Mjerenja i kvalitet (dio predmeta: Mjerenja)

1. Mjerenja i kvalitet(dio predmeta: Mjerenja) doc.dr. Samir Lemeš <slemes@mf.unze.ba>

2. Mjerenja i kvalitet • Program predavanja: • Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike. • Sistematizacija mjerila, mjernih metoda, mjernih i kontrolnih naprava te mjernih zadataka. • Strategija mjerenja u raznim uslovima integracije mjerne tehnike u proizvodnom procesu. • Korištenje analogne i digitalne mjerne tehnike. • Senzori, ticala, mjerni sistemi za koordinatne mjerne zadatke. • Automatizacija mjerne tehnike. • Korištenje računara i prenos rezultata mjerenja, metode zapisa. • Upotreba optike u proizvodnoj mjernoj tehnici. • Opremljenost i izvedba mjernih postupaka. • ISO standardi u mjernoj tehnici.

3. Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike • Nauka o mjerenju ili metrologija je specijalizirani dio pojedinih prirodnih itehničkih nauka koji se bavi metodama mjerenja fizikalnih veličina,razvojem i izradom mjernih uređaja, reprodukcijom i pohranjivanjemmjernih jedinica, te svim ostalim aktivnostima koje omogućavaju mjerenje iusavršavanje mjernih postupaka. • Mjerenje predstavlja skup aktivnosti čiji je cilj dobivanje vrijednosti mjerneveličine (fizičke veličine). • Značaj mjerenja kao praktične tehničke djelatnosti od prvenstvene jevažnosti kako u svakodnevnom životu tako i u svim područjima privrede inauke.

4. Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike • Industrijska proizvodnja zahtijeva česta mjerenja. • U tehničkoj dijagnosticise vrše mjerenja u cilju utvrđivanja stanja tehničkih sistema. • Nakonkonstrukcije novog proizvoda vrše se ispitivanja karakteristika prototipnogrješenja. • Kontrola i mjerenje se vrše u svrhu automatskog upravljanjaprocesima. • Bez mjerenja se ne može zamisliti kontrola kvaliteta proizvodakao uslov za njegovu prodaju.

5. Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike • U tehnici i tehnologiji proizvodnje različitih mašina i uređaja koriste serazličite metode i sistemi ocjene karaktera proizvoda. • Kvalitet proizvodamože se ogledati kroz geometrijsku tačnost, kvalitet površina, hemijskogsastava i mehaničkih karakteristika materijala. • Kvalitet proizvoda je idirektna posljedica tačnosti tehnoloških procesa. • Osnovne fizičke veličinese koriste za identifikaciju i kvalifikaciju kvaliteta proizvoda (dužina, masa,vrijeme, sila, pritisak).

6. Definicija i osnovni zadaci mjerne tehnike • U različitim granama nauke i tehnike treba mjerenje istih fizičkih veličinaprovoditi jedinstvenim postupcima mjerenja i kontrole. • Metrologija je nauka o mjerenju (grčki: μέτρον- mjerenje, λόγος- nauka). • Naukao mjerenju, u principu, obuhvata: • principe i metode mjerenja, • sredstva za izvođenje mjerenja i kontrole. • To su potrebni uslovi kojima se obezbjeđuje jedinstvo mjera i mjerenja,tačnost izrade proizvoda i stabilnost i tačnost proizvodnih procesa.

7. Osnovni zadaci mjerne tehnike • Razvoj generalne teorije mjerenja, • Utvrđivanje jedinica fizičkih veličina i njihovih sistema, • Razvoj pouzdanih etalona mjernih jedinica metoda i postupaka njihovogčuvanja i reproduciranja, • Razrada metoda, postupaka, tehnika i sredstava izvođenja mjerenja ikontrole fizičkih veličina, • Razrada metoda ocjene greške mjerenja, stanja i tačnosti sredstavamjerenja i kontrole,

8. Osnovni zadaci mjerne tehnike • Razvoj ekspertnih sistema obezbjeđenja potrebne tačnosti mjerenja ikontrole i upravljanja proizvodnim procesima, • Razvoj metoda postizanja jedinstva mjera i mjerenja i realizacija • Aktivnosti usmjerenih ka povećanju tačnosti, pouzdanosti i proizvodnostimjerenja i kontrole. • Informacije o proizvodu ili procesu dobiju se mjerenjem u toku faza izradeproizvoda ili odvijanja procesa. To se može ostvariti različitim metodama iprimjenom različitih mjernih sredstava i uređaja.

