Porezni sustav i mjere porezne politike

1. Porezni sustav i mjere porezne politike Doc. Dr. Nika ŠIMURINA

2. Mjesto i uloga poreza u ekonomiji • Porezna politika jedan od segmenata fiskalne politike. • Fiskalna politika– izbor države u pogledu visine i strukture poreza i državne potrošnje. • Uloga države - • Vođenje ekonomske politike (rast, zaposlenost, stabilnost tržišta i cijena…) • Instrumenti fiskalne politike • Javni prihodi (izravni i neizravni porezi, doprinosi…) • Javni rashodi (investicije države, razni transferi, rezerve…) • Saldo tj. deficit/suficit (tekući saldo, ukupni saldo…) • Načelo jednakosti • Oporezivanje prema ekonomskoj snazi.

3. Funkcije fiskalne (porezne) politike • Musgrave (1959) – tri osnovne funkcije fiskalne politike: • alokacijska • (re)distribucijska • stabilizacijska • Alokacijska funkcija – država ima zadaću utjecati na ulaganje i upotrebu gospodarskih resursa, sa ciljem da osigura ponudu javnih i privatnih dobara (to se financira iz poreza). • (Re)distribucijska funkcija – država mijenja onu raspodjelu (dohodaka, bogatstva, potrošnje tj. šansi) koja se ostvaruje na tržištu, kako bi zadovoljila socijalne i političke kriterije (npr. progresivno oporezivanje). • Stabilizacijska funkcija – država utječe na “izglađivanje” oscilacija gospodarskih aktivnosti do kojih dolazi djelovanjem tržišnih čimbenika (npr. progresivno oporezivanje).

4. Što je to oporezivanje? Stajalište države prema ekonomiji moglo bi se sažeti u slijedeće: ako se miče – oporezuj, ako se nastavi micati – reguliraj, ako se prestane micati - subevencioniraj. Ronald Reagan Financijenisusamoaritmetika; one suvelikapolitika. Bezzdravihfinancijanemazdravevlade; bezzdravevladenemazdravihfinancija. James Wilson Javne financije nisu ništa drugo nego sofisticirana rasprava o odnosima između pojedinca i države. Ne postoji bolja škola osposobljavanja od javnih financija. VaclavKlaus Nijednuvještinujednadržava ne naučioddrugetolikobrzokaouzimanjenovcaizdžepovaljudi. Adam Smith

5. Kako mjeriti ekonomsku snagu? Dohodak Potrošnja Imovina • Porezi na dohodak: • porez na dohodak fizičke osobe, • porez na dohodak pravne osobe. • Porezi na potrošnju (promet): • PDV, • trošarine, • porez na potrošnju itd. • Porezi na imovinu: • porez na kuće za odmor, • porezi na automobile itd.

6. Što su to porezi? • u suvremenimdržavamanajznačajniji instrument prikupljanjaprihodaiimajudominantnuulogumeđuinstrumentimajavnihfinancijazbog toga što: • putemporezadržavnablagajnadolazi do najvećegiznosaprihoda, • poreziuzsvojefiskalnodjelovanjeimajuek. i soc. djelovanje, • porezisusveznačajnijipolitički instrument .

7. Porezni sustav Porezni sustav – skup poreznih oblika koji se upotrebljavaju u nekoj zemlji. Broj poreznih oblika u primjeni razlikuje se od zemlje do zemlje (POREZNI PLURALIZAM vs. POREZNI MONIZAM). Zemlje u kojima su se porezni sustavi razvijali dugi niz godina karakterizira veći broj poreza (POVIJESNI vs. RACIONALNI POREZNI SUSTAVI).

8. Suvremeni porezni sustavi Sustav oporezivanja predstavlja dio soc.-ek. i političkog sustava svake zemlje, njime je uvjetovan. Ne postoje dvije zemlje sa istim sustavom oporezivanja!!! Proširenje i produbljenje integracijskih procesa utjecat će na smanjenje razlika između nac. poreznih sustava, ali ne i na njihovo ukidanje.

9. Trendovi • Razvijene zemlje imaju dohodovno orijentirane porezne sustave, no jačaju potrošni porezi (PDV) prije svega u EU. • Tranzicijske zemlje – više potrošna orijentacija. • Trenutačna financijska kriza pokazala je kako su dohodovno orijentirani porezni sustavi stabilniji. • Neizravni porezi • Harmonizacija i stvaranje zajedničkog tržišta EU. • Izravni porezi • porezni tretman rada vs. kapitala, • širenje porezne osnovice, ukidanje olakšica, flattax… • jednostavnost.

