematerijalne, doživljaji se pamte. Za postizanje odgovarajuće inscenacije doživljaja potrebna je a n i m a c i j a ( od lat. animare = udahnuti dušu) Motivacija vs. animacija

6. Kako posjetitelje uključiti u doživljaje • Klijenti pasivno sudjeluju onda kada nisu izravno povezani sa samim događajem, npr. kada slušaju operu. • Kad aktivno sudjeluju, klijenti su osobno angažirani i doživljaj “ide prema turistu”(promatranje npr. gledanje televizije) i kada “turist ide prema doživljaju” ( igranje virtualnih igara npr.)

7. Autentično = istinito • Nekada su masovni turisti očekivali da budu izolirani od autentičnosti strane kulture i domaćeg stanovništva, bili su u nekoj vrsti balona • Zahtjev za autentičnim ne znači nužno traganje za egzotičnim, neotkrivenim i primitivnim. Čak i oni najbanalniji aspekti turizma mogu pružiti egzistencijalnu autentičnost. • Odluka turista hoće li nešto kupiti ili neće ovisi o tome koliko I S T I N I T I M doživljavaju proizvod, uslugu ili doživljaj

8. Turizam = prodavanje snova? • Suština i bit turizma je prodavanje/ostvarivanje snova... • Svaki lokalitet treba mit koji je u stanju privlačiti magičnom snagom svoje priče. • Za to koristimo arhetipske figure kao element u sadržaju priče (kraljevi i kraljevne, junaci: pravi i legendarni, ali isto tako i: zmajevi, Robin Hood, kauboji i indijanci ili vječno romantične ličnosti kao Romeo i Julia... • VA=Dm3 ( Visitor Attracion is a Dream consisting of Myth, Magic and Mystery)

9. Unique-experience /jedinstveno iskustvo • Posjetitelji žele doživjeti jedinstveno iskustvo: (Schouten 1995) • Uncommon, (zabavno, koje će ostati u sjećanju) • Novelty (znatiželja koja stvara novo iskustvo i novo gledanje) • Inspiring (provokativno i stimulirajuće) • Quality ( orijentacija na kupca i uslugu, kvaliteta) • Understanding (shvaćanje o mjestu i vremenu u kome se trenutno turist nalazi, npr. prošlost u sadašnjosti) • Emotions (treba buditi osjećaje)

10. Kulturni identitet i tradicija • Ona nema nacionalnih granica, jer kulturni identitet može biti znatno širi od granica jedne sredine. • Kultura čovječanstva nije fizički zbroj nacionalnih kultura • Specifičnosti nacionalnih kultura tek su doprinosi široj svjetskoj kulturi. • Tradicija jednog naroda i jedne sredine uključuje sve to, pripadnost širim kulturnim krugovima i civilizacijama koje su živjele, stvarale i razvijale se na njegovu tlu kroz čitavu njegovu prošlost. • Dakle, kulturna tradicija neke sredine, odnosno zajednice ili naroda, rezultat je različitih interakcija u prošlosti ali i u sadašnjosti.

11. Koliko je udio originalnosti uslijed promijene koju uzrokuje turizam, pitanje je koje se mora istraživati od slučaja do slučaja. • Podrazumijeva se da težnje budu usmjerene ka što izvornijem obliku običaja/pjesme/plesa i sličnog, kako bi se prezentirala vjerodostojnija tradicija receptivne zemlje. • Upravo time receptivna zemlja dobiva na kvaliteti turističke ponude, jer se ta ponuda onda stvarno razlikuje od ponude neke druge turističke zemlje

12. U svakom slučaju, mijenjanje tradicije je karakteristika našeg vremena, a je li pojava loša ili dobra treba vidjeti u njenoj primjeni. • Ono što bi bilo dobro istražiti jest koliki je udio kreativnosti u izmišljanju tradicije u odnosu na točnu prezentaciju onoga što se želi ponuditi turistu

13. tradicionalna ponuda teži „modernizaciji“ uslijed pritisaka turizma. • Tada govorimo o slučajevima interpretacije, posuđivanja i izmišljanja tradicije (što može rezultirati negativnostima po receptivnu zemlju jer se oslanja na tradicije koje nisu živjele na tom teritoriju – ili su tuđe, ili nisu ničije nego su u potpunosti nove.)