9. Podjela metrologije • Podjela metrologije može se izvršiti prema različitim kriterijima. • U procesuproizvodnje teži se većoj tačnosti, preciznosti i pouzdanosti proizvoda(mašina, alata i uređaja). • Jednostavno želi se postići viši kvalitet proizvoda iusluga. • Zbog toga se razvijaju tehnike i tehnologije mjerenja i kontroleproizvoda i metoda postupaka metrološkog obezbjeđenja proizvodnje.

10. Podjela metrologije • Prema oblastima kojima se bavi metrologija se dijeli na: • metrologiju dužina, površina i uglova, • metrologiju mase, sile i pritiska, • metrologiju fizičko - hemijskih veličina, • metrologiju električnih veličina. • Unutar ovakve opće podjele može se govoriti i o metrologiji dužina,vremena i frekvencije, metrologiji zapremine itd. • Metrologija se može podijeliti na: • opću i • primjenjenu

11. Podjela metrologije • Opća metrologija bavi se problemima mjerenja i kontrole povezanim sa svim metrološkim oblastima bez obzira na fizičke veličine mjerna sredstva. Bavi se pojmovima, pravilima i principima. • Proučava: sistem jedinica mjerenja, greške mjerenja, metrološke karakteristike mjernih sredstava, teorije i informacije o mjerenju. • Primijenjena metrologija se bavi problematikom mjerenja u jednoj jedinoj karakterističnoj oblasti. Tu spada mjerenje i kontrola poznate i definirane jedne ili više fizičkih veličina.

12. Podjela metrologije • Prema oblasti primjene metrologija može biti: • tehnička, • industrijska, • medicinska, • astronomska itd. • Tehnička metrologija obuhvata probleme mjerenja u tehnici u kojoj su zastupljene sve metrološke oblasti sa odgovarajućim mjernim sredstvima i mjernim metodama.

13. Podjela metrologije • Medicinska metrologija se bavi problemima mjerenja u medicinske svrhe (dijagnostika u medicini je nezamisliva bez mjerenja). • Industrijska metrologija se bavi problemima mjerenja (postupcima, tehnikama, tehnologijama i sredstvima) različitih veličina u industriji. • To su veličine koje pripadaju jednom ili većem broju metroloških oblasti (dužina, masa, zapremina, električne veličine).

14. Podjela metrologije • Metrologija se može posmatrati i kao: • naučna, • industrijska i • zakonska (legalna). • Naučna metrologija nema internacionalnu definiciju ali označava najvišinivo tačnosti u okviru datog područja. • Fundamentalna metrologija može seoznačiti i kao naučna sa dodatkom zakonske i industrijske koje imajunaučnu kompetentnost.

15. Podjela metrologije • Naučna metrologija ima zadatak da ostvariodržavanje etalona čiji rang odgovara stvarnim potrebama i mogućnostimajedne zemlje, regije ili područja djelatnosti, da ostvari validaciju etalona. • Sve te aktivnosti se odvijaju u okviru raznih institucija i učešćem uprocesima akreditacije, održavanja sljedivosti etalona premameđunarodnim standardima i ostvarivanjem međunarodne saradnje.

16. Podjela metrologije • Fundamentalna (naučna) metrologija se dijeli u 11 oblasti: • masa, • elektricitet, • dužina, • vrijeme i frekvencija, • temperatura, • jonizirajuće zračenje i radioaktivnost, • fotometrija i radiometrija, • protok, • akustika, • količina supstance i • interdisciplinarna metrologija.

17. Podjela metrologije • Zakonska metrologija se bavi zakonski reguliranjem područja mjerenjauključujući izradu pravnih propisa, definicija tehničkih zahtjeva kako bi sepostigla potrebna tačnost mjerenja i garancija sigurnosti i preciznostiizvršenih mjerenja. • Zakonskom metrologijom obezbjeđuje se jasnagarancija tačnosti, preciznosti i pouzdanosti izvedenih mjerenja, krozrazradu odgovarajućih međunarodnih i nacionalnih tehničkih i pravnihpravila i propisa u oblasti metrologije obezbjeđuje proizvode.