10. Čimbenici koji utječu na sustav oporezivanja Ustavno uređenje, veličina teritorija i broj stanovnika, veličina javnog sektora i obujam nadležnosti države, centralizacija, odnosno decentralizacija, pripadnost pojedinim ekonomskim asocijacijama i geopolitički položaj, zaduženje države i budžetski deficit, nezaposlenost, povijesni razlozi, drugi razlozi.

11. Noviji trendovi u oporezivanju Porezni sustav i porezna politika podložni su promjenama, ali smatra se da one ne bi trebale biti prečeste i preradikalne. Suvremena država je porezna država, rashodi se većim dijelom financiraju prikupljenim porezima. Sve veća ekonomska povezanost država, regija i kontinenata ima upliva na približavanje poreznih sustava i mjera porezne politike, ali i dalje postoje znatne razlike u nacionalnim fiskalnim sustavima jer se svaka država najteže odriče svog fiskalnog suvereniteta.

12. Noviji trendovi u oporezivanju Porezni sustav i porezna politika podložni su promjenama, ali smatra se da one ne bi trebale biti prečeste i preradikalne. Suvremena država je porezna država, rashodi se većim dijelom financiraju prikupljenim porezima. Sve veća ekonomska povezanost država, regija i kontinenata ima upliva na približavanje poreznih sustava i mjera porezne politike, ali i dalje postoje znatne razlike u nacionalnim fiskalnim sustavima jer se svaka država najteže odriče svog fiskalnog suvereniteta.

13. Noviji trendovi u oporezivanju Porezno usklađivanje – harmonizacija, neutralnost u oporezivanju, smanjenje poreznog opterećenja, jednostavnost u oporezivanju, naglasak na oporezivanju potrošnje, pravednost u oporezivanju.

14. Porezno usklađivanje različiti pogledi i definicije usklađivanja, odnosno harmonizacije Harmonizacija = jedinstvo raznolikosti, stupanje u sklad, približavanje, prilagođavanje pojedinih poreza, poreznih sustava i mjera porezne politike među državama Najizraženija među zemljama članicama EU.

15. Neutralnost u oporezivanju Regulacija države u upravljanju ekonomskim procesima najčešće nije učinkovita. Prema teoriji, neki je porezni oblik neutralan ukoliko ne utječe na tržišne odluke. Iz toga proizlazi kako bi se uloga poreza trebala ograničiti na prikupljanje sredstava za podmirivanje rashoda. Ne mogu svi porezi biti neutralni (porez na dohodak), stoga je teško govoriti neutralnosti poreznih sustava.

16. Smanjenje poreznog opterećenja Od kraja 20. st. sve su izraženiji zahtjevi za smanjenjem državne potrošnje, kako bi se rasteretilo gospodarstvo. Pridržavanje mastriških kriterija, između ostalog, utjecat će na zaustavljanje poreznog opterećenja u EU-u, ali i šire. U posljednjih nekoliko desetljeća među suvremenim zemljama osobito je primjetan trend sniženja stopa poreza na dobit.

17. Jednostavnost u oporezivanju Pojednostavljenje i transparentnost u oporezivanju posljedica su sve veće demokratizacije društva. Odnose se na lakše snalaženje poreznih obveznika u poreznim propisima, smanjenje broja poreznih oblika unutar pojedinog poreznog sustava, preciznu zakonsku regulaciju koja ne daje mogućnosti za različita tumačenja zakona. POJEDNOSTAVLJENJE U OPOREZIVANJU + SMANJENJE POREZNOG OPTEREĆENJA = DOBRA POREZNA REFORMA

18. Naglasak na oporezivanju potrošnje Suvremena financijska teorija ističe brojne prednosti oporezivanja potrošnje kao što su veća pravednost u odnosu na oporezivanje dohotka, smanjena porezna evazija, poticanje štednje, pozitivan utjecaj na ulaganja itd. Međutim ova orijentacija ima i određene nedostatke koji se prvenstveno očituju u pojavi regresivnog učinka. U suvremenim poreznim sustavima možemo izdvojiti zemlje kod kojih prevladava potrošna orijentacija (EU 12) i one u kojima prevladava dohodovna orijentacija (EU 15).

19. Pravednost u oporezivanju Jedan je od temeljnih zahtjeva koji se postavlja pred svaki porezni sustav. Danas se smatra kako je pravedno progresivno oporezivanje. Međutim koji splet iz široke palete poreznih mjera odabrati za ostvarenje tog cilja pitanje je na koje nije moguće dati jednoznačan odgovor. Koja će se porezna načela primjenjivati nekoj zemlji ovisi i nizu čimbenika povezanih uz, između ostalog, njihove nacionalne specifičnosti.

