Organizacija doktorskog studija

1. Organizacija doktorskog studija Doc. dr. sc. Jerko Barbić

2. Poslijediplomski doktorski studij Biomedicina i zdravstvo • Prilagođen je zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom • obrazovanju • izrađen je prema uputama Rektorskog zbora u svrhu • unutarnjeg vrednovanja prijedloga studijskog programa koje će • provoditiSveučilište JJ Strossmayera u Osijeku i • vrednovanja koje će provoditi Nacionalno vijeće za visoko • obrazovanje. • Prihvatilo ga je jednoglasno Fakultetsko vijeće Medicinskog • fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku • na 80. sjednici održanoj 19. prosinca 2005. godine. [1]http://www.nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/index.asp

3. Svrha studija Svrha studija je osposobljavanje studenata za samostalni znanstvenoistraživački rad. Studenti doktorskog studija doprinose stvaranju novog znanja.

4. Razlozi za uvođenje doktorskog studija Prof. dr. sc. Pero Lučin Sljeme, 19. rujna 2006.

5. Evaluacija poslijediplomskog studija (prema starom programu) 14% gotovo polovica izvandoktorskog studija

6. Odabira polaznika

7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij • Izbor obaveznih i izbornih predmeta, • praktikuma i radionica; • Vrijeme prijave doktorske disertacije; • Razdoblje potrebno za prikupljanje • eksperimentalnih podataka; • Plan obaveznih i izbornih • znanstvene aktivnosti. Individualni plan studija Studijski savjetnik Voditelj (mentor) doktorskog rada Izvješća Fakultetskom vijeću

8. Individualni studijski plan • uvjet za prijavu teme doktorske disertacije • temelj za pismeno izviješće o radu studenta poslijediplomskog studija kojeg studijski savjetnik i/ili voditelj (mentor) doktorskog rada obavezno podnosi Fakultetskom vijeću najmanje jedanput godišnje.

9. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studija 5 godina 7 godina "part time" studenti "full time" studenti Završetkom studija smatrat će se dan kada je javno obranjen doktorski rad.

10. C Upis u doktorski studij NA TEMELJU UKUPNOG BROJA BODOVA,ODBOR ZA ZANANOST I POSLIJEDIPLOMSKE STUDIJE RADI RANG LISTU PRVENSTVA. PREDNOST PRI UPISU IMAJU PRISTUPNICI OCIJENJENI KAO KVALITETNIJI. A Ritam studiranja Završen magisterij Razlikovna godina B Stečeno najmanje 55% bodova (položeni ispiti) u organiziranoj nastavi predviđenoj studijskim programom prve godine Znanstvenog poslijediplomskog studija 18,0 ECTS bodova pristupnik mora steći upisivanjem, pohađanjem i polaganjem ispita iz predmeta i praktikuma Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo

11. Struktura studijskog programa Broj ECTS bodova organizirane nastave Izborne aktivnosti Aktivno sudjelovanje na znanstvenim skupovima Boravak na znanstvenom radu u drugom laboratoriju Sudjelovanje na znanstvenim tečajevima radionicama i školama Sudjelovanje u nastavi Tečajevi umijeća nastave i nastavne tehnologije … 365+/-45 h izravne nastave Obavezne aktivnosti (znanstvenoistraživački rad na doktorskoj tezi vrednovan kroz publikacije)

12. Samostalno proučavanje literature (200 str 1 ECTS) max 5 Obavezni izborni modul Eksperimentalna biomedicina i klinička medicina rada (10 ECTS) Obavezni modul Temelji znanstvenistraživačkog rada (15 ECTS) Obavezni izborni modul Interdisciplinarna znanja i vještine (5 ECTS) Predmeti iz mreže Doktorskih studija (do 45% ECTS bodova)) Izborni moduli rada (15 ECTS)

13. OBAVEZNI MODUL TEMELJI ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOG RADA 15 ECTS BODOVA Sustav znanosti, izobrazba znanstvenika i etika u biomedicini Što jest, a što nije medicina utemeljena na dokazima? Praktikum: Biostatistika Praktikum: Pretraživanje znanstvene literature putem interneta Praktikum: Kako napisati izvorni znanstveni članak ? Praktikum: Kako pripremiti poster i održati usmenu prezentaciju na znanstvenom skupu?

14. OBAVEZNI IZBORNI MODULI EKSPERIMENTALNA BIOMEDICINA KLINIČKA MEDICINA Preparativni praktikum: Opće laboratorijske vještine Uvodukliničkaistraživanja Praktikum: Biokemijske metode Molekularnitemeljibolesti, dijagnostikeiliječenja Praktikum: Imunokemijske i elektroforetske metode Seminarska radionica: Klinički terapijski pokus Praktikum: Tehnologija rekombinantne DNA i kloniranja gena u biomedicinskim istraživanjima Praktikum: Klinička biostatistika Epidemiološke metode u biomedicini Praktikum: Kultura stanica u biomedicinskim istraživanjima Telemedicina Praktikum: Suvremeni postupci proučavanja građe stanica i tkiva Fizikalnitemeljisuvremene medicinskedijagnostike Pokusne životinje u biomedicinskim istraživanjima