18. Podjela metrologije • Osnove zakonske metrologije su: • utvrđivanje mjernih jedinica, • razvoj postupaka čuvanja etalona i reproduciranja mjernih jedinica • razrada metoda mjerenja, • postavljanje metoda za provjeru mjernih sredstava, • druge aktivnosti za očuvanjejedinstva mjera i mjerenja u nacionalnim imeđunarodnim razmjerama. • U okviru zakonske metrologije donose se u zakonodavnom postupku usvajanja propisi.

19. Metrološki sistem u BiH

20. Podjela metrologije • Propisi za mjerila treba da garantiraju tačne rezultatemjerenja u: • radnim uslovima, • tokom cijelog perioda upotrbe mjerila, • unutar zadatih dopuštenih grešaka. • S tim u vezi zahtjevi definirani zakonskim propisima odnose se na: • mjerila, • metode mjerenja, • pakovane proizvode.

21. Podjela metrologije • Zakonsko uređenje mjeriteljstva povlači za sobom: • preventivne • represivne mjere. • Prije stavljanja mjerila na tržište preduzimaju se preventivne mjere. • Proizvođači dobijaju odobrenje od kompetentnog ovlaštenog tijela kada tipmjerila zadovolji sve odgovarajuće zakonske zahtjeve. • Za mjerila koja se proizvode serijski, mora se ovjeravanjem osigurati dasvako mjerilo ispunjava sve propisane zahtjeve u proceduri odobravanja.

22. Podjela metrologije • Za mjerila koja su u upotrebi, pregledi i periodične ponovne provjere sepropisuju da bi se garantovalo da je mjerilo usaglašeno sa zakonskimzahtjevima. • Nadzor tržišta je represivna mjera kojom se otkriva svaka nezakonitaupotreba mjerila. • Etaloni za ovakve preglede i ispitivanjamoraju biti sljedivi do nacionalnih ili međunarodnih etalona. • Zaštita potrošača može da se razlikuje u različitim državama pa takozahtjevi koji regulišu upotrebu mjerila postaju predmet nacionalne zakonskeregulative.

23. Podjela metrologije • U različitim područjima mjerenja koristi se i različita mjerna tehnika. Mjernatehnika je dio metrologije. • Mjerna tehnika se može podijeliti na sljedeća osnovna područja: • precizna mjerna tehnika (mjerenje mjerila, kontrola etalona) • laboratorijska mjerna tehnika (razvoj mjerila i mjernih metoda) • industrijska mjerenja (proizvodnja, trgovina, promet itd. ). • Mjerenja u mašinstvu su dio ispitivanja koja se vrše u svim fazamaproizvodnje.

24. Podjela metrologije • Ispitivanja se mogu podijeliti na: • objektivna, čiji se rezultati mogu dokumentovati očitanim iliregistrovanim vrijednostima, • subjektivna, koja su rezultat osjećaja svakog pojedinca.Ovo su ispitivanja vidom - vizuelna ocjena stanja ili mirisom, dodirom,sluhom (šumovi) i sl. • Ispitivanja u mašinstvu i tehnici mogu se podijeliti na: • tehničku dijagnostiku mašina i alata, • kontrolu procesa proizvodnje, • utvrđivanje stanja tehničkih sistema i • sigurnost i zaštita na radu.

25. Podjela metrologije • U zavisnosti od karaktera registrovanja mjernih rezultata, mjerenja mogu biti: • analogna i • digitalna • Mjerne metode ili načini mjerenja mogu biti direktni (neposredni) i indirektni (posredni). • U direktnom mjerenju mjerni rezultat se dobiva poređenjem mjernog predmeta s poznatom mjernom veličinom uz pomoć mjernog instrumenta. Mjerni rezultat se samo očita sa mjernog instrumenta. • U posrednom mjerenju mjerni se rezultat dobiva proračunom dviju ili više izmjerenih veličina.

26. Mjerni etaloni • Mjerni etalon je materijalizovana mjera, mjerni instrument, referentni materijal ili mjerni sistem namijenjen za definisanje, ostvarivanje, održavanje ili reprodukovanje jedinice jedne ili više vrijednosti veličine koja služi kao referentna. • Primjer: Metar je definisan kao dužina puta koju u vakuumu pređe svijetlost u vremenu 1/299792458 sekunde. Primarni nivo metra je realizovan talasnom dužinom jodno stabilizovanog helium-neonskog lasera. Za niže nivoe koriste se materijalizovane mjere kao što su reporteri (mjerke), a sljedivost se obezbjeđuje korištenjem optičke interferometrije za određivanje dužine reportera u odnosu na navedenu talasnu dužinu svjetlosti lasera.