20. Primjena “vječnih” poreznih načela Osnovna porezna načela mijenjala su se i preispitivala kroz vrijeme, ali postoje tzv. “vječna” porezna načela koja su prisutna i vrijede jednako dugo kao što je prisutno oporezivanje.

21. Porezna načela i primjena 1. Pravednost u oporezivanju, • načelo opće porezne obveze, (egzistencijski minimum) • načelo ravnomjernosti u oporezivanju, (progresivno oporezivanje) 2. Pojednostavljenje oporezivanja i transparentnost poreznog sustava, • smanjenje broja poreznih oblika, • smanjenje broja poreznih oslobođenja i olakšica, • nesporno i razumljivo utvrđivanje porezne osnovice, • pojednostavljenje oporezivanja malih poreznih obveznika, • donošenjem kvalitetnih zakonskih propisa itd. 3. Neutralnost poreza, (neoliberalizam vs neointervencionizam) 4. Stari porezi dobri porezi, (Canardovo porezno pravilo) 5. Smanjenje poreznog opterećenja.

22. Ciljevi oporezivanja Dvije su osnovne skupine ciljeva oporezivanja: fiskalni ciljevi (prikupljanje prihoda za financiranje rashoda) nefiskalni ciljevi– provedba ekonomske politike (korištenje poreza kao instrumenta ekonomske politike) Kao instrument ekonomske politike, porezi se mogu primjenjivati za: ostvarivanje željene raspodjele dohotka, usmjeravanje privatne gospodarske aktivnosti.

23. Učinci oporezivanja Mogu biti: namjeravani – oni koji su se primjenom adekvatnih poreznih instrumenata upravo željeli postići (redistribucijski), nenamjeravani – oni koji se javljaju mimo zacrtanih planova, zahtijevaju intervenciju (vezani uz ubiranje poreza).

24. Porezna struktura Mjesto i uloga pojedinog poreza u poreznom sustavu razlikuje se od države do države i ovisi o ciljevima oporezivanja. O mjestu i ulozi pojedinog poreza u poreznom sustavu ovisi i opredjeljenje za dohodovnu ili potrošnu orijentaciju određenog poreznog sustava.

25. Struktura poreznih prihoda prema poreznim oblicima u EU za 2010. godinu Legenda:■ indirektni porezi, ■ direktni porezi, ■ socijalni doprinosi Izvor: Europska komisija, 2011.

26. Dohodovna orijentacija Obilježja: glavnina poreznih prihoda ubire se od poreza na dohodak i/ili poreza na dobit, zbog njihovog progresivnog učinka dolazi do ravnomjernije raspodjele poreznog tereta, osim fiskalnih ciljeva oporezivanja bitni su i nefiskalni ciljevi.

27. Potrošna orijentacija Obilježja: glavnina poreznih prihoda ubire se od potrošnih poreza, zbog njihovog regresivnog učinka dolazi do neravnomjernije raspodjele poreznog tereta, naglasak je na fiskalnim ciljevima oporezivanja.

28. Karakteristike “dobrog” poreznog sustava Poželjne karakteristike dobrog poreznog sustava: izdašnost – prihod poreznog sustava mora biti adekvatan da zadovolji potrebe društva za javnim rashodima pravednost – raspodjela poreznog tereta mora biti pravedna uvažavanje problema porezne incidencije – nije značajna samo točka u kojoj se uvodi porez, nego i mjesto konačnog smirivanja poreza neutralnost – poreze treba birati tako da se minimizira njihove uplitanje u ekonomsko odlučivanje. Takvo uplitanje uzrokuje nastanak “viška poreznog opterećenja” koji bi trebao biti što manji.

29. Karakteristike “dobrog” poreznog sustava stabilizacijsko i razvojno djelovanje – porezni sustav mora dopustiti korištenje fiskalne politike za postizanje stabilizacijskih i razvojnih ciljeva jednostavnost – porezni sustav mora dopustiti da se pravedno i nearbitrarno primjenjuje, te da bude razumljiv poreznom obvezniku niski troškovi – troškovi primjene i urednog izvršenja poreznih obveza moraju biti što niži, uzimajući u obzir i ostvarenje ostalih ciljeva Ti ciljevi nisu nužno u skladu jedni s drugima.

30. Porezni sustav i porezna politika Ne postoji neki općeprihvaćeni sustav oporezivanja koji je u primjeni u EU-u, OECD-u ili nekoj drugoj ekonomskoj asocijaciji. Porezni sustav i porezna politika podložni su promjenama, ali stabilnost poreznog sustava jedna je od bitnih karakteristika povezanih uz njegovu učinkovitost.