Pamćenje - memorija

Pamćenje - memorija Milan Zastavniković

Uvodne informacije o pamćenju Pamćenje je generativan, interaktivan, stalan mentalni proces pohranjivanja i pronalaženja znanja ili iskustva. Studentova sposobnost da koristi svoje pamćenje uveliko utiče na njegov proces učenja. Postoje tri elementa pamćenja: Senzorsko pamćenje ( čuva informacije oko 20-30 sekundi ) Kratkoročno pamćenje ( zadržava informacije privremeno ) Dugoročno pamćenje ( trajno pohranjivanje informacija )

Memoriski zadaci 1. Komponente memoriskog zadatka Fizičko i mentalno stanje pojedinca Kontekst zadatka ( pojedinačni ili društveni kontekst ) Fizičko okruženje u kome se zadatak odvija Mentalni zahtjevi zadatka Namjera 2. Priroda informacije obrađenih u memoriskom zadatku 3. Automatska nasuprot namjernoj/promišljenoj uspješnosti memoriskih zadataka

Ljudski sistem pamćenja CENTRALNI PROCESOR DUGOROČNO PAMĆENJE Beleženje Prisjećanje upijanje izbijanje Ljudski sistem pamćenja je sačinjen od četiri funkcionalne komponente: čula, radne memorije, dugoročne memorije i centralnog procesora. RADNO PAMĆENJE ČULA

Sistem obrađivanja informacija Model sistema obrade informacija prikazuje odnose između senzorskog, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja.Postoje četiri procesa pomoću kojih se informacije kreću od jednog tipa pamćenja ka drugom. Pažnja Ponavljanje Kodiranje Pronalaženje

SENZORSKO PAMĆENJE KRATKOROČNO PAMĆENJE ponavljanje INPUT pažnja OUTPUT kodiranje pronalaženje Pažnja je od ključne važnosti za pamćenje zato što je to proces putem kog se informacije kreću od senzornog do kratkoročnog pamćenja. Ponavljanje obuhvata rad ili djelovanje koje uključuje novu informaciju. Kodiranje je proces povezivanja nove informacije sa postojećim znanjem kako bi ona postala smislenija. DUGOROČNO PAMĆENJE

Uzroci zaboravljanja Zaboravljanje se razlikuje od grešaka u radu pamćenja po tome što zaboravljanje obuhvata nesposobnost da se prisjetimo nečega što je zabilježeno u dugoročnom pamćenju. Greška u pamćenju obično označava nesposobnost da se uopšte zabilježi informacija u dugoročnom pamćenju. Procesi odgovorni za zaboravljanje mogu se svrstati u dvije kategorije: Nedostatak raspoloživosti – (odumiranje moždanih ćelija). Nedostatak dostupnosti –(voljno neposvećivanje pažnje memoriskom tragu...).

Stope gubitka pamćenja Stope zaboravljanja besmislenih slogova. Bez stalnog ponavljanja većina informacija će biti izgubljena.

Stope zaboravljanja udžbeničkog materijala. Bez stalnog obnavljanja infornacije će biti izgubljene iz pamćenja.

Evaluacija pamćenja Pamćenje je raznovrsno i zavisi od zadatka. Student može imati dobro pamćenje za jednu vrstu zadataka, ali lošije za drugu vrstu zadataka. Dvije procedure za evaluaciju pamćenja su : Memoriski upitnik Dnevnici pamćenja

Memoriski upitnik Memoriski upitnici su usmjereni na četiri tipa memoriskih zadataka: znanje, događaji, namjere, akcije.

Dnevnik pamćenja Dnevnici pamćenja se takođe bave znajem, događajima, namjerama, akcijama. Sa ovim oblikom evaluacije, studenti vode evaluaciju o neuspjehu pamćenja u specifičnim zadatcima. Npr. Kad su zaboravili ime, zakazanu obavezu i informaciju...

Svrhe i prednosti memoriskih strategija Memoriske strategije imaju tri primarne svrhe: Da povećaju svjest o procesima pamćenja. Da povećaju svjest o sopstvenim memoriskim sposobnostima (manama i vrlinama). Da neutralizuje tendenciju zaboravljanja. Memoriske strategije mogu poboljšati naš uspjeh u situacijama interpersonalne, grupne i organizacione komunikacije, na akademski uspjeh, polaganje ispita, razumjevanje pročitanog, rješavanje problema.