27. Mjerni etaloni • Različiti nivoi etalona u lancu sljedivosti prikazani su na slici. • Međunarodni pregled svih mjernih etalona ne postoji.

28. Certificirani referentni materijal • Certificirani referentni materijal (CRM), poznat kao standardni referentni materijal (SRM) u USA, je onaj referentni materijal gdje su jedna ili više vrijednosti veličina certificirane procedurom kojom se uspostavlja sljedivost prema tačnoj realizaciji jedinice, u kojoj je vrijednost veličine izražena. • Svakoj certificiranoj vrijednosti je pridružena nesigurnost na određenom nivou. • CRM su generalno pripremljeni u serijama. Vrijednosti veličina određene su mjerenjima uzoraka cijele serije i u skladu sa granicama nesigurnosti.

29. Sljedivost i kalibracija • Lanac sljedivosti je neprekidni lanac poređenja, pri čemu je kod svakog poređenja izražena nesigurnost. • Ovim se obezbjeđuje da rezultat mjerenja ili vrijednost etalona bude povezana sa referentnim etalonom na višem nivou, koji na kraju završavaju na nivou primarnog etalona. • Industrija u Evropi obezbjeđuje sljedivost na najvišem međunarodnom nivou. Za te svrhe koriste se akreditirane laboratorije.

30. Sljedivost i kalibracija • Krajnji korisnik može da dobije sljedivost na najvišem međunarodnom nivou direktno preko nacionalnog mjeriteljskog instituta ili preko sekundarnih kalibracionih laboratorija. • Sljedivost može da se dobije preko laboratorija koje su izvan vlastite zemlje korisnika, na osnovu različitih ugovora o međusobnom priznavanju.

31. Sljedivost i kalibracija • Osnovno sredstvo osiguranja sljedivosti mjerenja je kalibracija mjerila ili referentnih materijala. • Kalibracija obuhvata određivanje mjeriteljskih karakteristika mjerila ili referentnog materijala. • Ostvaruje se na način direktnog poređenja sa etalonom ili certificiranim referentnim materijalom. • Nakon toga izdaje se certifikat o kalibraciji i u većini slučajeva na kalibrisano mjerilo se stavlja naljepnica.

32. Sljedivost i kalibracija • Četiri su osnovna razloga zbog kojih se mjerilo podvrgava kalibraciji: • Da se uspostavi i dokaže sljedivost. • Osiguranje da je očitanje mjerila dosljedno sa drugim mjerenjima. • Određivanje tačnosti očitavanja mjerila. • Utvrditi pouzdanost mjerila, tj. da li mu se može vjerovati?

33. Sljedivost i kalibracija • Mjerna oprema (uključujući mjerne etalone) potvrđuje se u pogodnim periodima (obično periodično). • Intervali potvrđivanja određuju se na bazi stabilnosti, namjene i korištenja. • Najvažniji faktori koji utiču na učestalost potvrđivanja su: • vrsta opreme, • preporuke proizvođača, • trend podataka dobivenih u prethodnim kalibracijama, • opisana historija održavanja i servisiranja, • opseg i težina korištenja,

34. Sljedivost i kalibracija • tendencija trošenja i drifta (sporih promjena karakteristika mjerne opreme u vremenu), • učestalost međusobnog poređenja sa ostalom mjernom opremom, a posebno sa mjernim etalonima, • učestalost i ozbiljnost vlastitih kalibracija, • uslovi okoline (temperatura, vlažnost, vibracije itd.), • tačnost mjerenja koja se traže. • U zavisnosti od rezultata kalibracije za vrijeme prethodnih potvrđivanja, intervali potvrđivanja će se smanjiti kako bi se osigurala neprekidna tačnost. Intervali potvrđivanja se produžujusamo u slučaju kalibracije koja je dala potvrdu da tako nešto neće uticati na tačnost mjerne opreme.

