Stavovi

1. Stavovi

2. STAVOVI I PROMJENA STAVA: • Priroda i podrijetlo stavova • Organizacija i promjena stava • Mjerenje stavova • Stavovi i predviđanje ponašanja

3. Što su stavovi? • Socijalni psiholozi definiraju STAVkao trajno, pozitivno ili negativno vrednovanje ljudi, objekata ili ideja. • “ Stav je mentalna spremnost, stečena individualnim iskustvom, koja vrši direktivni ili dinamički utjecaj na reagiranje pojedinca na objekte i situacije s kojima dolazi u dodir.” (Allport, 1935)

4. Što čini stavove - struktura stava • Stavovi se sastoje od tri dijela: • emocionalne sastavnice, • kognitivne sastavnice • ponašajne sastavnice Iako svi stavovi imaju sve tri sastavnice, svaki pojedini stav može se zasnivati više na jednoj sastavnici nego na drugoj.

5. OBJEKT STAVA KOMPONENTE ILI SASTAVNICE STAVA STAV FIZIČKI OBJEKTI DRUGI LJUDI APSTRAKTNA PITANJA DRUŠTENE GRUPE afektivna Emocije i osjećaji koje pobuđujeobjekt stava OPĆE VREDNOVANJE TOGA OBJEKTA STAVA kognitivna Vjerovanja o specifičnim obilježjima objekta stava ponašajna Namjere ponašanja u vezi objekta stava I. Priroda stavova 3

6. Što čini stavove - struktura stava Kognitivna sastavnica Sladoled od čokolade je hranjiv. Afektivna sastavnica Uživam u okusu sladoleda od čokolade. Ponašajna sastavnica Kad god mogu jedem sladoled od čokolade.

7. Čemu služe stavovi - funkcije stavova Funkcionalni pristup (Katz, 1960; McGuire, 1969) sugerira da stavovi vrše četiri funkcije: • Funkcija prilagodbe • Spoznajna funkcija • Funkcija izražavanja vrijednosti i vlastitog identiteta • Funkcija obrane ega • Emocionalno osnovani stavovi – funkcija izražavanja vrijednosti ili obrane ega • Kognitivno osnovani stavovi - informacijska ili utilitarna funkcija

8. Koje je podrijetlo stavova? I. Priroda i podrijetlo stavova • Stavovi mogu djelomično biti određeni nasljeđem (istraživanja na blizancima) • Stavovi su naučeni – rezultat socijalnog učenja • Klasično uvjetovanje • Instrumentalno uvjetovanje • Učenje po modelu

9. Koje je podrijetlo stavova? I. Priroda i podrijetlo stavova Klasično uvjetovanje podražaj 1 podražaj 2 ugodni (naftalin) (posjet baki) osjećaji (nakon ponovljenog uparivanja podražaja 1 i 2) podražaj 1 ugodni (naftalin) osjećaji Instrumentalno uvjetovanje ponašanje prema nagrada ili kazna pozitivni ili negativni objektu stava (npr. roditeljsko odobravanje; stav prema (npr. igra s djetetom roditeljsko neodobravanje) objektu stava druge rase)

10. I.Priroda i podrijetlo stavova • Koje je podrijetlo stavova? Emocionalno osnovani stavoviviše se zasnivaju na osjećajima i vrijednostima ljudi nego na njihovim uvjerenjima. Emocionalno osnovani stavovi mogu nastati klasičnim uvjetovanjemiinstrumentalnim uvjetovanjem.

11. I.Priroda i podrijetlo stavova • Koje je podrijetlo stavova? Kognitivno osnovani stavoviprimarno se zasnivaju na uvjerenjima osobe o obilježjima objekta stava.

12. I.Priroda i podrijetlo stavova • Koje je podrijetlo stavova? Ponašajno osnovani stavovi zasnivaju se na opažanju vlastitog ponašanja kada je početni stav slab ili višeznačan, te kad je ponašanje dobrovoljno – TEORIJA SAMOPERCEPCIJE.

13. I. Priroda i podrijetlo stavova • Snaga stava • snažniji stavovi su stabilniji • snažniji stavovi su otporniji na promjene • snažniji stavovi u većoj mjeri utječu na obradu informacija • snažniji stavovi su u većoj mjeri povezani s ponašanjem

14. I.Priroda i podrijetlo stavova • Snaga stava Među socijalnim psiholozima ne postoji potpuno slaganje o tome kako najbolje definirati snagu stava. • Tako se snaga stava izjednačuje sa: • važnosti toga objekta stava, • količinom znanja o objektu stava • ekstremnošću samog stava

15. I. Priroda i podrijetlo stavova • Snaga stava i pobudljivost Snaga stava se često izjednačuje s POBUDLJIVOŠĆUstava

16. I.Priroda i podrijetlo stavova • Snaga stava i pobudljivost POBUDLJIVOST STAVA • brzina kojom ljudi iznose svoj odnos prema objektu stava • mjeri se vremenom reagiranja na pitanje o stavu

17. II. Organizacija i promjena stava TEORIJE KOGNITIVNE KONZISTENCIJE Stavovi se organiziraju i mijenjaju prema načelu spoznajne dosljednosti, tj. ljudi nastoje održati dosljednost između uvjerenja, vrijednosti i stavova; stavova i ponašanja te različitih stavova međusobno. TEORIJA RAVNOTEŽE (Heider, 1946) TEORIJA KOGNITIVNE DISONANCE (Festinger, 1957)