15. OBAVEZNI IZBORNI MODUL INTERDISCIPLINARNA ZNANJA I VJEŠTINE Praktikum: Znanstvenoistraživački projekt – ideja, prijedlog, realizacija, vođenje Praktikum: Pisanje znanstvenog članka na engleskom jeziku/ Writing a scientific paper in English Antropologija

16. IZBORNI MODULI NEUROZNANOST ORGANSKI SUSTAVI I TKIVA GENETIKA, MOLEKULARNA I STANIČNA BIOMEDICINA REPRODUKCIJA, RAZVOJ I SAZRIJEVANJE UKUPNO 15 ECTS INFEKCIJA I IMUNOST EKSPERIMENTALNA I KLINIČKA ONKOLOGIJA SUVREMENA DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA KIRURGIJA I SRODNE ZNANOSTI JAVNOZDRAVSTVO

17. Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studiraju u punom radnom vremenu Odslušano predmeta i praktikuma Obavezne znanstvene aktivnosti Izborne znanstvene aktivnosti III 60 15 ECTS I Izrađen i odobren Individualni plan studija 15 ECTS II 15 ECTS 15 ECTS III 15 ECTS Mentorsko izvješće IV Slobodna godina (prikupljanje bodova iz obaveznih znanstvenih aktivnosti) Obrana doktorata

18. Obavezne znanstvene aktivnosti • indeksiran u bazi Current Contents (CC) 60 ECTS • indeksiran u bazi Science Citation Index (SCI) 30 ECTS • indeksiran u bazi Index Medicus (IM) i Excerpta Medica (EM) 15 ECTS Stoga je najvažnija obavezna aktivnost doktorskog kandidata znanstveno istraživački rad na doktorskoj tezi. Sukladno uputama rektorskog zbora, istraživački dio studijskog programa valorizira se kroz znanstvenoistraživačke Publikacije doktorskog kandidata vezane uz doktorski rad.

19. Izborne znanstvene, izvannastavne aktivnosti • Usmeno izlaganje i sažetak na međunarodnom znanstvenom skupu (15 ECTS) • Poster i sažetak na međunarodnom znanstvenom skupu (12,5 ECTS) • Usmeno izlaganje i sažetak na domaćem znanstvenom skupu (12,5 ECTS) • Poster i sažetak na domaćem znanstvenom skupu (10 ECTS)

20. c) Boravak doktorskog kandidata na znanstvenoistraživačkom radu u drugom laboratoriju/institutu/klinici u zemlji i inozemstvu ◦ semestar 30 ECTS ◦◦ trimestar 20 ECTS ◦◦◦ pola semestra 15 ECTS f) Sudjelovanje doktorskog kandidata u nastavi (seminarima i vježbama) na: ◦ diplomskom studiju medicine ili drugom diplomskom studiju iz područja biomedicine i zdravstva najviše 150 norma sati ili 15 ECTS ◦◦ stručnim studijima (sestrinstvo ili srodni) najviše 150 norma sati ili 7,5 ECTS

21. Ritam studiranja i obaveze doktorskih kandidata/studenata koji studraju u dijelu radnog vremena • Radi što ranijeg uključivanja u znanstvenoistraživački rad, preporučamo da se doktorski kandidati koji studiraju u dijelu radnog vremena u pogledu Individualnog plana studija, prijave i javne prezentacije teme doktorskog rada se ponašaju kao da studiraju u punom radnom vremenu. • Zboglakšegorganiziranjaiplaniranjanastaveodstranefakulteta, tezboglakšegplaniranjaistraživačkogdijelastudijaodstranekandidata, preporučasepolaznicimadaseupogleduorganiziranenastaveponašajukaodastudirajuupunomradnomvremenu. • Upogleduobaveznihznanstvenihaktivnosti, tj. znanstvenoistraživačkogradanadoktorskojdisertaciji, doktorskikandidatikojistudirajuudijeluradnogvremenatrebaju, unajviše7 godina, zazavršetakstudijaskupiti, ukupno 90 ECTSbodova (ekvivalentopterećenjaod 61 tjednaupunomradnomvremenu) kojinemorajubitiravnomijernoraspodijeljenipogodinamastudija

22. Obavezne znanstvene aktivnosti • Objavljivanje radova kojim se valorizira težina znanstvenoistraživačkog rada na doktorskoj tezi nije moguće planirati unaprijed tako da ih se ravnomjerno rasporedi po godinama studija. • Stoga je u skupini obavezne znanstvene aktivnosti dovoljno skupiti, bilo kada u najviše 5 godina, ukupno 90 ECTS bodova iz te skupine. • Prijava teme doktorskog rada, prijava gotovog doktorskog rada i javna obrana doktorske teze mogu uslijediti nakon ispunjavanja uvjeta

23. Uvjeti za upis u sljedeći semestar i godinu studija Uvjeti upisa u drugu godinu (III semestar) studija: • 1) Odobren Individualni plan studija • 2) Odslušano predmeta i praktikuma u vrijednosti 15 ECTS bodova Uvjeti upisa u treću godinu (V semestar) studija: • 1) Odslušano predmeta i praktikuma u vrijednosti 15 ECTS bodova

24. Postupak i uvjeti za prijavu teme doktorskog rada • odobren Individualni plan studija • Odboru za znanost i poslijediplomske studije predana prijava teme doktorskog rada u pismenoj formi, prema posebnim uputama i na posebnom obrascu; • pozitivna ocjena poštivanja etičkih standarda od strane Etičkog odbora Medicinskog fakulteta Osijek; • održana i pozitivno ocijenjena javna prezentacija teme doktorskog rada.