Strategije manipulacija pamćenja Cilj manipulacije pamćenjem je poboljšanje memoriske sposobnosti. Postoje četiri tipa manipulacije: Manipulaija stanjem pamćenja Manipulacija društvenim kontekstom Manipulacija spoljnim pomagalima Mentalne manipulacije

Manipulacije stanjem pamćenja Stanje sistema pamćenja zavisi od fizičkog i mentalnog stanja onog ko uči. Loše mentalno i fizičko zdravlje utiče na proces pamćenja na brojne načine: ometa senzorne organe tijela da detektuju informaciju, smanjuje se sposobnost moždanog centralnog procesora da pristupi informacijama u radnom pamćenju, mala vjerovatnoća da će informacije biti jasno pohranjene...

Fizička vježba Vježbanje je važno za stimulisanje čula, oslobađanje od stresa, poboljšanje sna i pozitivno utiče na memoriske sposobnosti. Energetski ciklus Većina ljudi doživljava vrhuncei padove u nivou energije tokom dana i nedelje.Standardni dnevni vrhunci su oko 11:00h i 16:00h, a tokom nedelje petak i subota. Prekidi u rasporedu vježbanja, jela, takođe mogu uticati na pamćenje. San i učenje tokom sna Redovan odmor je vitalan za dobro funkcionisanje pamćenja. Odlazak u krevet odmah nakon učenja pomaže pri pamćenju.

Senzorske poteškoće Loš vid ili sluh utiču na pamćenje tako što ometaju čulno bilježenje informacija. Ishrana Redovna i uravnotežena ishrana pomaže u radu pamćenja. Treba izbjegavati velike količine hrane prije učenja. Nutricionisti tvrde da postoji vitamini koji pomažu radu memorije: holin, B-kompleks, jod, mangan, folna kiselina, L-tirozin...Što se tiče hrane to obuhvata: mesne prerađevine, morske plodove, mlijeko, jaja, sir, povrće i crni luk. Hrana sa visokim sadržajem šećera pomaže u prisjećanju. Bolest Preduzimanje preventivnih koraka radi izbjegavanja bolesti je najbolji način da se predupredi nedostatak pamćenja usljed bolesti.

Bolesti pamćenja Bolesti pamćenja obuhvataju Alchajmerovu bolest, Koršakov sindrom, šlog, niski krvni pritisak. Štetne supstance Alkohol i droge mogu ozbiljno da oslabe rad memorije. Alkohol i droga mogu trajno da oštete sistem pamćenja. Za marihuanu se pokazalo da oštećuje sistem pamćenja. Blaga stimulativna sredstva Dejstvo stimulativnih sredstava kao što su kofein i nikotin djeluju u zavisnosti na zdravlje pojedinca, odmorenost i zadatak. Odmorni studenti bi trebalo da izbjegavaju stimulativna sredstva jer stvaraju nervozu i nemogućnost koncentracije. Nedovoljno odmorni studenti mogu imati koristi od stimulativnih sredstva. Za nikotin se pokazalo da štetno djeluje na pamćenje.

Mentalna stanja Studentovo stanje uma može uticati na strukturu mozga, umanjujući efikasnost sposobnosti dugoročnog pamćenja da upija informacije. Utiču i na sposobnost koncentracije. Smanjena koncentracija Smanjena koncentracija nastaje kao posljedica ekstremnog načina života, bilo da je zbrkan i haotičan ili strukturiran i predvidiv, ili kao posljedica ekstremnih uslova okoline, buka, temperatura... Stres Premalo ili previše stresa mogu biti pogubni za pamćenje. Puno stresa čini osobu podložnom bolestima, a premalo čini osobu previše opuštenom. Cilj je kontrola stresa.

