1 / 46

GEODETSKA ASTRONOMIJA predavanja VI. semestar

GEODETSKA ASTRONOMIJA predavanja VI. semestar. PROGRAM PREDAVANJA. OSNOVNI POJMOVI I PODJELA ASTRONOMIJE . OSNOVE SFERNE ASTRONOMIJE . EFEMERIDSKA ASTRONOMIJA . VRIJEME I VREMENSKE SKALE . KLASIČNA ASTROMETRIJSKA MJERENJA. RADIOASTROMETRIJA. ASTROGEODETSKA MJERENJA.

talbot
Download Presentation

GEODETSKA ASTRONOMIJA predavanja VI. semestar

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. GEODETSKA ASTRONOMIJApredavanjaVI. semestar

  2. PROGRAM PREDAVANJA • OSNOVNI POJMOVI I PODJELA ASTRONOMIJE. • OSNOVE SFERNE ASTRONOMIJE. • EFEMERIDSKA ASTRONOMIJA. • VRIJEME I VREMENSKE SKALE. • KLASIČNA ASTROMETRIJSKA MJERENJA.RADIOASTROMETRIJA. ASTROGEODETSKA MJERENJA. • ODREĐIVANJE ASTRONOMSKIH KOORDINATA STAJALIŠTA. ODREĐIVANJE AZIMUTA (SMJERNOG KUTA).

  3. PROGRAM VJEŽBI IZRADA 4 RAČUNALNA PROGRAMA: I.KOORDINATNI SUSTAVI II.VREMENSKE SKALE III.ODREĐIVANJE AZIMUTA OPAŽANJEM SUNCAIV.ODREĐIVANJE AZIMUTA OPAŽANJEM POLARNICE TERENSKA OPAŽANJA SUNCA I POLARNICE. LITERATURA: 1. TERZIĆ, P.: SFERNA ASTRONOMIJA, GEODETSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, ZAGREB 1990. 2. TERZIĆ, P.: GEODETSKA ASTRONOMIJA II, GEODETSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, ZAGREB 1988. http://hpd.botanic.hr/ast/eastro.htm http://geodet.geof.hr/~dspoljar

  4. PREDMET I PODJELA ASTRONOMIJE ASTRONOMIJAZNANOST O SVEMIRU,ZNANOST O SVEMIRSKIM TIJELIMA,POJAVAMA IZAKONIMA tò ástron (to astron)– zvijezda nomia(nomia) – poredak, bavljenje

  5. KLASIČNAASTRONOMIJA MODERNAASTRONOMIJA(ASTROFIZIKA)

  6. ASTRONOMIJA JE MULTIDISCIPLINARNA ZNANOST, KOJA SE SASTOJI OD NIZA ZNANSTVENIH I STRUČNIH PODRUČJA, I ČIJA SE ISTRAŽIVANJA IZRAVNO ILI NEIZRAVNO PROŽIMLJU S ISTRAŽIVANJIMA U DRUGIM PRIRODNIM I TEHNIČKIM ZNANOSTIMA.

  7. KLASIČNA ASTRONOMIJA A)SFERNA ASTRONOMIJA B)PRAKTIČNA ASTRONOMIJA C)GEODETSKA ASTRONOMIJA = SFERNA + DIO PRAKTIČNE A. D)POLOŽAJNA ASTRONOMIJA (ASTROMETRIJA) = SFERNA + DIO PRAKTIČNE + GEODETSKA A. … E)NEBESKA MEHANIKA F)TEORIJSKA I EFEMERIDNA ASTRONOMIJA G)…