25. Postupak i uvjeti za prihvaćanje gotovog doktorata • bodoviostvareni (položenipredmeti) organiziranomnastavomposlijediplomskogstudijauvrijednostinajmanje45,0 ECTSbodova; • bodoviostvarenineposrednimindividualnimznanstvenoistraživačkimradomnadoktorskojdisertacijivaloriziranikrozoriginalne, inextensoznanstvenoistraživačkepublikacijedoktorskogkandidatauvrijednostinajmanje90,0 ECTSbodova. Barem jedan publicirani rad na kojemu je doktorski kandidat prvi ili drugi autor, mora biti objavljen u časopisu indeksiranom u bazi Current Contents; • bodovi ostvareni izvannatstavnim, izbornim znanstvenim i nastavnim aktivnostima u vrijednosti najmanje 45,0 ECTS bodova; • Odboru za znanost i poslijediplomske studije predana prijava gotovog doktorskog rada u pismenoj formi, prema posebnim uputama i na posebnom obrascu; • Odboru za znanost i poslijediplomske studije predano, u pravilu, pet neuvezanih primjeraka gotovog doktorskog rada.

26. Studijski savjetnik Glavne zadaće studijskog savjetnika su: • Izdavanje preporuke za pristupnika kod upisa na poslijediplomski doktorski studij. • Pomoć studentu kod izbora sadržaja organizirane nastave unutar Fakulteta i izvan njega i izrade Individualnog studijskog plana. • Osigurati što ranije uključivanje doktorskog kandidata u znanstvenoistraživački rad, pronalaženjem kvalitetnog voditelja doktorskog rada (mentora doktorata) u prvom semestru studija, ukoliko to nije sam studijski savjetnik.

27. Voditelj (mentor) doktorskog rada Zadaće voditelja doktorskog rada su: • izbor kvalitetne i izvedive znanstvene teme doktorske disertacije; • usmjeravanje doktorskog kandidata tijekom njegovog znanstvenog rada na doktorskoj disertaciji; • pomaže planirati, potiče, upućuje i usmjerava doktorskog kandidata u izvannastavnoj, znanstvenoj aktivnosti tijekom poslijediplomskog studija; • na bazi Individualnog studijskog plana podnosi jedanput godišnje pismeno izvješće o istraživačkom radu studenta Fakultetskom vijeću.

28. Važnost izbora mentora • Mentor mora biti u pravilu aktivni znanstvenik i voditi • znanstveni projekt koji je u tijeku; • Mentor mora biti sposoban voditi istraživanje koje se • predlaže za izradu doktorske disertacije; • To dokazuje dosadašnjim rezultatima znanstvenog rada, • tj. publikacijama u području u kome se izrađuje disertacija; • Osim toga, mentor mora osigurati novac, prostor i opremu • za kvalitetan znanstveno-istraživački rad.

29. Rad na znanstveno-istraživačkom projektu za obranu disertacije Znanstveno-istraživački rad je najvažniji dio doktorskog studija i njemu se posvećuje najviše vremena.

30. Međunarodna suradnja • The role of mitochondria in normal myocardial functions as well as in pathologies. prof.dr.sc. Željko Bošnjak Medical college of Wisconsin, SAD. • Clinical and Angiographic Outcome Study of Patients with Aneurysmal  Subarachnoid Hemorrhage  Biomechanical Studies of Intracranial Aneurysms, and Design of New Intravascular Stents. Prof.dr.sc. Laligam N. Sekhar, University of Washington School of Medicine, Seattle, SAD. • Molekularna genetika. prof. dr. sc. Nikolaus Blin. University Tubingen. Tubingen. Njemačka. • Steroidni receptori. prof. dr. sc. Zoran Čulig, Sveučilišna klinika za urologiju Medicinskog fakulteta u Innsbrucku, Austrija • Targeted Delivery of c-Myc Inhibitory Polypeptides. prof. dr.sc. Dražen Raucher, Department of Biochemistry, University of Mississippi Medical Center, Jackson, USA. • Evaluation of a C5a receptor antagonist for prevention of cerebral malaria. Development of novel anti-cancer and immunosuppressive drugs derived from pineapple stems (Ananus comosus). Roles of TNF, lymphotoxin alpha and LIGHT in experimental visceral leishmaniasis. prof. dr. sc. Christian Engwerda, The Queensland Institute of Medical Reseaarch. School of Population Health and School of Medicine. University of Queensland. Herston. Australia.