35. Greške mjerenja • Svako mjerenje u sebi sadrži grešku mjerenja. • Greške mogu biti: • grube(nepažnja ispitivanja, manjkavo znanje ispitivača, neprimjenjeno izabrana oprema ili njeno korištenje, površno opažanje ili računanje...) – otklanjaju se pažljivim mjerenjem • sistematske(greške mjerne metode i opreme, greške uslijed ličnih i vanjskih utjecaja) – otklanjaju se baždarenjem • slučajne(promjene osobina opreme ili mjerenog objekta, promjene utjecajnih veličina, paralaksa) – otklanjaju se statistički

36. Mjerna nesigurnost • Nesigurnost je kvantitativna mjera kvaliteta mjernog rezultata koja mu omogućava da se uporedi sa drugim rezultatima, referencama, specifikacijama ili standardima. • Sva mjerenja imaju greške, prema kojima se rezultat mjerenja razlikuje od tačne vrijednosti onoga što mjerimo. • U određenom vremenu i sa određenim sredstvima, većina izvora greške mjerenja može se identificirati i greške mjerenja mogu se kvantifikovati i ispraviti, npr. kroz proces kalibracije.

37. Mjerna nesigurnost • Međutim, rijetko se vrijeme i sredstva mogu odrediti na način da se u potpunosti isprave greške mjerenja. • Mjerna nesigurnost može se odrediti na različite načine. • Često korištena i prihvaćena metoda, npr. prihvatljiva akreditacijskim tijelima, je "GUM metoda" koju je preporučio ISO, a opisana je u "Vodiču za izražavanje mjerne nesigurnosti".

38. Mjerna nesigurnost • Primjer (Mjerni rezultat na certifikatu): Y = y ± Ugdje je nesigurnost "U" data sa ne više od dvije cifre, a veličina "y" je odgovarajuće zaokružena na isti broj cifara, u ovom primjeru na sedam cifara. • Izmjereni otpor na mjeraču otpora (ommetar) od 1,0000527 Ω, gdje mjerač otpora, prema specifikaciji proizvođača, ima nesigurnost od 0,081 mΩ, na certifikatu zapisuje se na sljedeći način: R = (1,000 053 ± 0,000 081) Ω Faktor obuhvata k = 2

39. Mjerna nesigurnost • Definicija prema ISO Vodiču za izražavanje nesigurnosti u mjerenju (GUM): • Mjerna nesigurnost je parametar pridružen rezultatu mjerenja koji opisuje rasipanje vrijednosti, a koji bi se opravdano mogao pripisati mjernoj veličini. • Ovaj parametar može biti, na primjer standardna devijacija (ili mnogo njih), ili polu-širina intervala koji ima izražen nivo sigurnosti. • Nepreciznost mjerenja uključuje mnoge komponente. Neke od tih komponenata mogu se procijeniti u statističkoj distribuciji rezultata ili seriji mjerenja i mogu biti označene kao eksperimentalne standardne devijacije. • Ostale komponente, koje takođe mogu biti označene standardnom devijacijom su bazirane na iskustvu iz drugih slučajeva.

40. Mjerna nesigurnost • Tip A procjenjivanja mjerne nesigurnosti je metod procjenjivanja nepreciznosti pomoću statističke analize serije promatranja. U tom slučaju standardna nesigurnost je eksperimentalno standardno odstupanje srednje vrijednosti, koje proizilazi iz postupka traženja ili regresivne analize. • Tip B procjenjivanja mjerne nesigurnosti je način ocjene nesigurnosti sredstvima koja su drugačija od statističke analize serije mjerenja. U tom slučaju ocjena standardne nesigurnosti je bazirana na nekim drugim naučnim znanjima.

41. Mjerna nesigurnost • Nesigurnost navedena u rezultatu mjerenja je obično očekivana nesigurnost, izračunata množenjem brojčanog faktora, koji često iznosi k = 2 i koji korespondira intervalu od približno 95 % nivoa povjerljivosti. • GUM (Vodič za izražavanje mjerne nesigurnosti) filozofija o mjernoj nesigurnosti: • Mjerena veličina X, čija vrijednost nije tačno poznata i uzima se s pretpostavkom da je to varijabla s određenom funkcijom vjerovatnoće. • Rezultat x mjerenja procijenjena očekivana vrijednost E(X).

42. Mjerna nesigurnost • Standardna nesigurnost u(x) jednaka je kvadratnom korijenu procijenjenog odstupanja V(X). • A tip procjeneOčekivanja i odstupanja procjenjuju se statističkim proračunom ponovljenih mjerenja. • B tip procjeneOčekivanja i odstupanja procjenjuju se drugim metodama. Najšire korištena metoda pretpostavlja vjerovatnoću distribucije npr. pravougaonu distribuciju, zasnovanu na iskustvima i drugim informacijama.