  8. SFERNA ASTRONOMIJA• DEFINIRANJE TEORIJSKIH (MATEMATIČKIH) RJEŠENJA ZA ODREĐIVANJE PRIVIDNIH KOORDINATA (POLOŽAJA) NEBESKIH TIJELA, TJ. DEFINIRANJE NEBESKIH REFERENTNIH SUSTAVA (OKVIRA) KAO I NEBESKIH KOORDINATNIH SUSTAVA,•DEFINIRANJE I PROUČAVANJE POJAVA KOJE UZROKUJU PROMJENE NEBESKIH KOORDINATA • PRAKTIČNA ASTRONOMIJA• DEFINIRANJE METODA (POSTUPAKA) ODREĐIVANJA (MJERENJA) I APSOLUTNA ILI RELATIVNA ODREĐIVANJA PRIVIDNIH KOORDINATA NEBESKIH TIJELA•DEFINIRANJE METODA ODREĐIVANJA I ODREĐIVANJE ASTRONOMSKIH KOORDINATA TOČAKA NA ZEMLJI IZ OPAŽANJA NEBESKIH TIJELA•PROUČAVANJE TEORIJE ASTROMETRIJSKIH INSTRUMENATA

  9. GEODETSKA ASTRONOMIJA •ODREĐIVANJE ASTRONOMSKIH (ASTROGEODETSKIH) KOORDINATA STAJALIŠTA NA ZEMLJI (ASTRONOMSKE ŠIRINE I DULJINE) A SAMIM TIM I PRAĆENJE KRETANJA POLOVA KAO I NEPRAVILNOST ZEMLJINE ROTACIJE, •ODREĐIVANJE SMJERA PREMA NEKOJ TOČKI NA ZEMLJI (ASTRONOMSKI AZIMUT) IZ OPAŽANJANEBESKIH TIJELA (NAJČEŠĆE ZVIJEZDA I SUNCA)

  10. POLOŽAJNA ASTRONOMIJA (ASTROMETRIJA) • •DEFINIRANJE TEORIJSKIH (MATEMATIČKIH) RJEŠENJA ZA ODREĐIVANJA PRIVIDNIH POLOŽAJA OBJEKATA NA NEBESKOM SVODU (SFERI) I POJAVA KOJE UVJETUJU PROMJENU TIH POLOŽAJA (SFERNA A.), • • DEFINIRANJE METODA ODREĐIVANJA KAO IODREĐIVANJE KOORDINATA NEBESKIH TIJELA (PRAKTIČNA A.), • •ODREĐIVANJE KOORDINATA STAJALIŠTA I SMJERA PREMA NEKOJ TOČKI NA ZEMLJI IZ OPAŽANJA NEBESKIH TIJELA (GEODETSKA A.)

  11. EFEMERIDNA ASTRONOMIJA • • RAČUNANJE PRIVIDNIH POLOŽAJA NEBESKIHTIJELA ZA BILO KOJI TRENUTAK, PREMA PRINCIPIMA SFERNE I TEORIJSKEASTRONOMIJE, I MJERENJIMA PRAKTIČNEASTRONOMIJE, ODNOSNO PREDVIĐANJE/IZRAČUN POLOŽAJA NEBESKIHTIJELA I SRODNIH PODATAKA ZA ODREĐENI PERIOD VREMENA NAVEDENIH U JEDNAKIMVREMENSKIM INTERVALIMA

  12. MODERNA ASTRONOMIJA (ASTROFIZIKA) A) TEORIJSKA ASTROFIZIKA B) ISTRAŽIVANJE SUNCA C) ZVJEZDANA DINAMIKA … G) KOZMOGONIJA H) KOZMOLOGIJA • KOZMOGONIJA • • PROUČAVANJE NASTANKA I ZAKONA U SVEMIRSKOM RAZVOJU, ODNOSNO OBUHVAĆA RAZVOJ SVIH SVEMIRSKIH TIJELA • KOZMOLOGIJA • • PROUČAVANJE NASTANKA I RAZVOJA CIJELOG SVEMIRA, ODNOSNO PROUČAVANJE CJELINE TVARNOG SVIJETA INJEGOVIH ZAKONA