14. Turistički doživljaj • Odluka da se turistički doživljaj smatra autentičnim određena je autentičnošću turističke atrakcije • Tipom društvenih odnosa koji su uspostavjeni oko nje. • Bitan je i prostor u kojem se atrakcija nalazi, • Prisustvo elemenata koji utječu na proces percepcije

15. Autentičnost • Ovaj aspekt autentičnosti od velike je važnosti kod oblikovanja, odnosno konvertiranja mitova, predaja i legendi u turistički destinacijski proizvod • upravo folklorni i inerpretativni elementi mitova, predaja i legendi kao tradicijske kulture posjeduju sve ono što je potrebno za kvalitetnu komunikaciju s turistom

16. U mnogo slučajeva baština se „interpretira“ za konzmenta, turista, i to toliko da izravna veza sa artefaktom ili područjem koje se interpretira često više i ne postoji. • Autentičnost obično asocira na točnu prezentaciju prošlosti pomoću njenih sačuvanih ostataka (bilo materijalnih, bilo duhovnih). • Ako se tako promišljena autentičnost veže uz turizam, točna prezentacija prošlosti više neće biti zanimljiva. • Naime, u turizmu ostaci te prošlosti samo služe kao sirovina koju treba pronaći i upotrijebiti u skladu sa suvremenim stavovima i pravilima struke

17. Tako su često lokalne tradicije, stilovi života i lokalna umjetnost sabijeni u jednu vremensku točku i predstavljeni na jasan način za turističku potrošnju. • Labava upotreba kulture u svrhu prodavanja destinacija tako može dovesti do napetosti i konflikta ukoliko lokalno stanovništvo osjeća da se njegova kultura i povijest neprikladno prezentiraju

18. ako se kultura prikazuje kao „autentična“, a ustvari to nije, spremnost na takav kompromis mora pokazati lokalno stanovništvo. • ako potreba za „autetiziranjem“ dolazi od strane turističkih djelatnika u marketingu, lokalno stanovništvo takav kulturni proizvod nikako ne može osjećati kao svoj. • Međutim, ako takva potreba proizađe iz same zajednice, onda je tada i proizvod te iste zajednice, te je takva „autentičnost“ opravdana.

19. Glumljena autentičnost • Autentičnost se ponekad svjesno i glumi. • Poznati slučajevi etno-sela sagrađenih upravo radi turizma. • Lokalno stanovništvo, koje inače živi „modernim“ životom, koje ima svoja zanimanja, mjesta i uloge u društvu bilo kao prodavač, računovođa, liječnik, po potrebi preuzima uloge vračeva, plesača, lovca

20. Hrvatskoj, kojoj ne nedostaje materijalne i nematerijalne kulturne baštine, kronično nedostaje interpretacije kao ključnog elementa u kreiranju turističkog proizvoda. Standardna je pojava: resurse imamo ali ih ne znamo iskoristiti na pravi način jer danas ne govorimo više o turističkom proizvodu nego o turističkom doživljaju!

21. turistička destinacija je geografsko područje koje nudi sve one objekte za smještaj, prehranu i razonodu koji su potrebni i važni za boravak gostiju tijekom odmora turist/gost konzumira različite usluge koje pridonose stvaranju jednog cjelovitog stava u svijesti turista/gosta destinacije se trebaju prilagoditi gostima te stoga prikupiti mnogo znanja o njima: DATI GOSTIMA ONO ŠTO ŽELE I ŠTO IH ZANIMA Inovacijski proizvodi: programi privrženosti, novi događaji koji se zasnivaju na lokalnim tradicijama i sl. baština pridonosi atraktivnosti turističke destinacije, a u baštinu ubrajamo povijesne vrijednosti iz prošlosti kao dio kulturne tradicije to mogu biti i priče, pjesme, plesovi, rituali, običaji, predaje, legende itd. turist ne želi ići na mjesto gdje nema što vidjeti i iskusiti Destinacija kao uslužna kompanija

