Virtualni školski knjižničar!

1. Virtualni školski knjižničar! Sonja Špiranec Mihaela Banek Zorica JLL

2. Je li ovo budući scenarijnaše struke?

3. knjižnice su u 21. stoljeće ušle kao javno dobro, čuvari društvenih i intelektualnih vrijednosti • od opac-a do interneta računala stvaraju nove mogućnosti za knjižnične korisnike

4. knjižnice su aktivni svjedoci svih tehnoloških revolucija (počevši od izuma pisma do danas) • danas je doslovce sve na kušnji ... od autorskih prava, pristupa i cijene informacija do njihove upotrebne vrijednosti • autori polemiziraju na temu preživljavanja intelektualnog nasljeđa iz prošlosti u digitaliziranoj budućnosti

5. hipermedijsko okruženje • nove tehnologije po prvi puta omogućuju nastanak globalnog civilnog društva. • razvija se svijet telekomunikatora, virtualnih potrošača i građana te elektroničkih učenika koji pohađaju virtualne škole u kojima informacije postaju ključ za ekonomsku i društvenu integraciju

6. mogu li knjižnice preživjeti doba interneta? prilagodba ili nestanak?

7. mogu li knjižnice preživjeti doba interneta? • transformacije iz analognog u digitalno • nove podjele knjižnica • suvremeni informacijski servisi • nova zanimanja informacijskih specijalista

8. u potrazi za odgovorom ...

10. virtualne knjižnice

11. i što sada? • knjižnice moraju korjenito mijenjati vlastitu organizaciju, način i metode rada • nužna je stalna re-organizacija ako žele opstati moraju se neprekidno prilagođavati korisničkim navikama i potrebama

12. nova zanimanja informacijskih stručnjaka • informacijski specijalist • informacijski arhitekt • digitalni knjižničar • inženjer znanja

13. suvremeni informacijski servisi imaju sljedeća obilježja … • ne posjedovanje građe, već omogućavanje njezinog korištenja • ne posudba građe, već pristupačnost njezinog sadržaja • ne bibliografski zapis, već dostupnost cjelovitom tekstu • nužnost trenutnog pristupa (učitavanje u realnom vremenu)

14. novo informacijsko okruženje • dinamičnost, komunikativnost, integracija, centralizacija … • zabilježeno znanje postaje interaktivna mreža • informacije su opće globalno dostupne • knjižnica je sve manje mjesto/lokacija a sve više proces, “gateway” – informacijska platforma • novi mediji i ITC sve se više integriraju

15. knjižnice se trebaju razvijati u smjeru dinamičkih portala • one postaju informacijske platforme za svoje korisničko okruženje (profitne/neprofitne organizacije, akademska/znanstvena zajednica) • informacijska ekologija - kvalitetni informacijski filtri (zaštita od mnoštva informacija, zaštita od “loše znanosti”)

17. informacijski specijalist • sudjeluje u pretraživanju, pronalaženju i evaluaciji informacija iz različitih izvora poput Interneta, komercijalnih baza podataka i dr. • izrađuje za pronađene informacije evaluacijski sažetak u obliku anotacije • proučava ponašanje korisnika, bilježi i analizira njihove zahtjeve, aspekte korištenja informacijskih sustava

18. informacijski arhitekt • sudjeluje u kreiranju web stranica, web portala znanja te složenih Internet sustava za upravljanje znanjem (ovakav sustav temelji se na sadržaju pretežito dokumentacijske prirode kao što je: projektna dokumentacija, e-mail korespodencija u vezi nekog projekta, dokumenti koji se mijenjaju u realnom vremenu itd.), • izrađuje taksonomiju sustava, • kontrolira rječnike termina, • dizajnira stranice upita i odgovora lokalnih pretraživača, odlučuje o nazivlju naslova, podnaslova i poveznica u sustavu te uspostavlja navigaciju kroz sustav

19. digitalni knjižničar • sudjeluje u izgradnji digitalne knjižnice kao proširenog oblika postojeće matične knjižnice, • putem odgovarajućeg programskog rješenja oblikuje digitalne zbirke

20. inženjer znanja (engl. knowledge engineers) • modeliraju ekspertno znanje na način da dijagnosticiraju varijable koje ulaze u obradu, • utvrđuje kako te varijable smisleno povezati, • kreira virtualne varijable, • formira uzročno - posljedične veze, • upisuju pravila, a sve to u suradnji s ekspertom iz domicilnog područja

21. Što nas još čeka….