  13. PODJELA PREMA METODAMA I TEHNIKAMA ISTRAŽIVANJA • OPTIČKA ASTRONOMIJA • RADIO-ASTRONOMIJA • INFRACRVENA ASTRONOMIJA • RENDGENSKA ASTRONOMIJA • GAMA-ASTRONOMIJA • NEUTRINSKA ASTRONOMIJA • … • PODJELA PREMA OBJEKTIMA KOJE ISTRAŽUJEMO • FIZIKA PLANETA (PLANETOLOGIJA) • FIZIKA SUNCA • FIZIKA ZVIJEZDA • FIZIKA MEĐUZVJEZDANE TVARI • FIZIKA KOZMIČKIH ZRAKA • … ASTRONAUTIKAIASTRODINAMIKA

  14. VAŽNOST ASTRONOMIJE U GEODEZIJI 1. ODREĐIVANJE REFERENTNOG ELIPSOIDA •određivanje Zemljinog oblika, mjerenje duljine luka meridijana

  15. 2. POLOŽAJNI SMJEŠTAJ I ORIJENTACIJA GEODETSKIH MREŽA • TRIANGULACIJA I. REDA(Austro-Ugarska monarhija i bivša Jugoslavija) • Laplaceove točke (u Hrvatskoj ~ 16) • bazis (duljine mjerene invarskim žicama za dobivanje mjerila), (u Hrvatskoj ~ 5)

  16. 3. ASTROGEODETSKO ODREĐIVANJE OTKLONA VERTIKALE • na Laplaceovim (~16) i geoidnim točkama (više od 200)•vrijednosti otklona vertikale u Hrvatskoj između 10" i 30"

  17. 4. NEZAVISNA KONTROLA GEODETSKIH MREŽA IZNAD DUGIHTUNELA • pri davanju smjera proboja tunela potrebno je odrediti otklone vertikale i 

  18. OBJEKTI NA NEBESKOM SVODU • ZVIJEZDE • PLANETI, KOMETI, METEORI, SUNCE, MJESEC …

  19. ZVIJEZDE •PRIBLIŽNO ISTI MEĐUSOBNI RELATIVNI ODNOSI/POLOŽAJINA NEBESKOM SVODU U RAZDOBLJU OD ~1000 GODINA ("ZVIJEZDE STAJAČICE") (starogr. aster, astron, novogr. astro, asteri – one koje su razbacane) •SVJETLOST ZVIJEZDA TITRA (SCINTILIRA), ZVIJEZDE TOČKASTIIZVORI SVJETLOSTIPA ZRAKA PROLAZOM KROZ NEMIRNU ATMOSFERU NEPRESTANO MIJENJA SMJER

  20. PRIVIDNA ZVJEZDANA VELIČINA (PRIVIDNI SJAJ)I BOJA ZVIJEZDA prividna (m) i apsolutna (M) veličina (magnituda) zvijezde- HIPARH, 134. PR. KR.,PREMA SJAJU OCIJENIO OKO 1000 ZVIJEZDAGOLIMOKOM RAZMJESTIO ZVIJEZDE U ŠEST RAZREDA (KLASE) OD PRVE DO ŠESTEZVJEZDANE VELIČINE- POGSON, 1856.,KALIBRIRA HIPARHOV OSNOVNI SUSTAVPRIVIDNIH VELIČINA, ZVIJEZDE PRVE VELIČINE SU 100 PUTA SJAJNIJE OD ZVIJEZDA ŠESTE VELIČINE SVAKA JE VELIČINA 2,512 PUTA SVJETLIJA OD PRETHODNE - E. HERTZSPRUNG, 1905.,UVODI POJAM APSOLUTNA VELIČINA (VELIČINA ZVIJEZDA PROMATRANIH NA ISTOJ UDALJENOSTI OD10 PARSEKA ILI 32,6 SVJETLOSNIH GODINA)