22. Destinacija v.s. destinacijski milje • U procesu odlučivanja o putovanju, imidž nekog područja ponajprije utječe na izbor destinacije, dok milje uglavnom utječe na ponašanje i aktivnosti turista. • Štoviše, imidž je ključni činitelj u privlačenju posjetitelja koji prvi put dolaze, dok destinacijski milje ima ključnu ulogu u poticanju ponovnih posjeta • Turisti su u potrazi za prisnošću kad odabiru destinaciju i posjećuju neko mjesto: oni žele vidjeti i znati sve i osjetiti stvarnu povezanost

23. Svetost, ljepota i užitak • Indijci i Kinezi su od samih početaka svojih civilizacija s pažnjom i učenjačkim poštovanjem slavili užitak kao ljepotu i svetost • DHARMA (etičke i religiozne dužnosti) • ARTHA (stjecanje materijalnih dobara) • KAMA (užici i čula) • Sretna i harmonična ličnost je ona koja nije zanemarila ni jedan od ovih ciljeva

24. Ako želimoimati more, promatrajmo ga i otvorimonaše ruke u njegovoj vodi i cijelo more biti će u njima. Jer ako zatvorimo ruke da ga zadržimo, one će ostati prazne...

25. Ako želimoimati vjetar, pružimo ruke i raširimo šake i sav vjetar biti će naš, jer ako poželimozadržati ga , ostaćemo bez ičega...

26. Ako želimo imati sunce i uživati u njegovoj čudesnoj svjetlosti, trebamo otvoriti svoje oči i posmatrati ga… jer ako ih zatvorimo da zadržimo svjetlost koja je već stigla do nas, ostaćemo u tami...

27. VMGR/05 Ako želimo uživati u radosti, oslobodimo se navike da posjedujemo i zadržavamo...

28. Klijenti traže kod ovakve destinacije emocionalni doživljaj, visoku kvalitetu i više brige o sebi Doživljaji ne bi trebali nuditi samo zabavu i zadovoljstvo nego i nuditi zagonetku, poruku i osjećaje Uloženo vrijeme ima sve veću vrijednost tako da kratki izleti obećavaju SNAŽNIJE DOŽIVLJAJE Najmoderniji oblik odmora i provođenja slobodnog vremena u gradskim sredinama te sve češći motiv turističkih putovanja idealan način “stimulacije” svih čula kroz različite oblike masaže, uživanje u različitim oblicima relaksacije, meditacije uz upotrebu često i istočnjačkih metoda i tehnika Wellness i spa

29. Aromaterapija • Niti jedno naše čulo nema tako jak i izravan utjecaj na mozak kao osjet mirisa, jer mozak pamti mirise koje smo tijekom života osjetili. Oni nas čine sretnima, smiruju nas, opuštaju i uravnotežuju duh i tijelo. • MIRIS kao SREDSTVO za stvaranje atmosfere ( aromaterapija )

30. Emocije/osjećaji • Emocije snažno utječu na naše misli i ponašanje, i to vrlo primitivnim mehanizmima, koji se često protive logici i nisu uvijek na svjesnom nivou, pa se nerijetko nalazimo u situaciji da ne razumijemo svoje postupke ako su oni bazirani na emocijama koje nismo kvalitetno osvijestili. Kad smo sretni, vjerojatno ćemo osjećati uzbuđenje, zadovoljstvo, zaljubljenost, samopouzdanje, ponos i slične ugodne emocije. Kad osjećamo nedostatak samopouzdanja, istovremeno se većina ljudi osjeća beznadno, uplašeno, nervozno, napeto…