Raspoloženja Ekstremno pozitivna raspoloženja mogu ometati pamćenje zato što se teško usredsredimo na zadatak. A negativno raspoloženje takođe ometa pamćenje na više načina, umanjuje pažnju, mjenja moždanu hemiju. Vježbanje pažnje Tehnike vježbanja pažnje razlikuju se od drugih jer navodno dovode do trajnih povećanja kapaciteta memorije. Jedan od metoda pažnje obuhvata vježbu osluškivanja slabih zvukova ili traženje prigušenih svjetala. Ova metoda je usmjerena na sposobnost održavanja pažnje. Druga tehnika uključuje vježbanje obavljanja više stvari istovremeno. Treća metoda obuhvata razaznavanje detalja na slikama ili zvukova u muzici...

Opuštanje Opuštanje poboljšava pamćenje jer umanjuje stres i dekoncentraciju. Različiti ljudi se opuštaju na različite načine kao što je vježba, slušanje muzike, razgovori. Stavovi Stavovi o sadržaju ili tipu memoriskog zadatka mogu i da ometaju i da pospješe pamćenje zato što stavovi utiču na motivaciju i pažnju. Budući da su stavovi duboko ukorjenjeni u pojedincu teško ih je promjeniti. Ali stavovi nisu statični, uvjek postoje načini da se izmjene. Postoje tri komponente stavova koji se mogu mjenjati: uvjerenja, jačina i preznak.

Manipulacije društvenim kontekstom Greške u radu pamćenja koje izazivaju da pojedinac zaboravi imena, zakazane sastanke , ispite ili druge bitne informacije mogu ozbiljno da poremete međuljudske odnose. U društvenom okruženju greške u pamćenju se mogu desiti zbog: Nedostatka saopštavanja namjera memoriskog zadatka Ometanja pažnje Nedostatka saopštavanja rezultata memoriskog zadatka

Manipulacija spoljašnjim pomagalima Manipulacije spoljašnjim pomagalima bave se fizičkim okruženjem onog ko uči. Spoljašnja pomagala su često efikasnija od mentalnih manipulacija zato što fizički stimulans bilježi življe tragove u pamćenju. Postoje tri smjernice koje se mogu koristiti pri izboru i upotrebi manipulacija spoljnim pomagalima. Svrha pomagala Uspješnost spoljnog pomagala. Lično iskustvo i sklonost pri odabiru spoljnjeg pomagala.

Memoriske strategije za učenje Mada se obično vezuje za školu ili visokoškolsku ustanovu, učenje se obavlja i na poslu i kod kuće. Postoje sljedeće strategije koje su primjenjive za raznovrsne memoriske zadatke. Vođenje bilježaka Nastavne mašine i softveri Memoriska umjetnost Sujevjerna pomagala za pamćenje Izvori znanja

Strategija fizičkog pamćenja Fizičko pamćenje se odnosi na upamćivanje određenih akcija kao što je vožnja bicikla, igranje fudbala... Za akcije koje se redovno obavljaju , prosta vježba često poboljšava pamćenje. Rijetko obavljane akcije nisu podložne vježbi. Dokumentovanje u koracima Priručnici sa uputstvima Sport

Zapamtiti obaveze i odgovornosti Korisne su sljedeće strategije koje pospješuju upamćivanje niza memoriskih zadataka: Zapamtiti obaveze – moramo stalno biti u toku sa dnevnim i budućim obavezama (bilježenje obaveza). Strategija noćnog pisanja – misli o predstojećim obavezama nam često nedaju mira prije spavanja pa je poželjno da se one zabilježe. Upravljanje vremenom – održavanje ličnog rasporeda.

Elektronski notes Zapamtiti zakazane sastanke 1. dokumentovanje - poput obaveza sastanci se mogu bilježiti u agendama, kalendarima... - postoje raznovrsni oblici uključujući dnevne mjesečne i godišnje planere. 2.višestruke zabilješke – kako bi se obezbjedili da ne zaboravite sastanke vodite višestruke biješke o budućim sastancima. - koristite agende, dnevnike, kalendare - vodite višestruke bilješke na različitim lokacijama

Memoriski satovi Tajmeri ili tajming uređaji Dokumenta za podsjećanje Prenosno memorijsko mjesto Uočljivo smještanje Sjetiti se potrebština Upotreba telefona Organizacija prostora Strani jezici