  21. NAJSJAJNIJE ZVIJEZDE NA NEBU zvijezda, zviježđe prividna veličina apsolutna veličina udaljenost (g.svj.) Sirius, Veliki pas Kanopus, Krma Arktur, Volar Rigel, Centaur Vega, Lira Kapela, Kočijaš Rigel, Orion Procion, Veliki pas Ahernar, Eridan Acrux, Križ Betelgeuze, Orion Hadar, Centaur Altair, Orao Aldebaran, Bik Antares, Škorpion Spika, Djevica Poluks, Blizanci Fomalhaut, J. riba Deneb, Labud Mimoza, Križ Regul, Lav -1,46 -0,72 -0,04 0,00 0,03 0,08 0,12 0,36 0,46 0,76 0,50 0,61 0,77 0,85 0,96 0,98 1,14 1,16 1,25 1,25 1,35 +1,4 -2,5 -0,2 +4,4 +0,6 -0,6 -7,1 +2,6 -1,6 -4,6 -5,6 -5,1 +2,2 -0,3 -4,7 -3,5 +0,2 +2,0 -7,5 -5,0 -0,6 8,8 74 36 4,3 26 42 910 11 85 510 310 460 17 68 330 260 36 23 1800 420 85 Sunce-26,72 +4,8 8 min 18 sek (149 600 000 km) Mjesec -13,6 1,2 sek (370 000 km) Venera -4,4 6 min (108 000 000 km)

  22. •GRANICA VIDLJIVOSTI PROSTIM OKOM ~5,5m •PROSTIM JE OKOM NA SJEVERNOM I JUŽNOM NEBU VIDLJIVO OKO 6000 ZVIJEZDA •MILIJUNE ZVIJEZDA VIDIMO TELESKOPIMA

  23. ZVIJEŽĐA KONSTELACIJE, GRUPE ZVIJEZDA, DIJELOVI ZVJEZDANOG NEBA ZNAČAJNE, UOČLJIVE, ZAMJETLJIVE SKUPINE ZVIJEZDA, KOJEZBOG SVOJEGA NEZNATNA POMICANJA TVORE POSTOJANE VIDLJIVE LIKOVE NAZIVANE RAZLIČITIM, UGLAVNOM MITOLOGIJSKIM IMENIMA, ALI I IMENA (PREMA SLIČNOSTI) PREDMETA, ŽIVOTINJA, OSOBA UKUPNO 88 ZVIJEŽĐA, 27 ZVIJEŽĐA NA SJ. NEBU, 12(13) U ZODIJAKU, 48 NA JUŽ. NEBU32 ZVIJEŽĐA VIDLJIVA SA SJ. ZEMLJINE POLUKUGLE, A 56 SA JUŽNE

  24. •48 ZVIJEŽĐA NAVODI PTOLOMEJ (ALMAGEST, JEDNA OD 13 KNJIGANAPISANIH IZMEĐU 140.-149.), •PREOSTALIH ČETRDESETAK ZVIJEŽĐA IMENOVANO OD XVI. DO XVIII. STOLJEĆA Velika Kola (srednjovjeka Europa) Veliki Medvjed (stari Grci i starosjedioci Amerike) Velika zaimača, Grabilica (Sj. Amerika) Tava, Tiganj (Francuska) Plug (Engleska) Nebeski činovnik (Kina)

  25. • CIRKUMPOLARNA ZVIJEŽĐA(Veliki i Mali medvjed, Kasiopeja, Cefej, Zmaj, Ris, Žirafa), • ZVIJEZDE ZODIJAKA – ŽIVOTINJSKOG POJASA(starogr. zodiakos kyklos – životinjski krug, Suncopas) (Djevica, Vaga, Škorpion, Zmijonosac, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe,Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav) • ZVJEŽĐA JESENSKOG, ZIMSKOG, PROLJETNOG I LJETNOG NEBA • PORIJEKLO IMENA ZVIJEZDAgrčka: Sirius, Pollux, Procyonlatinska: Regulus, Stella Polarisbabilonska: Nunkiarapska (golema većina): Dubhe (Thahr al Dubb al Akbar), Merak (AlMarakk), Megrez (Al Maghrez) • raspored zvijezda prikazuje se na zvjezdanim kartama i u atlasima a položaj se zapisuje u katalozima

  26. PLANETI, KOMETI, METEORI, SUNCE, MJESEC … • kreću se "među" zvijezdama, (gr. asteres planetai – "zvijezde lutalice") • svjetle pločice – stoga svjetlost planeta ne titra• međusobni razmještaj planeta, retrogradna gibanja

