1 / 21

Virtualni školski knjižničar!

Virtualni školski knjižničar!. Sonja Špiranec Mihaela Banek Zorica JLL. Je li ovo budući scenarij naše struke?. knjižnice su u 21. stoljeće ušle kao javno dobro, čuvari društvenih i intelektualnih vrijednosti od opac-a do interneta računala stvaraju nove mogućnosti za knjižnične korisnike.

judith
Download Presentation

Virtualni školski knjižničar!

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Virtualni školski knjižničar! Sonja Špiranec Mihaela Banek Zorica JLL

  2. Je li ovo budući scenarijnaše struke?

  3. knjižnice su u 21. stoljeće ušle kao javno dobro, čuvari društvenih i intelektualnih vrijednosti • od opac-a do interneta računala stvaraju nove mogućnosti za knjižnične korisnike

  4. knjižnice su aktivni svjedoci svih tehnoloških revolucija (počevši od izuma pisma do danas) • danas je doslovce sve na kušnji ... od autorskih prava, pristupa i cijene informacija do njihove upotrebne vrijednosti • autori polemiziraju na temu preživljavanja intelektualnog nasljeđa iz prošlosti u digitaliziranoj budućnosti

  5. hipermedijsko okruženje • nove tehnologije po prvi puta omogućuju nastanak globalnog civilnog društva. • razvija se svijet telekomunikatora, virtualnih potrošača i građana te elektroničkih učenika koji pohađaju virtualne škole u kojima informacije postaju ključ za ekonomsku i društvenu integraciju

  6. mogu li knjižnice preživjeti doba interneta? prilagodba ili nestanak?

  7. mogu li knjižnice preživjeti doba interneta? • transformacije iz analognog u digitalno • nove podjele knjižnica • suvremeni informacijski servisi • nova zanimanja informacijskih specijalista

  8. u potrazi za odgovorom ...

  9. virtualne knjižnice

  10. i što sada? • knjižnice moraju korjenito mijenjati vlastitu organizaciju, način i metode rada • nužna je stalna re-organizacija ako žele opstati moraju se neprekidno prilagođavati korisničkim navikama i potrebama

  11. nova zanimanja informacijskih stručnjaka • informacijski specijalist • informacijski arhitekt • digitalni knjižničar • inženjer znanja

  12. suvremeni informacijski servisi imaju sljedeća obilježja … • ne posjedovanje građe, već omogućavanje njezinog korištenja • ne posudba građe, već pristupačnost njezinog sadržaja • ne bibliografski zapis, već dostupnost cjelovitom tekstu • nužnost trenutnog pristupa (učitavanje u realnom vremenu)

  13. novo informacijsko okruženje • dinamičnost, komunikativnost, integracija, centralizacija … • zabilježeno znanje postaje interaktivna mreža • informacije su opće globalno dostupne • knjižnica je sve manje mjesto/lokacija a sve više proces, “gateway” – informacijska platforma • novi mediji i ITC sve se više integriraju

  14. knjižnice se trebaju razvijati u smjeru dinamičkih portala • one postaju informacijske platforme za svoje korisničko okruženje (profitne/neprofitne organizacije, akademska/znanstvena zajednica) • informacijska ekologija - kvalitetni informacijski filtri (zaštita od mnoštva informacija, zaštita od “loše znanosti”)

  15. informacijski specijalist • sudjeluje u pretraživanju, pronalaženju i evaluaciji informacija iz različitih izvora poput Interneta, komercijalnih baza podataka i dr. • izrađuje za pronađene informacije evaluacijski sažetak u obliku anotacije • proučava ponašanje korisnika, bilježi i analizira njihove zahtjeve, aspekte korištenja informacijskih sustava

  16. informacijski arhitekt • sudjeluje u kreiranju web stranica, web portala znanja te složenih Internet sustava za upravljanje znanjem (ovakav sustav temelji se na sadržaju pretežito dokumentacijske prirode kao što je: projektna dokumentacija, e-mail korespodencija u vezi nekog projekta, dokumenti koji se mijenjaju u realnom vremenu itd.), • izrađuje taksonomiju sustava, • kontrolira rječnike termina, • dizajnira stranice upita i odgovora lokalnih pretraživača, odlučuje o nazivlju naslova, podnaslova i poveznica u sustavu te uspostavlja navigaciju kroz sustav

  17. digitalni knjižničar • sudjeluje u izgradnji digitalne knjižnice kao proširenog oblika postojeće matične knjižnice, • putem odgovarajućeg programskog rješenja oblikuje digitalne zbirke

  18. inženjer znanja (engl. knowledge engineers) • modeliraju ekspertno znanje na način da dijagnosticiraju varijable koje ulaze u obradu, • utvrđuje kako te varijable smisleno povezati, • kreira virtualne varijable, • formira uzročno - posljedične veze, • upisuju pravila, a sve to u suradnji s ekspertom iz domicilnog područja

  19. Što nas još čeka….

More Related