18. II. Organizacija i promjena stava TEORIJA RAVNOTEŽE (Heider, 1946) • Situacije koje uključuje dvije osobe i jedan objekt stava • Između tri elementa mogu postojati + ili – odnosi MARKO + + PETAR OBJEKT STAVA +

19. II. Organizacija i promjena stava TEORIJA RAVNOTEŽE (Heider, 1946)

20. II. Organizacija i promjena stava TEORIJA KOGNITIVNE DISONANCE (Festinger, 1957) • Situacije odlučivanja • Situacije ulaganja napora • Situacije nedovoljnog vanjskog opravdanja • Promjena stava je jedan od načina razrješavanja disonance

21. II. Organizacija i promjena stava • Promjena stava • stavovi se mogu promijeniti zbog kognitivne disonance kao opravdanje prošlog ponašanja • kod ponašanja za koje ne postoji dovoljno unutarnjeg opravdanja - usklađivanje stava sa ponašanjem pruža unutarnje opravdanje

22. III. Mjerenje stavova • Razlozi za mjerenje stavova • posljedice stavova ovise o intenzitetu stava • a ne samo o smjeru • potreba za registriranjem promjene stava

23. III. Mjerenje stavova • Stavovi se najčešće mjere skalama samoprocjene • Skala Likertova tipa • Skala semantičkog diferencijala • Skala Thurstonova tipa

24. Stavovi i predviđanje ponašanja • 3 faze istraživanja: Istraživačka pitanja (problemi): • Jesu li stavovi povezani s ponašanjem? • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja? • Koji procesi su u osnovi veze stav – ponašanje?

25. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Jesu li stavovi povezani s ponašanjem? LaPierre, 1934. • proputovao SAD s mladim kineskim parom, posjetili 251 ugostiteljski objekt • u samo jednom ih odbili uslužiti • kasnije svima poslan upitnik, preko 90% rekli da bi odbili Kineze

26. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Jesu li stavovi povezani s ponašanjem? • i mnogi drugi autori dobili slabu povezanost • neki, međutim, dobili visoku povezanost s ponašanjem (predizborna istraživanja) Zaključak: => treba paziti na metodologiju u istraživanjima

27. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja? • važno je kako je mjeren stav i kako se mjeri ponašanje

28. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja? Poboljšanja mjere stava: • razina specifičnosti stava • definiranost stava • multidimenzionalno mjerenje stava

29. Mjera stava: Veličina koef. korelacije Stav prema kontracepciji .08 Stav prema oralnoj kontracepciji .32 Stav prema korištenju oralne kontracepcije .53 Stav prema korištenju oralne kontracepcije tijekom iduće dvije godine .57 Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja VAŽNOST NAČELA USKLAĐENOSTI MJERE STAVA I PONAŠANJA Korelacije mjere stava i ponašanja s obzirom na razinu specifičnosti/općenitosti (prema Davidson i Jaccard, 1979.)

30. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Pod kojim uvjetima će stavovi biti bolji prediktori ponašanja? Poboljšanja mjere ponašanja: • više specifičnih akta ponašanja => stav nije povezan s jednim specifičnim ponašanjem, nego sa sklonošću ka određenom tipu ponašanja prema objektu

31. Istraživanja odnosa između stavova i ponašanja • Koji procesi su u osnovi veze stav – ponašanje? Direktno stečeni stavovi su bolji prediktori ponašanja: • i stav i kasnije ponašanje povezani su s ranijim ponašanjem prema objektu • direktno stečeni stavovi su lakše pobudljivi

32. Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja? • Stavovi omogućuju predviđanje ponašanja samo u određenim, precizno odredljivim uvjetima. Razlikovanje: • SPONTANIH PONAŠANJA • NAMJERNIH PONAŠANJA

33. Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja? • Predviđanje spontanih ponašanja Stavovi ljudi će omogućiti predviđanje spontanih ponašanja i biti sukladni s tim ponašanjima kada su stavovi jako pobudljivi. Ako stavovi nisu jako pobudljivi, vjerojatne odrednice ponašanja biti će obilježja situacije.

34. Snaga stava i pobudljivost Fazio (1989) definira pobudljivost stava kao snagu asocijacije između objekta stava i vrednovanja toga objekta. Pobudljivost može proizlaziti iz izravnog, ponavljanog iskustva s objektom stava.

35. Snaga stava i pobudljivost

36. Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja? • Predviđanje namjernih ponašanja Teorija planiranog ponašanja Fishbeina i Ajzena (1975) je teorija o tome kako stavovi omogućuju predviđanje planiranog, namjernog ponašanja. Prema ovoj teoriji najbolji prediktori takvih ponašanja su namjere ponašanja.

37. Kada stavovi omogućuju predviđanje ponašanja? • Predviđanje namjernih ponašanja Teorija planiranog ponašanja Fishbeina i Ajzena (1975) Namjeru ponašanja određuje: - specifični stav osobe, njena subjektivna norma i njena opažena kontrola nad ponašanjem.

38. Predviđanje namjernih ponašanja Prema ovoj teoriji za predviđanje namjernih ponašanja nije bitan opći stav nego stav prema specifičnom ponašanju o kojem se radi. Subjektivne normesu vjerovanja ljudi o tome kako će drugi, njima bitni ljudi gledati na to ponašanje. Opažena kontrola nad ponašanjem je lakoća kojom ljudi vjeruju da mogu izvesti to ponašanje.

39. Predviđanje namjernih ponašanja