  27. OSNOVE ORIJENTACIJE • ORIJENTACIJA NEBESKE SFERE (SVODA) ODREĐIVANJE OSNOVNIH TOČAKA, PRAVACA, KRUŽNICA I RAVNINA NEBESKE SFERE • ORIJENTACIJA NA NEBESKOM SVODU– ASTROGNOZIJA POZNAVANJE OBJEKATA NANEBESKOM SVODU, RAZLIKOVANJEZVIJEZDA IZVIJEŽĐA I VJEŠTINAUOČAVANJA ODABRANIH OBJEKATA (ASTRON – zvijezda, GNOSIS – znanje) • ORIJENTACIJA NA ZEMLJI ORIJENTACIJA NA ZEMLJI PREMA DNEVNIM I NOĆNIMPRIVIDNIM KRETANJIMA SUNCA, ZVIJEZDA I MJESECANA NEBESKOM SVODU KOJE UOČAVAMO PROSTIMOKOM, ISKUSTVENO

  28. ORIJENTACIJA NEBESKE SFERE (SVODA) • STAJALIŠTE, ZENIT I OBZOR MOTRITELJA

  29. ORIJENTACIJA NA ZEMLJI ORIJENTACIJA POMOĆU SUNCA • PRIVIDNA DNEVNA PUTANJA SUNCA U TOKU GODINE

  30. NAJJEDNOSTAVNIJA ORIJENTACIJA POMOĆU SJENE ŠTAPA (GNOMON) • 1º do 2º

  31. ORIJENTACIJA POMOĆU URE U SUNCA • (±10º)

  32. ORIJENTACIJA NA ZEMLJI ORIJENTACIJA POMOĆU ZVIJEZDA PRIBLIŽNA MJERENJA LUKA (KUTA) NA NEBESKOM SVODU•kutni razmak između krajnjih zvijezda Velikih Kola je oko 5º,• prividni promjer Sunca ili punog Mjeseca je oko 30'

  33. ODREĐIVANJE SJEVERNOG I JUŽNOG NEBESKOG POLA • 1º do 2º

  34. ODREĐIVANJE NEBESKOG EKVATORA POMOĆU ZVIJEŽĐA ORION • kroz Orionov pojas – Jakovljev štap (Kosci), zvijezde  – Mintaka,  – Alnilam i  – Alnitak proteže se nebeski ekvator • položaji Oriona prema obzoru pri izlazu, kulminaciji i zalazu i u različita godišnja doba

  35. ODREĐIVANJA DOBA NOĆI (“ZVJEZDANE URE“) • IZ POLOŽAJA I KRETANJA VELIKIH KOLA(VELIKOG MEDVJEDA) OKO SJEVERNJAČE (2º do 5º) položaji Velikih Kola u 21 sat u različita doba godine

  36. • IZ POLOŽAJA I KRETANJA KASIOPEJE(POSEBICE ZVIJEZDE b) OKO SJEVERNJAČE (1º do2º) • Kasiopeje je u nultom meridijanu(njena gornja kulminacija - najviši položaj na nebeskom svodu je početkomjeseni u ponoć, tj. u 24 sata zvjezdanog vremena)

  37. PRIVIDNO DNEVNO I GODIŠNJE GIBANJE SUNCA ZEMLJINA ROTACIJAprividna dnevna rotacija nebeske sfere (prividno dnevno gibanje Sunca i zvijezda od istoka prema zapadu)

  38. Sjeverna strana neba Južna strana neba

  39. prividna rotacija nebeske sfere gledana sa različitih mjestana Zemlji (na geogr. širini =45º, na Ekvatoru =0º i na polu =90º)

  40. ZEMLJINA REVOLUCIJAprividnogodišnje gibanje Sunca

  41. GODIŠNJA PROMJENA NOĆNOGA NEBAprividnogodišnje gibanje neba od istoka prema zapadu

  42. PRIVIDNO GODIŠNJE GIBANJE PLANETA MEĐUSOBNI RAZMJEŠTAJ PLANETA

  43. RETROGRADNO GIBANJE PLANETA

More Related