Sjetiti se svojih stvari Simboličko podsjećanje zategnite kaiš za jednu ili dvije rupe više okrenite ručni časovnik ili ga stavite na drugu ruku neobično postavite namještaj promjenite džep u kome nosite novčanik nosite neki predmet dok ne obavite memoriski zadatak

Poboljšanje ličnog pamćenja Zadatci iz ličnog pamćenja obuhvataju prisjećanje da se urade stvari za lične finansije, zdravlje, imovinu, kućne poslove, ličnu prošlost... Lične finansije – najvažnije je pratiti datume dospjeća računa i izmiriti račune na vrijeme. Zdravlje – potrebno je razviti redovnu rutinu u jelu, spavanju, vježbanju. Vođenje evidencije oličnim stvarima – najbitnija stvar je organizacija. Kućni poslovi – razviti redovnu rutinu u obavljanju kućnih poslova. Lična istorija

Mentalne manipulacije Najbolji pristup poboljšanju pamćenja je usavršavanje više mentalnih manipulacija. Mentalne manipulacije funkcionišu tako što pojačavaju vašu pažnju na informacije tokom učenja. Neke od mentalnih manipulacij su: Manipulacija atributima Asocijativne manipulacije Manipulacije pronalaženjem Manipulacije retencijom

Manipulacije atributima Manipulacije atributima odnose se na strategije koje se fokusiraju na odlike ili svojstva informacije koju treba zapamtiti. Izmamljivanje osjećaja Ocjenjivanje atributa Opis Analiza značenja (semantika) Fonetska analiza Odredite prioritete Postavljajte pitanja Povezivanje sa ličnim iskustvom Vremensko uređivanje Razumjevanje iz višestrukih izvora Vizuelna analiza

Asocijativne manipulacije Asocijativne manipulacije povezuju različite memoriske tragove. Korisne su za pamćenje povezanih informacija ili informacija koje su teške za razumjevanje. Verbalne asocijacije Prošli i sadašnji događaji Smislene veze Fonetske veze Vizuelne veze Grupisanje Prikazivanje pomoću dijagrama Nizanje Prostorno uređivanje

Manipulacije strukturom pronalaženja informacija Struktura pronalaženja informacija bilježi informacije uspješnije nego pažnja, ponavljnje, atributne i i asocijativne manipulacije. Postoje četiri tipa pronalaženja: Elaboracija – najlakše su za upotrebu, a ove strukture se grade na informaciji koju treba zapamtiti putem njenog kombinovanja sa drugim informacijama. Redukcione – zasnovane su samo na dijelu orginalne informacije (skraćivanje, kodiranje prema prvom slovu, rezime) Transformacija – teže su za upotrebu zato što mjenjaju oblik orginalne informacije, iako je transfomisana informacija povezana sa orginalnim materijalom. Tehničke manipulacije – zasnovane su na unapred memorisanim strukturama, najteže su za korištenje.

Akrostihne manipulacije (BIL – Blijedi Interesantni Luzijanac) Ad hoc manipulacije (koristi kratke pjesmice) Verbalna manipulacija Slikovne elaboracije kolorne manipulacije boje sa manipulacijama sa osjećanjima grafičke manipulacije manipulacije vizuelne integracije Brojčane elaboracije Iskazivanje principa Ismijavanje Obrazovanje rečenica

Smišljanje priča Skraćenice Izbjeljivanje Šifrovanje prema prvom slovu Skraćivanje rečenica Iznošenje rezimea Promalaženje sinonima Pronalaženje antonima Pronalaženje pripadnika klase Uopšteno generisanje Veze Riječi – oznake Loci (kuća pamćenja) Konverzija broj - slovo

Asocijativne strategije Asocijativne strategije za pamćenje funkcionišu na tvrdnji, da bi nova informacija bila što bolje upamćena, ona mora biti povezana (asocirana) sa nečim drugim. Vizuelno asociranje i vizuelni svijet slika – sposobnost da se stvore mentalne slike stvari koje su prethodno viđene ili mogu biti vizuelno zamišljene. Strategija zamjene riječi – slična je vizuelnom asociranju. Koristi se za pamćenje informacija koje se ne mogu brzo zapamtiti.