31. Ritmična sreća • Ovo je posebno intenzivna vrsta sreće povezana s intenzivno ritmičnim aktivnostima. • Doživljava se kroz ples, pjevanje, sviranje, aerobik… • Gdje god ljudska aktivnost uključuje „udarac“ odnosno ritam, postoji mogućnost da nas on ponese • Dijeliti taj osjećaj s drugima pojačava to iskustvo • tada ljudi odbacuju bilo kakvu intelektualnu kontrolu i prepuštaju se ritmu , što vodi do intenzivnih trenutaka sreće • potiče izlučivanje endogenih endorfina, tzv.˝hormona sreće˝ u mozgu

32. Turistička destinacija kao milje sreće 1/2 • Budući da je sreća složena pojava, većina ljudi nerijetko ima vlastiti pojam sreće. • Sreća nastala zbog putovanja, kao subjektivni činitelj kvalitete života, ima brojne sastavnice od kojih se većina može nalaziti u miljeu lokaliteta koji se posjećuje. • Turisti često selektivno percipiraju elemente krajolika, zvukove, društvene odnose ili vizualne elemente i tako stvaraju ukupni dojam koji se može smatrati miljeom turističke destinacije.

33. Turistička destinacija kao milje sreće 2/2 • Svaka turistička destinacija ima dominantne elemente čiju kombinaciju većina turista jednako percipira stvarajući tako socijalni konsenzus o turističkom miljeu pojedine lokacije . • Turistički ambijent utječe na svijest turista i pridonosi pobuđivanju pozitivnih osjećaja u životu, radosti i sreće • Putovanje kao emotivna potreba: odluke o putovanje donose se na temelju emocionalne vrijednosti putovanja odnosno procjene koliko će putovanje biti u skladu sa životnim stilom i hoće li omogućiti neku vrstu kreativnog, fizičkog ili duhovnog razvoja. • Marketinške poruke i aktivnosti u destinaciji usmjerene su na osjećaje i doživljaje koji će izazvati pojedine aktivnosti u destinaciji = ZAVOĐENJE (a ne na fizičke karakteristike same destinacije)

34. Kromoterapija Boju ili svjetlost doživljavamo kao ugodnu ili neugodnu, što ovisi o našem duhovnom stanju. Terapija bojama vrlo je važna u određenim terapijskim tretmanima, kao i u kozmetici, a koristi se i kao način opuštanja.Nježni pastelni tonovi, naročito zelene i plave, djeluju opuštajuće, čine nas vedrijima i raspoloženijima, budeći u nama volju za životom. Tako zelene lisnate biljke čine inače hladne prostore ugodnim i toplim

35. Okus • Receptori za okus zovu se okusni pupoljci, a grupirani su na jeziku, nepcu i jednjaku. Svaki se pupoljak sastoji od preko 100 stanica te svaki pupoljak reagira na osnovne okuse tako što stvori signal koji se prenosi u mozak. • Pravi gurmani dobro znaju da za uživanje u nekom jelu nije dovoljan puki apetit već i birana hrana, spremljena pažljivo i po najiskušanijem recepturi a važan je i estetski dojam…

36. Zaključak • Najprije razvijte vlastitu kulturu i smisao za lijepo, dobro, ukusno i udobno. • Zatim se okružite mirisima, zvukovima, bojama, oblicima i okusima stvorenim za uživanje, te onima koje sami stvaramo slijedeći ovo umijeće… • Potom se okružite ljudima koji su plemeniti, radišni i susretljivi, a onda pametnima i sadržajima koje samo nadahnuti znaju načiniti. • Kad tako, u suglasju s prirodom, stvorite ambijent koji se dopada vašem duhu i laska vašem tijelu, sve je prilika da će dopasti i vašem gostu. • Nakon svega, preostaje vam samo uživanje u poslu i – puna„kesa”

37. Cijela je Zemlja naš dom I njezina se ljepota stvara iz trenutka u trenutak