Međunarodno izbjegavanje porezne obveze i porezne oaze

1. Međunarodno izbjegavanje porezne obveze i porezne oaze Doc. Dr. sc. Nika Šimurina

2. Razlozi za pojavu međunarodnog izbjegavanja porezne obveze • Izbjegavanje porezne obveze na međunarodnoj razini: - uzrokovano različitim razlozima (zbog razlika u sustavima oporezivanja dobiti poduzeća, razlika u metodama koje se primjenjuju za izbjegavanje problematike dvostrukog oporezivanja, zbog međunarodne klime u kojoj se štite strani investitori) - cilj je smanjenje poreznog opterećenja, - u svezi s pojavom porezne konkurencije.

3. Posljedice međunarodnog izbjegavanje porezne obveze • Fiskalna degradacija, odnosno gubitak poreznih prihoda uzrokovan seljenjem investicija u zemlje sa nižim poreznim opterećenjem, zbog čega može doći do rezanja socijalnih izdataka, povećanja poreznog opterećenja na manje mobilne porezne izvore kao što su plaće i potrošnja, što pak dovodi do neučinkovitosti poreznog sustava, viših cijena i povećanja troškova rada, neučinkovitosti ekonomije u cjelini te vrlo često i do visoke nezaposlenosti.

4. Fiskalna degradacija • Tri su glavna razloga koja dovode do pojave fiskalne degradacije: stanovnici jedne zemlje investiraju svoja sredstva u jurisdikciji gdje će porezno opterećenje prihoda koji se ostvaruju od investiranja biti niže (ukoliko ga uopće bude) nego li kod kuće te ne prijavljuju tako zarađene prihode poreznoj administraciji u svojoj zemlji (porezna evazija); poduzeće iz jedne zemlje investira u jurisdikciju gdje će porezno opterećenje prihoda koji se ostvaruju od investiranja biti niže (ukoliko ga uopće bude) nego li kod kuće i izbjegava oporezivanje u svojoj zemlji zadržavajući profit „offshore“ u nekoj pogodnoj jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem (porezno planiranje); poduzeće odluči locirati svoje aktivnosti u jednoj zemlji, a ne u nekoj drugoj, zbog toga što ona ima privlačniju fiskalnu klimu nego ona druga (konkurencija usmjerena na privlačenje većeg obujma stranih investicija)

5. Porezna evazija • Vezana je uz portfolio investicija od strane pojedinaca te povezana uz problematiku porezne konkurencije prilikom oporezivanja dobiti poduzeća. • Dohodak od portfolio investicija nerezidenata najčešće se oporezuje relativno niskom poreznom stopom u zemlji izvora, a ponekad su čak, osobito kada se radi o dohotku od kamata, ovi oblici dohotka u potpunosti izuzeti od oporezivanja. • Takva je situacija uobičajena ne samo za zemlje koje se smatraju poreznim oazama, već i za zemlje koje imaju „normalne“ porezne sustave. Mnoge zemlje članice EU-a i OECD-a ne oporezuju porezom po odbitku dividende ili kamate isplaćene nerezidentima.

6. Porezno planiranje • Javlja se zbog korištenja intermedijara u trećim zemljama, odnosno uporabe poduzeća koje se javlja kao posrednik između društva kćeri u državi izvora i društva majke (multinacionalne kompanije) u zemlji sjedišta. • U takvoj se situaciji profit koji je ostvaren u zemlji izvora seli poduzeću intermedijaru u trećoj zemlji (koja ima vrlo malo porezno opterećenje ili ga čak nema), a ne u zemlju sjedišta društva jer bi tamo (u nekim slučajevima) bio podložan oporezivanju. • U većini slučajeva ove su operacije u potpunosti javne i u skladu s postojećim zakonodavstvom. Međutim ne može se kazati kako su one prirodne, jer ukoliko poduzeće intermedijar ne bi poslovalo u jurisdikciji s niskim poreznim opterećenjem ili jurisdikciji čiji fiskalni sustav obiluje poreznim pogodnostima, nitko ga ne bi ni koristio.

7. Konkurencija usmjerena na privlačenje većeg obujma stranih investicija • Obično se smatra kako porezna konkurencija znači da zemlje ili lokalne jurisdikcije konkuriraju jedna drugoj nudeći posebne porezne pogodnosti i poticaje u vidu olakšica ili oslobođenja za određene vrste investicija ili investicijskih aktivnosti. • Konkurirati se može i na način da porezne stope svih poreznih oblika budu razmjerno niske (osobito stope poreza na dobit) ili da se uopće ne oporezuje neki porezni izvor. • Konkurencija među zemljama usmjerena na privlačenje većeg obujma direktnih stranih investicija dugo se nije smatrala pitanjem od velike važnosti, odnosno smatralo se da je zdrava i u mnogo pogleda vrlo korisna jer države imaju pravo odabrati oblik fiskalnog i socijalnog sustava koji će primjenjivati, a investitori onda biraju onaj sustav koji im najviše odgovara.. • Ovakva gledišta zasnivaju se na tezi da ukoliko je konkurencija među privatnim poduzećima dobra i poželjna, zašto onda ne bi bila dobra i poželjna konkurencija među državama. • Međutim iako investitori podržavaju ovu teoriju većina zemalja članica EU-a i OECD-a smatra kako će takav vid konkurencije dovesti do seljenja investicija iz njihovih zemalja u zemlje s pogodnijom poreznom klimom, što će pak dovesti do erozije poreznih baza i povećanja nezaposlenosti.