Povezivanje (sistema i veza) – to je memoriska strategija u kojoj se stvaraju mentalne slike ili asocijacije za po dva elementa. Strategija poređenja – Strategija poređenja obuhvata pronalaženje sličnosti, bilo figurativne, bukvalne između dvije stvari koje se trebaju povezati i zapamtiti. Može se primjeniti na sve predmete. Pojmovne karte (fleš ili indeksne karte) – bavi se vještinom prepoznavanja pojmova ili termina. Jedan podatak se ispisuje na prednjoj strani kartice, a drugi povezani podatak na drugoj strani kartice.

Riječi – oznake – bavi se vještinom memorisanja spiskova. Riječi – oznake se povezuju sa ključnim rječima za svaku stavku od stavki na spisku. Rimovani stihovi, pjesme i poezija - rima je jedan oblika asociranja. Pomaže u pamćenju pravila, pojmova, spiskova... Povezivanje imena – pamćenje imena je lakše kad se imena povežu sa drugim riječima ili djelima.

Mnemonička sredstva – odnosi se na upotrebu pomoćnih sredstava u cilju poboljšanja efikasnosti pamćenja. Najčešće mnemoničko sredstvo OUPOP strategija, koja obuhvata upotrebu prvog slova svake riječi na spisku. Obrazujte pomoćnu riječ. Ubacite slovo. Preuredte slova. Obrazujte pomoćnu rečenicu ili izraz. Probajte sa kombinovanjem.

Strategije grupisanja Strategije grupisanja obuhvataju kategorizovanje stavki koje treba upamtiti prema zajedničkim odlikama ili nabrajanje nesumičnih stavki prema logičkom redosljedu. Neke od strategija su: Koncepti Šifrovanje pomoću boja Kategorije Grupisanje Abecedni redosljed Ključne tačke

Druge memoriske strategije Vizuelna elaboracija – ova strategija koristi mentalne slike kao nagovještaje za rečeničke definicije. Slična je vizuelnom asociranju. Nizani spiskovi pojmova – bavi se vještinom prisjećanja termina. Strategija ponavljanja – su osmišljene radi zadržavanja novih informacija u kratkoročnom pamćenju dovoljno dugo da se mogu pohraniti u dugoročno pamćenje.

Deklamovanje i pravljene razmaka između obnavljanja - činjenica da se većina zaboravljenaj desi u roku 24 časa od prvobitnog učenja je snažan razlog za obnavljanje. Samo jedan minut obnavljanja može da udvostruči retenciju informacija. Razbijanje uobičajene šeme – kod ove strategije stvaramo neku neuobičajenu okolnost koju mentalno povezujemo sa nekom informacijom i koja služi da nas podsjeti. PPRP strategija – pročitaj, prekrij, recituj, provjeri. OUPN strategija – znači, ukaži, prikaži, navedi.

Memoriska svijest – loš rad pamćenja se ponekad može povezati sa nedostatkom svijesti o procesima memorizacije ili nedovoljno njima posvećenom pažnom. Povećanje memoriske svjesti obuhvata nekoliko koraka: Studenti se trebaju upoznati sa osnovnim procesom pamćenja i uzrocima grešaka u pamćenju. Studenti bi trebali da ocjene uspješnost rada svog pamćenjana različitim zadatcima kako bi procjenio koje su mu jače i slabije strane. Student isprobava različite vježbe kako bi nadomjestio nedostatak pamćenja. Vježbe su sljedeće: Vježbe svjesti o kratkoročnom pamćenju Vježbe svjesti o dugoročnom pamćenju

Organizovanje informacija – organizacione vještine su ključne za većinu procesa učenja. Postoje dva načina organizovanja informacija: Lijeva polovina mozga Kod ovih osoba postoji tendencija da su skloni logičkim uređenim linearnim organizacionim alatkama. Organizaciona sredstva koja mogu biti efikasan u ovom slučaju su spiskovi pojmova, pojmovne kartice, koncepti. Desnapolovina mozga Ove osobe su sklone ka kreativnim , šematskim, vizuelnim i intuitivnim organizacionim alatkama. Organizaciona sredstva za ovaj slučaj su vizuelno asociranje, ulančavanje i rimovanje.

HVALA NA PAŽNJI

Pamćenje - memorija