43. GUM metoda (zasnovana na GUM filozofiji) • Identifikacija svih važnih komponenti mjerne nesigurnostiPostoji mnogo izvora koji mogu da doprinesu mjernoj nesigurnosti. Primijeni model aktuelnog procesa mjerenja da bi identifikovao izvore. Koristi mjerne veličine u matematičkim modelima. • Računanje standardne nesigurnosti svake komponente mjerne nesigurnostiSvaka komponenta mjerne nesigurnosti izražava se u terminima standardne nesigurnosti koja se određuje ili prema tipu A ili tipu B procjene.

44. GUM metoda (zasnovana na GUM filozofiji) • Izračunati kombinovanu nesigurnostPrincip: Kombinovana nesigurnost izračunava se kao kombinacija pojedinačnih komponentnih nesigurnosti prema zakonu o propagiranju nesigurnosti.U praksi: • Za izračunavanje sume ili razlike komponenti, kombinovana nesigurnost izračunava se kao kvadratni korijen sume kvadrata standardnih nesigurnosti komponenata. • Za proizvod ili količnik komponenti, ista pravila kao i za "sumu / razliku" primjenjuju se za relativne standardne nesigurnosti komponenti.

45. GUM metoda (zasnovana na GUM filozofiji) • Računanje proširene nesigurnostiMnoženje kombinovane nesigurnosti faktorom k. • Izražavanje mjernog rezultata u oblikuY = y ± U • Mjerni rezultat iskazan prevelikim brojem cifara je nepregledan i ostavlja lažan dojam o velikoj tačnosti (ispravnosti i preciznosti). • Zato mjerni rezultat treba zaokružiti na upravo toliki broj cifara koji odgovara tačnosti mjerenja, bez "šuma" nepotrebnih cifara.

46. Izvori nesigurnosti pri mjerenju • nepotpuna definiciju mjerne veličine, • nesavršeno ostvarenje definicije mjerne veličine, • nereprezentativno uzrokovanje, tj. uzorak mjerne veličine ne predstavlja definisanu mjernu veličinu, • neodgovarajuće poznavanje djelovanja uslova okoline ili nesavršeno mjerenje istih, • greške osoblja pri analognim očitavanjima, • krajnja osjetljivost instrumenata ili prag osjetljivosit, • netačne vrijednosti mjernih etalona i referentnih materijala,

47. Izvori nesigurnosti pri mjerenju • netačne vrijednosti konstanti i drugih parametara dobijenih od vanjskih izvora korištenih u algoritmima podataka, • aproksimacije i pretpostavke uključene u metode i postupke mjerenja i • razlike u ponovljenim mjerenjima mjerne veličine uz prividno jednake uslove.

48. Izvori nesigurnosti pri mjerenju • Histereza predstavlja utjecaj prethodnih mjerenja. • Ona je uticaj na očitavanje načinom na koji su mjerene veličine predstavljene instrumentu. • Za neke instrumente nije isto da li je prethodno očitavanje bilo manje ili veće od tekućeg. • Primjer je aneroid barometar, koji manju vrijednost pokazuje kada atmosferski pritisak raste, a veću vrijednost kada atmosferski pritisak opada. • Mjernoj veličini treba uvijek prilaziti sa iste strane i provjeriti kuda se odvijala posljednja provjera.

49. Izvori nesigurnosti pri mjerenju • Drift je postepeno pogoršavanje datih očitavanja instrumenata tokom vremena. • To se često odnosi na "grešku nule" – odstupanje mjernog instrumenta pri čemu instrument pokazuje neku vrijednost, a trebao bi da pokazuje nulu. • Kada nije moguće korigovati nule ili ta korekcija nije izvršena, njena maksimalno procijenjena vrijednost treba biti uvrštena kao nesigurnost mjerenja.

50. Izvori nesigurnosti pri mjerenju • Javljaju se i razlike u ponovljenim mjerenjima iako su uslovi bili prividno isti. Ovaj izvor nesigurnostise najlakše otkrije ponavljanjem mjerenja, koja trebaju svaki put dati isti rezultat. • Ovakva nesigurnost se može ocijeniti kao tip A. • Treba imati na umu da postoji određena tačka na kojoj ovo prestaje biti efikasno tj. kada je ova nesigurnost znatno manja od nesigurnosti izvora. • Svi utjecajni faktori mogu, ali ne moraju, biti međusobno zavisni tj. može se desiti jedan od njih dovodi do pojave ili povećanja drugoga.