8. Zbog čega je međunarodna porezna evazija potencijalno štetna pojava • Međunarodna porezna evazija i izvoz kapitala mogu smatrati problemima za harmonizaciju poreznih zakonodavstava u EU-u. • Izvoz kapitala i porezna evazija problematični su i sa stanovišta jednakosti i efikasnosti prilikom oporezivanja. • Rad ne može izbjeći oporezivanju tako lako kao kapital i stoga se obično oporezuje višim poreznim stopama. Odnosno izvoz kapitala, ili bolje rečeno njegov bijeg u zemlje s povoljnijom fiskalnom klimom, utječe na povećanje opterećenja na manje mobilne faktore i stvara nejednakost.

9. Multinacionalne kompanije i porezna evazija • Multinacionalne kompanije mogu evadirati veliki dio zakonskog poreznog opterećenja koristeći se sustavom transfernih cijena u svojim međudržavnim transakcijama. • Jedan od razloga zbog kojeg dolazi do seljenja profita među jurisdikcijama putem mehanizma transfernih cijena jest razlika u visini stopa koje se primjenjuju prilikom oporezivanja dobiti poduzeća.

10. Sprječavanje međunarodne porezne evazije • Porezna evazija nije ponašanje koje je isključivo vezano uz poreznu konkurenciju, ali budući da neke multinacionalne kompanije koriste porezne oaze ne samo kako bi smanjile svoju poreznu obvezu već kako uopće ne bi platile porez, potrebne su inicijative za sprečavanje takvih pojava. • To se može činiti putem mjera usmjerenih na suzbijanje porezne evazije korištenjem poreznih oaza, te mjera usmjerenih na suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza korištenjem preferencijalnih poreznih sustava.

11. Suzbijanje porezne evazije korištenjem poreznih oaza Osnovne preporuke OECD-a vezane uz porezne oaze su: • dati poreznim vlastima veća dopuštenja vezana uz uvid u bankarske informacije; • omogućiti veću i efikasniju razmjenu i uporabu informacija; • ojačati sustav pravila povezanih uz izvješćivanje o stranim investicijama; • koordinirati ovršne režime i osigurati međusobnu pomoć u svezi s povratom poreznih potraživanja; • ukinuti porezne ugovore sklopljene s poreznim oazama i ne sklapati ih više u budućnosti. Nijedna od navedenih mjera nije iznenađujuća i ne zahtjeva velike napore povezane uz provedbu te je stoga za očekivati da će ih prihvatiti veći broj zemalja, jedina zamjerka koja im se može uputiti jest njihova općenitost.

12. Suzbijanje porezne evazije korištenjem poreznih oaza Na preporuke OECD-a se nadovezuju i tzv. „obrambene mjere“ koje se predviđaju za one porezne oaze koje će nastaviti sa svojim nekooperativnim ponašanjem. Ove mjere uključuju: • nedopuštanje oslobođenja, izuzeća, kredita ili drugih odbitaka povezanih uz transakcije s takvim zemljama ili korištenje njihovih režima; • zahtijevanje sveobuhvatnih informacija povezanih uz transakcije koje uključuju porezne oaze; • uskraćivanje raspoloživosti korištenja stranog poreznog kredita ili izuzeća u svezi s distribucijom koja potječe od njih; • uvođenje poreza po odbitku na određena plaćanja rezidentima tih zemalja; • uvođenje transakcijskih pristojbi na određene transakcije koje uključuju porezne oaze.

13. Suzbijanje porezne evazije korištenjem preferencijalnih poreznih sustava • Osim na preferencijalne porezne sustave mjere se mogu primjenjivati, odnosno odnositi i na porezne oaze. • Preporuke kojima bi se trebale rukovoditi zemlje članice OECD-a, a usmjerene su na suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza korištenjem preferencijalnih poreznih sustava su: • osigurati da dohodak koji dolazi iz zemalja koje imaju preferencijalne porezne sustave ne uživa povlasticu izuzeća u njihovoj zemlji; • usvojiti efikasna pravila kontrole stranih kompanija (Controlled foreign company rules – CFC rules) ili nešto tome nalik; • razmisliti o uvođenju ograničenja povezanih uz odredbe o povlasticama (limitation of benefits – LOB provisions)ili pravila protiv njihove zlouporabe u ugovorima, • razjasniti pravni položaj domaćih pravila protiv zlouporabe na porezne ugovore u primjeni; • u cijelosti i na odgovarajući način primjenjivati pravila o transfernim cijenama.

14. Suzbijanje porezne evazije korištenjem preferencijalnih poreznih sustava • Za razliku od preporuka koje su povezane s izbjegavanjem porezne evazije od strane poreznih oaza koje su opće razumljive i prihvaćene, preporuke povezane uz izbjegavanja plaćanja poreza korištenjem preferencijalnih poreznih sustava su predmetom mnogih prijepora i nesuglasica jer se međunarodna praksa povezana uz oporezivanje stranog poreznog izvora uvelike razlikuje od zemlje do zemlje.